Foto:IlustracijaDržavni zavod za zaštitu prirode (DZZP) idući tjedan pokreće internetsku stranicu www.invazivnevrste.hr. na kojoj će biti podaci o invazivnim vrstama - biljkama i životinjama koje, unesene na područja kojima prirodno ne pripadaju, nanose štete staništima u kojima se nađu.

Ravnatelj Zavoda Davorin Marković objasnio je kako one uništavaju staništa u koja su unesene i najveća su opasnost za biološku raznolikost. Rekao je kako će ta internetska stranica na jednome mjestu sadržavati informacije o tome što su "strane invazivne vrste", pregled zakonske legislative i preporuke za prevenciju unošenja na neko područje vrsta stranih tome staništu. Istaknuo je kako je u Hrvatskoj zakonom zabranjen unos stranih vrsta u otvorene ekološke sustave.

Kao najstariji poznati primjer namjernog unosa strane invazivne vrste u Hrvatsku naveo je indijskog mungosa zbog kontrole zmija, ponajprije poskoka. Jedanaest tih zvijeri uneseno je 1910. na otok Mljet, a za 20-ak godina mungosi su uništili sve zmije na otoku i počeli napadati druge male divlje životinje i ptice te domaće životinje pa su se u proteklih stotinjak godina "od spasonosnih tamanitelja zmija preobrazili u ljutog neprijatelja prirode".

Danas živi na pet otoka - Mljetu, Korčuli, Hvaru, Čiovu i Škrdi, a unesen je i na poluotok Pelješac, odakle se polako počeo širiti obalom.

Tigrasti komarac, nutrija, ambrozija i afrički grivasti skakač (srodnik koze) samo su neke strane i invazivne vrste u Hrvatskoj, uljezi izvan područja svoje prirodne rasprostranjenosti, kamo su dospjele isključivo zahvaljujući namjernoj ili nenamjernoj pomoći čovjeka.

"Ljudi moraju biti svjesni da prenošenje zavičajnih vrsta životinja i biljaka u područja u kojima oni prirodno ne obitavaju može biti vrlo štetno", izjavio je voditelj Odsjeka za introdukciju i reintrodukciju DZZP-a Aljoša Duplić.

"Za Hrvatsku DZZP još nema listu stranih invazivnih vrsta za sve skupine, od biljaka identificirano je 67 vrsta, u kopnenim vodama 22 strane vrste riba, od kojih su neke invazivne, ali nije napravljena procjena invazivnosti, te nekoliko sisavaca", rekao je Duplić.

U zadnjem tromjesečju ove godine imat će većinu procjena, a na internetskoj stranici postavit će i "crnu listu" - popis stranih invazivnih vrsta koje u našoj državi i u državama regije čine iznimno veliku štetu biološkoj raznolikosti i zdravlju ljudi, pa i gospodarstvu.

I štuka - zavičajna autohtona hrvatska vrsta u rijekama Dunavskoga slijeva, invazivna je primjerice u vodama Jadranskog slijeva jer je u njima strana vrsta te se kao predator vrlo dobro snalazi, kao i smuđ.

"Divlje svinje i neke vrste divljači koje je čovjek prenio s kopna na otoke, kao na otocima sjevernog Jadrana, stvaraju probleme koji nikako da se riješe", ocijenio je Duplić.

Kontrola invazivnih svojti i smanjivanje njihova utjecaja na zavičajne svojte i cjelokupne ekološke sustave danas je jedan od najvećih izazova zaštite prirode u Europi. Europska komisija radi na novim zakonskim propisima kojima bi se načinila osnova za prevenciju i borbu protiv stranih invazivnih vrsta. S obzirom na to da je stranu invazivnu vrstu iznimno teško ukloniti iz staništa, rano otkrivanje njezine prisutnosti, hitne mjere kontrole širenja i uklanjanja najčešće su jedina učinkovita mjera u borbi protiv takvih svojti.

Procijenjeno je da je šteta koju strane invazivne vrste uzrokuju u 27 zemalja članica Europske unije oko 12 milijarda eura na godinu, ističu u Državnom zavodu za zaštitu prirode.