Referendum u Hrvatskoj na kojem se građani izjašnjavaju o tomu žele li da njihova zemlja uđe u članstvo Europske unije je 35. referendum u povijesti Europske unije i prvi referendum u Hrvatskoj uopće od samostalnosti i njezinog međunarodnog priznanja. Referendum o neovisnosti održan je dok je Hrvatska još bila u sastavu SFRJ.

U zemljama koje su htjele u EU, održano je 17 referenduma, od toga je na 15 referenduma rezultat bio za članstvo, a dva puta protiv (Norveška 1972. i 1994.).

Prvi referendum u Europskoj zajednici daleke 1972.godine

U Francuskoj je 1972.godine održan referendum u kojem su građani odlučivali, dopušta li se primanje novih članica u Europsku zajednicu. Tada se 68 posto Francuza izjasnilo za i tako su se na referendumima iste godine građani Irske (83 posto) i Danske (63 posto) odlučili za članstvo u EU. Velika Britanija je ušla u EU i tek nakon toga održala referendum, na kojem je 67 posto građana naknadno izrazilo svoj pristanak na članstvo u tadašnjoj Europskoj zajednici.

U Danskoj i Irskoj održani su referendumi 1986. odnosno 1987.godine o prvoj reviziji Rimskih ugovora. 1992.godine na redu je bio refrendum u Francuskoj, Irskoj i Danskoj o Ugovoru iz Maastrichta. Dok su Francuzi (51 posto) i Irci (68 posto) prihvatili novi ugovor. Danska je dobila nedovoljnu potporu od 49 posto. Nakon toga je Danska u pregovorima dobila četiri izuzetka u ugovoru i to za europsku i monteranu uniju, državljanstvo unije, pravosuđe i unutarnje poslove te zajedničku obranu. Nakon toga održan je novi referendum na kojem je promijenjeni ugovor prihvatilo 56 posto Danaca.

Norvežani dva puta odbili članstvo na referendumu

Pred krug proširenja 1995.godine na referendumu o članstvu pozitivno su glasovali građani Austrije (66 posto), Finske (56 posto) i Švedske (52 posto) dok su stanovnici Norveške (52 posto protiv) ponovno odbacili članstvo.

1998.godine Irska i Danska su morali pozvati svoje građane na referendum o Ugovoru iz Amsterdama i oba su prošla. U Irskoj je većina od 61 posto, a u Danskoj većina od 55 posto glasovala za novi ugovor.

Irci na popravnom dva puta

Krajem 2000.godine Europska unija je dogovorila novi ugovor iz Nice o kojem je samo još Irska morala održati referendum. Prvi referendum bio je 2001.godine negativan (53 posto protiv), dok je drugi referendum 2002.godine bio pozitivan. Ugovor iz Nice prihvatilo je 62 posto Iraca.

Devet od deset zemalja koje su 2004.godine ušle u Europsku uniju održale su referendum. Najtješnije je bilo na Malti. Referendum je ovdje održan u ožujku 2003.godine, nešto više od godinu dana prije ulaska Malte u EU. 53 posto građana države čija je veličina kao dvije trećine otoka Brača, ali sa stanovništvom dva Splita, glasovalo je za, a 47 posto protiv. Na Malti je bilo "gusto", jer je društvo bilo podijeljeno na socijaliste (Labour party) koji su bili protiv ulaska u EU i demokršćana (Partit Nazzjonalista) koji su tada bili na vlasti i zagovarali članstvo Malte u EU.

Rezultati u Latviji (67 posto) i Estoniji (66 posto) bili su znatno slabiji nego u Litvi (89 posto). Isti postotak ostvarila je Slovenija (89 posto). Slovačka je imala najveću potporu za članstvo (92 posto), zatim Mađarska (83 posto). Poljska i Češka su imale su nešto više od tri četvrtine građana za članstvo (77 posto).

Dva referenduma o euru propala su u Danskoj (2000) i Švedskoj (2003). Dok su Danci odbacili preuzimanje eura s 52 posto, Šveđani su to učinili s 56 posto.

Iduća serija referenduma održana je u pojedinim zemjama članicama oko Europskog ustava. On je prošao u Španjoloskoj (76 posto) i Luksemburgu (56 posto), ali je propao u Francuskoj (54 posto protiv) i Nizozemskoj (61 posto protiv). Nakon što je referendum propao u ove dvije zemlje, nisu održani referendumi, a bili su planirani, u Češkoj, Danskoj, Irskoj, Poljskoj, Portugalu i Velikoj Britaniji.

Na koncu o posljenjem europskom ugovoru koji je danas na snazi - a to je Lisabonski ugovor, referendum je održala samo Irska i to odmah dva puta. Prvi referendum 2008.godine je propao, jer je 52 posto glasovalo protiv, a drugi referendum 2009.godine prošao je sa potporom od 67 posto građana.

Hrvatska 18. zemlja u kojoj se održava referednum o članstvu u EU

Idući referendum koji će ući u povijest kako Hrvatske tako i Europske unije održava se 22.siječnja: referendum na kojem građani Hrvatske odgovaraju na pitanje: Jeste li za članstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji?

Nakon ulaska Hrvatske u EU, pod pretspostavkom da referendum 22.siječnja bude pozitivan a građani Hrvatske koji izađu na referendum jednostavnom većinom se izjasne za članstvo svoje zemlje u Europskoj uniji, zemlje koje žele postati članice morat će održati referendum kao dio procesa pristupanja. Osim toga, članak 88-5 francuskog ustava zahtjeva održavanje referenduma u Francuskoj za svako daljnje proširenje i primanje u članstvo nove zemlje nakon Hrvatske. Političari u drugim zemljama članicama Europske unije predlažu provedbu referenduma posebice oko ulaska Turske u EU.

Autor: Alen Legović, Bruxelles