IlustracijaPrema ocjeni Transparency International BiH, 2011. godina jedna je od najtežih u poslijeratnoj BiH. Građani će je pamtiti po izuzetno teškim ekonomsko-socijalnim prilikama, kršenju ljudskih prava, korupciji koja ulazi u sve pore bh. društva, pogoršanju sigurnosnih i međunacionalnih (međuetničkih) odnosa, te neuspješnim pokušajima političara da ispoštuju rezultate općih izbora iz 2010.

Statistički podaci za 2011. govore da više od 43 posto radno sposobnog stanovništva u BiH ne uspijeva ostvariti pravo na rad što je, prema ocjeni sociologa, ugrozilo egzistenciju stotina hiljada ljudi. Više od polovine stanovništva u ovoj zemlji na ivici je siromaštva, a prema stopi ekonomskog razvoja, BiH je jedna od najnerazvijenijih evropskih država, navodi se iz Agencije za statistiku BiH. „Uprkos tome, u BiH nema organizacije koja bi artikulirala zahtjeve obespravljenih", ocjenjuje sociolog dr. Salih Fočo.

Ratni zločini

Reakcije na uhićenje Ratka Mladića i njegovo izručenje Haškom sudu potvrdile su da ratna prošlost još uvijek opterećuje društvene odnose u BiH. U jednom dijelu države (Federaciji BiH), uhićenje je pozdravljeno kao krupan korak u procesu zadovoljenja pravde, dok je u drugom dijelu BiH (Republici Srpskoj), uz manifestacije podrške optuženom za genocid, osuđen „izdajnički čin Srbije". Optuženi za genocid i druge najteže ratne zločine, bivši komandant Vojske Republike Srpske Ratko Mladić, uhićen je u Srbiji 26. maja.

Uhićenje generala bivše Armije BiH Jovana Divjaka na osnovu srbijanske potjernice 3. marta 2011. u Beču, ponovo je zaprijetilo pogoršanjem odnosa između BiH i Srbije, te aktualiziralo slučaj „Dobrovoljačka ulica" gdje je 3. maja 1992. godine poginulo šest vojnika bivše Jugoslavenske narodne armije (JNA). Divjak je oslobođen zbog nedostatka dokaza, a Srbija i BiH ni 2011. godine nisu postigle sporazum o suradnji o oblasti ratnih zločina kojim bi se spriječili paralelni procesi. Posljednji takav pokušaj propao je 13. decembra.

Politička situacija

Pozivi iz bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske (RS) na povratak „izvornom Daytonskom sporazumu" i prijetnje entitetskim referendumom o pravosudnim institucijama dovele su do strukturalnog dijaloga o pravosuđu u kojem do kraja 2011. nije bilo konkretnijih pomaka. Ured visokog predstavnika (OHR-a) osudio je izjave čelnika iz RS-a koje negiraju državnost i suverenitet BiH i prema kojima „BiH kao država nema budućnost".

16 godina nakon Daytona, OHR konstatira da je BiH potrebna „dramatična promjena" jer trenutna politička situacija „ugrožava demokratske institucije države, usporava proces euroatlantskih integracija i nanosi štetu ekonomiji". Političari u BiH ostali su gluhi na pozive međunarodne zajednice, tako da od listopada 2010. nije formirano Vijeće ministara u skladu s izbornim rezultatima. 2011. ostat će zapamćena i po seriji neuspješnih sastanaka političkih lidera u BiH.

Slučaj „Sejdić-Finci"

Privremena parlamentarna komisija za pripremu amandmana na Ustav BiH kojima bi se ispoštovala presuda Europskog suda u slučaju „Sejdić i Finci protiv BiH" u 2011. nije ponudila konkretna rješenja kojima bi i predstavnicima nacionalnih manjina bilo omogućeno da budu birani u Dom naroda i Predsjedništvo BiH. Ako ne ispoštuje presudu Europskog suda do 15. ožujka 2012. BiH bi mogla biti isključena iz Vijeća Europe.

