Bude li sve išlo po planu, reforma bi mogla znatno pridonijeti gospodarskom razvoju područja u kojima se provodiZahvaljujući najavljenoj Vladinoj reformi lokalne uprave - o kojoj je Nacional ekskluzivno izvijestio u prošlom broju - više od 100 gradova i općina koji su dosad uživali razne povlastice na temelju toga što se nalaze na područjima posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima ostat će bez njih. No, s druge strane, zahvaljujući novom modelu poticanja regionalnog razvitka, slabije razvijeni gradovi i općine te ljudi koji u njima žive počet će dobivati razne oblike državne pomoći na koje prije nisu imali pravo. Konkretno, prema proračunu kojim raspolaže Nacional, riječ je o 103 grada i općine, koji nisu na područjima posebne državne skrbi, a zadovoljavaju nove kriterije za dodjelu državne pomoći.

Jedan od ključnih kriterija trebao bi biti taj da državnu pomoć i olakšice dobivaju samo gradovi i općine koji su od 25 do 50 posto nerazvijeniji od državnog prosjeka. Tako bi, nadaju se u Vladi, raspodjela državne pomoći trebala biti pravednija, a razvoj Hrvatske ravnomjerniji, jer se više neće događati da posebne porezne olakšice i druge povlastice uživaju žitelji turistički bogatih gradova poput Dubrovnika ili Vodica, dok građani nekih znatno slabije razvijenih regija takve pomoći nemaju. Ti gradovi i općine zato se mogu smatrati dobitnicima Vladine reforme javne uprave, a zanimljivo je da su takve općine i gradovi smješteni u samo 15 od 20 hrvatskih županija. Tako, primjerice, Vladine kriterije za dobivanje pomoći ne zadovoljava ni jedna općina ili grad iz Splitsko-dalmatinske županije, ali ni iz Istre. Dapače, među jedinicama lokalne uprave koje nisu imale pravo na državnu pomoć, a sad će ga dobiti, tek su tri naselja iz Karlovačke županije (Kamanje, Ozalj i Žakanje), tri iz Požeško-slavonske županije (Jakšić, Kutjevo i Pleternica), dva iz Zadarske (Ražanac i Vrsi) te samo po jedan iz Dubrovačko-neretvanske i Sisačko-moslavačke županije - Slivno i Martinska Ves.

S druge strane, među županijama najveći dobitnici Vladine reforme su Koprivničko-križevačka županija gdje će čak 16 gradova i općina dobiti pravo na državnu pomoć, te Osječko-baranjska, gdje takvih naselja ima 13. Zadovoljni reformom bit će i u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, 12 tamošnjih naselja imat će pravo na olakšice i pomoć, a zanimljivo je da 11 takvih općina i gradova ima i u Međimurju - što je sasvim suprotno općeprihvaćenom mišljenju kako se radi o jednoj od razvijenijih regija Hrvatske. Reforma javne uprave i državnog sustava poticanja regionalnog razvoja, bude li provođena po planu, mogla bi rezultirati značajnim ciklusom gospodarskog, ali i društvenog razvoja u tim područjima. Najveći dio poticajnih mjera za potpomognuta područja namijenjen je upravo gospodarskim subjektima, a razina poticajnih mjera bit će određena na temelju podjele u skupine bazirane na stupnju ekonomskog razvoja. Većinu poticaja i olakšica dobivat će samo općine i gradovi iz 1. i 2. skupine, dakle samo oni najnerazvijeniji. Tako će svi oni gospodarski subjekti u tim gradovima i općinama biti djelomično ili potpuno oslobođeni plaćanja poreza na dobit.

U gradovima 1. skupine porez se uopće neće plaćati, a u onima 2. skupine plaćatće se tek 50 posto. Velike porezne olakšice imat će i samostalni poduzetnici i obrtnici, od 75 do 100 posto. Sve tvrtke koje se odluče za ulaganja na potpomognutim područjima imat će pravo na kredite s povlaštenom niskom kamatnom stopom od Hrvatske banke za obnovu i razvoj, ali i na to da država jamči za dio kredita koji su te tvrtke podigle kod komercijalnih banaka. Na kraju, država će i dalje nuditi nepovratnu financijsku pomoć svima onima koji se na području potpomognutih područja odluče na investicije od velikog gospodarskog interesa. Autori reforme, među kojima je glavni aktualni ministar regionalnog razvitka Branko Grčić, žele poticajima potaknuti iskorištavanje značajnih zemljopisnih i prirodnih potencijala i resursa koje dosta tih gradova i općina imaju, ali su dosad bili potpuno zanemareni. Dakako, nije teško predvidjeti kako bi ta reforma mogla značiti i golemi poticaj za razvoj privrednih subjekata koji već posluju u novopotpomognutim područjima, jer će se njihov poslovni i investicijski potencijal povećati. Primjerice, vinarija Kutjevo, koja je i dosad bila jedna od vodećih u Hrvatskoj, sada će biti oslobođena plaćanja poreza na dobit, te imati pristup jeftinijim kreditima, što bi mogla iskoristiti za daljnja ulaganja u razvoj proizvodnje. No neće samo tvrtke imati pristup državnoj pomoći.

Postoji i niz mjera namijenjenih stanovništvu. Tako će država po poticajnim cijenama lokalnim stanovnicima prodavati državno zemljište za izgradnju stambenih objekata, a potpomagat će se i izgradnja obiteljske kuće ili stana i kroz financijsku pomoć ili darovanje građevnog materijala. Nadalje, neoporezivi dio plaće žitelja potpomognutih općina i gradova bit će značajno veći nego u ostatku Hrvatske. Za one u naseljima 1. skupine iznosit će 3840 kn, a u naseljima 2. skupine 3200 kn. Oni će biti oslobođeni i plaćanja poreza na promet nekretnina. Studenti iz tih regija imat će pravo na bogate državne stipendije, a država će subvencionirati i školski prijevoz učenika. Dakako, dok novi model ne zaživi, proći će dosta vremena, no evidentno je svaka promjena koja znači pravedniju raspodjelu državnog novca poželjna. To je smisao ove reforme, no hoće li na kraju to biti i njezin rezultat, prerano je prognozirati. Ključni preduvjet za uspjeh novog sustava je uspostavljanje jasnih pravila kojima će ikakve pronevjere biti onemogućene. Ako se to postigne, svi ostali ciljevi znatno će se lakše ostvariti.