Wolfgang Kulterer (arhiva)Bivši predsjednik uprave Hypo banke Wolfgang Kulterer kazao je da se Ivo Sanader tek pred kraj pridružio pregovorima o kreditu s tom bankom od koje je Sanader, po tvrdnjama USKOK-a, primio 3,6 milijuna kuna provizije zbog čega je optužen za ratno profiterstvo.

"Sanadera sam upoznao krajem listopada ili početkom studenoga 1994.", kazao je Kulterer, koji je Sanadera prvi puta spomenuo nakon više od sat i pol svjedočenja na zagrebačkom Županijskom sudu.

Kasnije je rekao da ga je prvi puta susreo u rujnu u hrvatskom Ministarstvu vanjskih poslova (MVP), no na dodatna pitanja da pojasni kada je točno kontaktirao sa Sanaderom i što je u rujnu radio u MVP-u kazao je da nije siguran jer se sve događalo prije dosta godina.

Neformalno upoznavanje

Nije se mogao sjetiti ni je li od trenutka kada je "neformalno upoznao Sanadera" do prvog službenog sastanka u prosincu s njime razgovarao.

No, detaljno je govorio o osobi pod imenom Eugen Laxa kojemu je navodno isplaćena provizija, iako se u ranijim svjedočenjima te osobe nije mogao sjetiti.

Tužiteljstvo tvrdi da je Hypo banka na Laxino ime 1995. isplatila milijunske provizije, a njegovo se ime navodno nalazi i na isplatnicama za novac koji je primio Sanader. USKOK je tvrdio da je grafološkim vještačenjem utvrđeno da to nije Laxin potpis, no on je u međuvremenu preminuo.

Na pitanje tužiteljice Tamare Laptoš kako to da se baš danas sjetio Laxe kao osobe koja ga je tražila pet posto provizije za sklapanje posla između Hypo banke i Hrvatske, Kulterer je kazao da je morao "posložiti kockice". Dodao je da je prvi put bio potpuno nepripremljen za svjedočenje te da je naknadno tražio dokumentaciju iz banke i prisjetio se dogovora s Laxom.

Iako je kazao da ne bi mogao opisati kako Laxa izgleda, kazao je da je riječ o osobi koja mu je došla i ponudila da će za proviziju lobirati kako bi upravo Hypo ušao u Hrvatsku prije konkurencije.

Ineteres više banaka

Za razliku od drugih svjedoka Kulterer je kazao da je za posao s hrvatskim MVP-om, koje je dizalo kredit kako bi kupilo zgrade veleposlanstava, bilo zainteresirano još banaka.

"Bilo mi je jasno da se radi o velikom kreditu i da je u posao bila uključena Hrvatska narodna banka te da se posao nije mogao sklopiti bez odobrenja s najviše razine, konkretno Franje Tuđmana", ustvrdio je Kulterer.

Kulterer je kazao da je inicijativa da se Hrvatskoj odobri kredit došla od tadašnjeg austrijskog ministra vanjskih poslova Aloisa Mocka, nakon čega su pokrenuti pregovori s hrvatskim šefom diplomacije Matom Granićem.

Mock inicirao

"Mock me osobno nazvao i rekao da postoji mogućnost sklapanja dobrog posla i da mu je važno poduprijeti Hrvatsku i tadašnjeg ministra Granića", kazao je Kulterer, dodajući da je prihvatio prijedlog i zbog pregovora otputovao u Zagreb.

Na sastanku u Zagrebu Kulterer je upoznao i Peru Jurkovića, tadašnjeg guvernera HNB-a. Na kasnijem sastanku, održanom u kolovozu iste godine, Kulterer je, kako kaže, upoznao i Eugena Laxu.