Monitoring tim Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope na sjednici u Parizu 14. prosinca osudio je zloupotrebu entitetskog glasanja u državnom Parlamentu, a kao jedan od primjera naveo je blokadu izbora Slave Kukića za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, 15. srpnja u Predstavničkom domu Parlamenta BiH. Prvi put javno su prozvani najodgovorniji za zastoj u političkim reformama u BiH, a rezolucijom se pozvalo na poštivanje izbornih rezultata.

Europski monitoring

„Naglašeno je da dva HDZ-a (HDZ BIH i HDZ 1990) sa samo četiri zastupnika u Predstavničkom domu od ukupno 42 mjesta nisu u prilici da zahtijevaju jednu trećinu od devet ministarskih mjesta, uključujući i predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH", rekao je predsjedavajući Kluba poslanika SDP-a (Socijaldemokratske partije) BiH u Predstavničkom domu državnog parlamenta Saša Magazinović koji je sudjelovao u radu Monitoring tima.

„Tekstom rezolucije upućena je jasna poruka u kojoj se kaže da maksimalistički zahtjevi dva HDZ-a nemaju utemeljenje u izbornim rezultatima kao i da je SNSD (Savez nezavisnih socijaldemokrata) zloupotrijebio entitetsko glasanje. Činjenica da je Monitoring tim, kao jedna od najznačajnijih institucija Vijeća Evrope, nazvao stvari pravim imenom dobiva na značaju ako znamo da je BiH punopravni član Vijeća Europe", kazao je Magazinović.

Obaveze prema Evropi

Iako je dužna usvojiti zakone iz europskog partnerstva, BiH to nije učinila ni tijekom 2011. U Parlamentu BiH nije bilo dogovora o zakonu o popisu stanovništva, a zbog primjedbi srpskih zastupnika ni o sistemu državne pomoći. „Mi zahtijevamo da se sistem državne pomoći riješi, ne formiranjem državne institucije, već koordinacijskog tijela između entiteta", kaže zastupnica SDS-a (Srpske demokratske stranke) Aleksandra Pandurević.

2011. godine otvorena je i rasprava o mogućim posljedicama zloupotrebe bezviznog režima. Pravovremenom intervencijom Vlade Belgije i Ministarstva sigurnosti BiH ustanovljeno je da stepen zloupotrebe bezviznog režima nije toliko visok kao u ostalim državama regije (Srbija, Makedonija). „Napravljen je Akcijski plan koji sadrži čitav niz hitnih mjera koje su za cilj imale sprečavanje daljnjih kršenja pravila i otklanjanja nastalih posljedica", rekao je ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetović.

Terorizam i sigurnost

Srbijanski državljanin, vehabija Mevlid Jašarević 28. listopada 2011. pucao je na Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država u centru Sarajeva. Ovaj teroristički napad ponovo je otvorio pitanja iz oblasti sigurnosti te rasprave o terorističkim prijetnjama i vehabijskom pokretu u BiH i regiji. Predsjednik „Kruga 99" Sulejman Redžić kazao je da je napad na Američku ambasadu „jedno u nizu neprijateljskih djela prema BiH koje dolazi iz centara političke moći koji žele uništiti BiH i prikazati je kao zemlju visokog rizika".

BiH će se i u narednoj godini suočavati sa sigurnosnim i unutrašnje-političkim izazovima. Analitičari ocjenjuju da će interes za ovu zemlju na međunarodnom planu biti nešto manji jer 31. prosinca 2011. prestaje njen mandat kao nestalne članice Vijeća sigurnosti. Eksperti upozoravaju na produbljenje ekonomske krize i potrebu usvajanja budžeta do početka naredne godine. Ukoliko to ne bude učinjeno, BiH neće moći plaćati međunarodne obaveze, a bit će zatvoren i jedinstveni račun iz kojeg se, u iznosu od 70 posto, financiraju sve razine vlasti u ovoj zemlji.

Autor: Samir Huseinović