Mađarsko tužiteljstvo okončalo je višemjesečnu istragu o navodnom mitu kojeg je čelništvo MOL-a predalo bivšem premijeru Ivi Sanaderu, u zamjenu za upravljačka prava nad Inom. Kako javlja Reuters, rezultati tamošnje istrage pokazali su kako ne postoje dokazi koji bi mogli potkrijepiti ovu optužbu, te da, slijedom toga, 'nikakvo kazneno djelo nije počinjeno od strane MOL-a ili njegovog čelništva'.

Mađari su pokrenuli istragu u lipnju 2011., nakon zahtjeva DORH-a da se ispita MOL-ov čelnik Zsolt Hernandi, kojeg hrvatska nadležna tijela terete da je Sanaderu predao mito od 10 milijuna eura. "Nakon velike količine prikupljenih i obrađenih podataka, tužiteljstvo je zaključilo kako se navodi u hrvatskoj optužnici nisu dogodili u MOL-ovom krugu interesa", objavio je danas mađarski tužitelj, napominjući kako dvije kompanije registrirane u Cipru, za koje se sumnjalo da su sudjelovale u predaji mita, na koncu nisu pripadale MOL-ovom području interesa, već da se radi o tvrtkama koje zapravo potpadaju pod interes jednog velikog ruskog investitora.

Ježićev iskaz

"Od dvije kompanije sa sjedištem u Cipru, MOL nije imao poslovnu suradnju, niti veze s tvrtkom Ceroma Holdings Ltd., dok je godinama kupovao plinsko ulje od tvrtke Hangarn Oil Products Trading Ltd"", navodi se u izvještaju tamošnjeg glavnog državnog odvjetnika.

Ove je kompanije u priču o podmićivanju za prevlast nad Inom 'uveo' vlasnik Diokija Robert Ježić, koji je istražiteljima rekao da je mito mađarskog MOL-a - jednim dijelom i preko njegove švicarske tvrtke - uplaćivano preko Hangarn Oil Products Trading Limited i Ceroma Holdings Limited.

Mito dao netko drugi?

"Nikakvo kazneno djelo nije počinjeno u interesu MOL-a od strane rukovodstva te kompanije, zbog čega je došlo do zaključenja istrage", rekao je mađarski tužitelj, napominjući međutim kako rezultati istrage ne isključuju mogućnost da je spomenuti iznos korišten u počinjenju kaznenih djela, ali od strane drugih osoba i u druge svrhe.

Premda mađarski tužitelj ne navodi o kojem je 'ruskom investitoru' riječ, tamošnji mediji otprije su spomenute dvije kompanije povezivali sa Gazopromom, i to u svojstvu sestrinskih kompanija ovog naftnog diva.

Gazprom

Napise o tomu plasirao je koncem 2011. i mađarski tjednik Heti Valasz, nakon čega je ruska kompanija priznala da se Hangarn i Ceroma nalaze pod kontrolom njihovih tvrtki, ali uz napomenu kako sa tim tvrtkama veze imaju tek od listopada 2011.

"Gazprom nema nikakvu odgovornost za aktivnosti tih tvrtki prije tog datuma", poručili su tom prilikom iz Gazproma.

Objava ovih informacija već je tada potaknula raspravu o teoriji prema kojoj je izlazak Surgutnefta iz MOL-a zapravo bio samo prvi korak u planu prema kojem bi MOL svoj udio u Ini na kraju prodao Rusima.

Družba Adria

Okončana istraga mađarskog tužiteljstva pokazala je i da je tvrtka registrirana u Cipru doista imala konzultantske ugovore u lipnju 2009. godine za ukupno 10 milijuna eura s investicijskom tvrtkom u Švicarskoj Xenoplast & Shipping AG (u Ježićevom vlasništvu, op.a). "Međutim, ti ugovori nisu povezani s MOL-om ili predstavnicima ove kompanije", stoji u priopćenju mađarskog državnog odvjetništva, gdje se navodi kako je svrha ovog konkretnog ugovora bila prenošenje novca koji bi poslužio za podržavanje inicijative Družba Adria, projekta od velikog interesa za ruske investitore.

"Prema navodima svjedoka, ovaj je ugovor treba poslužiti kao podrška inicijativi za osiguravanje reverzibilnog transporta naftovodom „Družba Adria", uz lobističke aktivnosti koje su za cilj imale proširenje kapaciteta naftovoda, sve u interesu velikog ruskog ulagača koji ima stvarne poslovne interese u navedenim ciparskim kompanijama", stoji u izvještaju mađarskog državnog odvjetništva.