'Fantom' Laxa

"Prošlo je puno vremena, ne mogu se sjetiti baš svakog sastanka, ali sjećam se sastanka iz kolovoza koji je bio neposredno prije naše ponude MVP-u. Tamo je bilo osam do deset osoba, a jedna od njih je bio i Eugen Laxa. Ja tada nisam znao tko je on, a kasnije smo otišli u jedan kafić u blizini. On mi se predstavio i rekao je da će se pobrinuti da mi budemo u tom poslu unatoč međunarodnoj konkurenciji", kaže Kulterer, dodajući da ne zna tko je pozvao Laxu na taj sastanak.

"Kada sam otišao s njim na piće bio sam sam, a ne sjećam se je li netko bio s njim. Laxa mi je rekao da on osobno poznaje i Mocka i predsjednika Franju Tuđmana. Ne sjećam se kako je izgledao Laxa. Ja dobro pamtim brojke, ali loše fizionomije. Bolje se sjećam kako je izgledao Jurković, imao je problema s hodom. Čini mi se da je Laxa bio mlađi od njega, mogao je imati 60-ak godina", ispričao je Kulterer, koji je Laxi obećao da će do kraja kolovoza predati ponudu za kredit.

Ništa bez Tuđmanovog znanja

Ponuda je doista u tom roku predana Graniću. Kulterer je rekao da se ne sjeća je li Laxa bio u Granićevu društvu na sastanku kada je ponuda predana. No, siguran je kako je Franjo Tuđman morao znati za sporni kredit.

"Već tijekom sastanka s Laxom, on mi je rekao da se njemu treba isplatiti pet posto na ime provizije. Nakon toga ja nisam s njim kontaktirao, a pretpostavljam sa su s njim kontaktirale osobe iz Zagreba. Bilo mi je jasno da se radi o velikom kreditu i da je u posao bila involvirana Hrvatska narodna banka, te da se takav posao ne može sklopiti bez znanja i odobrenja s najviše razine, konkretno od Franje Tuđmana. Pogotovo s obzirom da smo imali i međunarodnu konkurenciju. Laxa je trebao pomoći Hypo banci da se realizira kredit i za to je dobio pet posto provizije", kaže Kulterer, dodajući kako se provizija nije mogla isplatiti bez odobrenja Nadzornog odbora Hypo banke, te da su slične provizije isplaćivali i ranije. "U takvoj bi situaciji otvorili jedan diskretan spis. Siguran sam da taj spis i dalje postoji u banci i ne znam zašto nije dostupan u ovom postupku", izjavio je.

Nakon nekoliko prvih sastanaka, nastala je pauza od tri mjeseca kada nije više znao što se događa s kreditom. Tada se, kaže, čuo s Eugenom Laxom, ali ne zna tko se kome javio. "Laxa je tada rekao da budemo strpljivi, a isti odgovor dobili su i od Ministarstva vanjskih poslova."

Omotnica

Po tvrdnjama ranije ispitanih austrijskih svjedoka, Sanaderu je provizija isplaćena za razvoj tržišta u Hrvatskoj, ali i kao uvjet za zaključenje kredita kojim je Hrvatska u vrijeme kada je teško dolazila do novca na međunarodnom tržištu željela kupiti zgrade veleposlanstava u svijetu.

Bivši direktor Hypo Leasinga u Hrvatskoj Drago Vidaković ranije je posvjedočio da je vidio kako Kulterer 1995. u Klagenfurtu daje omotnicu tadašnjem hrvatskom zamjeniku ministra vanjskih poslova Sanaderu, nakon što je u toj banci čuo da mu se treba isplatiti provizija.

Masna provizija

Sanadera, koji sve optužbe od početka odbacuje, USKOK tereti da je od austrijske banke dobio proviziju od 3,6 milijuna kuna, zbog čega je optužen i za ratno profiterstvo s obzirom da se Hrvatska tada još nalazila u ratnoj opasnosti.

U objedinjenom postupku sudi mu se i za primanje 10 milijuna eura mita od uprave mađarskog MOL-a, kako bi toj naftnoj kompaniji omogućio preuzimanje većinskih upravljačkih prava u hrvatskoj Ini.

O tom bi slučaju, nakon Kulterera, danas trebao svjedočiti bivši ministar gospodarstva Ivan Šuker.