Slavko LinićPrioriteti Vlade su bitka za investicijski ciklus i za gospodarski rast, izjavio je danas ministar financija Slavko Linić komentirajući odluku agencije Standard & Poor's (S&P) da Hrvatskoj zadrži važeći rejting za dugoročno i kratkoročno zaduživanje u stranoj i domaćoj valuti 'BBB-/A-3', uz negativnu prognozu.

"Očito je da je kod S&P bilo prisutno analiziranje i državnog proračuna i programa Vlade i da su ocijenili da ova Vlada može zaustaviti potrošnju, može kontrolirati fiskalni deficit, kontrolirati poštovanje Zakona o fiskalnoj odgovornosti te da može vlastitim investicijama, u cilju smanjenja uvoza, dignuti gospodarsku aktivnost", kazao je Linić u izjavi novinarima.

Napominje kako S&P negativnom prognozom ocjenjuje da je situacija u hrvatskom gospodarstvu vrlo teška.

Na upit što Vlada mora napraviti da u idućem razdoblju ne dođe do smanjenja rejtinga, Linić je rekao kako su to gospodarski rast i investicijski ciklus.

Investicije, koje jedino mogu vratiti trend gospodarskog rasta, su nešto što Vlada mora ostvariti, kazao je ističući kako su to investicije u sektoru energetike, voda, u željeznicu, obnovljive izvore energije.

Ponovio je kako je gospodarski rast prioritetna bitka Vlade te da je Vlada s proračunom pokazala da će itekako kontrolirati potrošnju, paziti na potrošnju administracije, ali i nerealnih davanja kao što su bile subvencije za poljoprivredu i željeznicu.

Na upit o ulaganjima u cestogradnju i je li prioritetan projekt autoceste Žuta Lokva-Rijeka, Linić je kazao kako pravac Žuta Lokva - Rijeka uopće nije bitan.

"Osnovno je da nema daljnjih novaca u cestogradnji, završava se prometni pravac do Ploča, sve drugo se ulaže u u održavanje autocesta, državnih i regionalnih cesta", rekao je dodajući da ni EU ni nikakve institucije ne podržavaju daljnje ulaganje u cestogradnju.

To je razlog da se Vlada okrenula ulaganjima u željeznicu, željezničku infrastrukturu, bitku za što veći prijevoz roba iz luka u Rijeci, Splitu, Pločama, pa i luke u Vukovaru. Bitka za željezničku infrastrukturu bit će podržana i europskim fondovima i institucionalnim bankama Europe i svijeta, kazao je.

Ministar Linić je, komentirajući upozorenje i S&P o rigidnosti hrvatskog tržišta rada, kazao kako Ministarstvo rada i mirovinskog sustava kreće u izradu dva važna zakona - o reprezentativnosti sindikata te o kolektivnim pregovaranjima koji bi se u travnju, svibnju trebali naći u saborskoj proceduri.

"Time smo u biti započeli reguliranje zakonodavstva u dijelu Zakona o radu, a samim tim vjerujem da kasnijim pregovaranjima, do kraja godine, možemo riješiti i taj dio. Vlada se ozbiljno tome posvetila", kazao je.

Na upit da li su i porezna disciplina i odluke Vlade oko brodogradnje učvrstile povjerenje rejting agencija u Vladu, Linić je rekao kako će se s odlukama o strukturnim promjenama, započetim odlukama o brodogradnji, nastaviti i u željeznici, Hrvatskim autocestama, Hrvatskim cestama, Autocesti Zagreb-Rijeka, itd.

To smo jasno naznačili i u programu koji smo uputili Europskoj komisiji kao dio proračuna za ovu godinu, a bilo je dostupno i agencijama. Time su dobili naznaku u kom smjeru idu strukturne, ali i druge promjene, u zdravstvu, obrazovanju, rekao je.

Ministar financija je u odgovoru na novinarska pitanja najavio da će se prijedlogom zakona o financijskom poslovanju zaoštriti odgovornost uprava i nadzornih odbora za vođenje tvrtki, neovisno jesu li privatne ili javne.

"Način da se ne plaćaju obveze, neovisno porezne ili obveze prema vjerovnicima, dobavljačima, bankama, je nedozvoljivo ponašanje. Doći do 42,7 milijardi kuna neplaćenih računa nešto je što jednostavno treba zaustaviti. To je razlog da smatramo da odgovornost mora biti individualizirana", rekao je Linić napominjući kako takvu odgovornost, kakva postoji u bankama, treba vratiti i u realni sektor.

"Biti u upravi ili nadzornom odboru nije privilegija, to će postati i težak teret jer će trebati donositi odluke. Prema tome, ako nema uspjeha onda treba zatvoriti firmu ili pronaći drugog ulagača", kazao je.