Burze već osjećaju paniku Europska kriza suverenog duga s praskom je oživjela u utorak, kada je tržišta širom
kontinenta poljuljao val panične prodaje uslijed obnovljenih strahova oko utjecaja
surovih mjera štednje u Španjolskoj i Italiji.

Ozračje nelagodnog zatišja koje je zavladalo Europom nakon grčkog otkupa u veljači
razbijeno je kada su se financijska tržišta prepala dokaza o dvostrukoj recesiji i
rastućeg protivljenja javnosti rezovima u socijalnoj skrbi i povećanju poreza.

Italija i Španjolska, treća i četvrta najveća ekonomija u eurozoni, bile su u središtu
tržišnih previranja jer su ulagači zahtijevali sve veće premije na njihove obveznice.

„Španjolska je u samom središtu europske oluje", priznao je ministar financija Luis de
Guindos koji je odbio isključiti otkup kao konačni ishod, ali je ustrajno tvrdio da se on
može izbjeći.

U Italiji, koalicijska vlada Marija Montija suočena je s rastućim neprijateljstvom prema
reformama na tržištu rada, dok je sama veličina javnog duga zemlje učinila od nje
očitu metu nervoznih trgovaca. Izgledi da će grčki glasači odbiti štednju, a francusko
biračko tijelo uskratiti Nicolasu Sarkozyju drugi predsjednički mandat također
opterećuju tržišta.

Grčka vlada rekla je da će 6. svibnja održati opće izbore, a ankete pokazuju da je
podrška srednjostrujaškim strankama koje se zalažu za štednju preslaba da bi im
omogućila formiranje vlade.

„Španjolska je sada u centru pažnje, a čak će i Grčka opet postati dio opće slike jer
traži novu ratu pomoći; ova dužnička tragedija eurozone ne da ne prestaje, nego se
očito i pogoršava", rekao je Daniel Hwang, viši valutni strateg za Forex.com u New
Yorku.

Kamatne stope na desetogodišnje španjolske obveznice dosegle su 6% prvi put nakon
siječnja, kada su se europski vođe borili da postignu sporazum o otkupu Grčke i
osiguraju budućnost eurozone. Dionice u Madridu pale su za gotovo 3% i dosegle
najnižu točku još od ožujka 2009.

U Italiji su cijene dionica skliznule za 5% zbog glasina da se vlada sprema ublažiti svoje
prognoze rasta, a trgovanje dionicama nekolicine banaka u zemlji odgođeno je nakon
što su naglo pale.

Dionice su bile mnogo niže i na Wall Streetu, gdje su odjeci iz Europe pogoršali

strahove da američki oporavak posustaje. Razočaranje prošlotjednim podacima o
broju nezaposlenih već je ozbiljno narušilo povjerenje ulagača.

U trenutku zatvaranja tržišta u New Yorku Wall Street je peti dan zaredom bio u padu,
a indeks Dow Jones izgubio je 213 bodova. U Londonu je indeks FTSE 100 pao za 128
bodova, na 5,595.55. Cijene nafte također su znatno pale uslijed zabrinutosti oko
izgleda za rast na obje strane Atlantika i u Aziji te je cijena barela sirove nafte pala za
više od dva dolara.

Nasuprot tome, sigurna imovina poput zlata, američkog dolara i obveznica u SAD-
u, Njemačkoj i Britaniji bila je jako tražena. „Tržište je poletjelo na valu likvidnošću
izazvane euforije i po običaju pretjeralo. Sada su se pametni odlučili povući", rekao je
Charles Dumas iz tvrtke za ekonomsko savjetovanje Lombard Street Research.

Europski političari nadali su se da će drugi otkup Grčke i niz hitnih mjera koje je
poduzela Europska središnja banka, uključujući dugoročnu operaciju koja je ponudila
jeftin novac bankama u nevolji, stati na kraj mjesecima ekonomskog kaosa. Ali Erik
Britton iz londonske savjetničke tvrtke Fathom rekao je: „LTRO (operacija dugoročnog
refinanciranja) i sve te stvari samo su osigurale malu odgodu, ali nisu ni izdaleka
riješile strukturne probleme, čak ni grčke."

Predvidio je da bi ESB u idućih par tjedana mogla biti prisiljena poduzeti nove
mjere spašavanja kako bi spriječila da naprezanja u europskom bankovnom sektoru
prerastu u kreditnu krizu, dok bi na dulji rok nekolicina zemalja, uključujući Španjolsku
i Italiju, naposljetku mogla biti prisiljena otpisati dio svojih dugova prije kraja krize.

Kako se raspoloženje u utorak smračilo, euro se našao pod pritiskom na deviznim
tržištima izgubivši 0.2% u odnosu na dolar i našavši se na 1.3080 $, te više od 1% u
odnosu na jen. David Song, valutni analitičar u tvrtki DailyFX, rekao je: „Jedinstvena
valuta vjerojatno će se u kratkom roku suočiti s novim preprekama dok se regija i
dalje suočava s rizikom produljene recesije."

Španjolski premijer Mariano Rajoy u govoru pred senatom upozorio je da se njegova
vlada mora držati planova štednje, rekavši: „Nema sumnje da je velik dio španjolske
budućnosti na kocki, kao i gospodarski rast i stvaranje novih radnih mjesta u
nadolazećim godinama."

Ali guverner središnje banke Miguel Ángel Fernández Ordóñez doprinio je
tjeskobnom raspoloženju upozorenjem da će, ukoliko se ekonomija ne popravi,
problematičnim bankama u zemlji trebati novi vladin otkup. Uzastopni valovi mjera
štednje već su povisili španjolsku stopu nezaposlenosti na 23%. Oko 50% mladih ljudi
je bez posla.

Jane Foley, valutni strateg za Rabobank, rekla je: „Izgleda da španjolska vlada gubi
bitku za obnovu proračunskog kredibiliteta jer svaka nova mjera štednje samo
produbljuje recesijski ponor."

U Londonu, dionice banke Barclays pale su za 6% na 206p, što je drugi najveći pad u
FTSE 100, zbog strahova oko njezine problematične španjolske operacije. Barclays je
u veljači posudio 6 milijardi eura u sklopu ESB-ova programa jeftinih zajmova kako bi
financirao svoje španjolske operacije.

Novi nalet turbulencije stiže u trenutku kada se svjetski ministri financija i guverneri
središnjih banaka spremaju odletjeti u Washington na polugodišnji sastanak
Međunarodnog monetarnog fonda idući tjedan. Nakon mjera koje je poduzeo
ESB, fond se nadao da će pregovori biti manje napeti nego prošle jeseni, kada je
europskim vođama rečeno da se uhvate u koštac s vlastitim problemima.

Christine Lagarde, izvršna direktorica MMF-a, gotovo će sigurno iskoristiti obnovljenu
krizu u zoni jedinstvene valute kako bi zatražila potporu za povećanje sredstava
fonda. Ali nekolicina zemalja, uključujući Veliku Britaniju, nagovijestile su da će
oklijevati oko dodjeljivanja značajnih novih sredstava MMF-u osim ako im se ne
zajamči da su čelnici eurozone učinili sve što je u njihovoj moći kako bi riješili problem
suverenog duga.

Napisali: Heather Stewart, Larry Elliott i Giles Tremlett

Prevela: Diana Robaš

Preneseno s Guardian.co.uk