Katolički tjednik "Glas Koncila" u novom broju piše kako svaka legalna garnitura na vlasti, i u Hrvatskoj, po svojim postupanjima i po svojim odlukama može biti ili narodna vlast ili odnarođena vlast, a to što je legalna ne čini je niti narodnom niti odnarođenom.

U komentaru "Koja je vlast - narodna?" glavni urednik Ivan Miklenić osvrće se na novinarsku interpretaciju izjave sisačkog biskupa Vlade Košića, u svezi odluke Predsjedništva Hrvatskog sabora da više ne bude pokrovitelj komemoracije na Blajburškom polju, koji su pojam "odnarođena vlast" uporabljen u pogodbenoj rečenici pretvorili u pojam "nenarodna vlast".

"Pojmom 'odnarođena vlast', koji je biskup upotrijebio, ni u kom smislu nije dovedena u pitanje legalnost ove vlasti. Stoga doista čudi da i predsjednik države i ministrica vanjskih poslova nude odgovor na ono što nitko nije doveo u pitanje. Nisu, naime, sadržajno istovjetni pojmovi 'narodna vlast' i 'legalna vlast', pa bi se na govor o 'odnarođenoj vlasti' očekivao odgovor koji bi razjasnio radi li ova vlast u interesu hrvatskoga naroda ili ne radi ako Bleiburg i sve ono što taj pojam označuje 'stavlja pod tepih' ili ako se 'distancira' od stradanja dijela hrvatskoga naroda", piše Miklenić u komentaru i dodaje da je više nego jasno da legalna vlast "može raditi protiv svoga naroda i takve su pojave u povijesti više puta zabilježene".

Po njegovim riječima da bi se neka vlast stvarno mogla smatrati narodnom, a ne odnarođenom ili nenarodnom, bitni je kriterij služi li objektivnomu općem dobru i boljitku državljana određene zemlje koji tvore političku naciju u kojoj je utopljen i etnički narod.

"Državne vlasti u Hrvatskoj nisu odnarođene ni nenarodne ako svim svojim odlukama služe objektivnome općem dobru i boljitku građana Hrvatske, tj. hrvatske nacije u kojoj je 'utopljen' i hrvatski narod", navodi u komentaru.

Zaključno ističe kako većina u svakoj državi priželjkuje stvarno narodnu vlast, dakle vlast koja definira i ostvaruje legalne i legitimne nacionalne ciljeve i interese, koja donosi takve zakone i pravne okvire da svi građani budu ne samo formalno jednaki pred zakonom nego da i svi budu poštovani u svome uvjerenju i svojoj patnji zbog nepravednog gubitka najbližih te da svi budu u prilici da prema svojim sposobnostima i prema svome trudu i radu napreduju u svim segmentima osobnog, obiteljskog i društvenog života.