Zoran MilanovićPredsjednik Vlade RH Zoran Milanović, u kontekstu zadnjih poskupljenja struje i plina, pada standarda i rastuće nezaposlenosti, poručio je građanima da budu strpljivi, jer se "svjetlo na kraju tunela" može očekivati krajem ove i početkom sljedeće godine.

Pozitivne pomake početkom sljedeće godine premijer Milanović je najavio u "Intervjuu tjedna" u HTV-ovu Dnevniku, odgovarajući na novinarsko pitanje što može poručiti građanima, koji još nisu osjetili da bolje žive te nezaposlenima kojih je na burzi preko 330 tisuća.

"Okidač bi mogao biti sljedeće godine, jer smo si u ovoj godini postavili još uvijek mediokritetske, odnosno umjerene ciljeve", istaknuo je Milanović, te dodao kako njegovu Vladu, koja je zatekla jako puno izazova, "čeka jedan cijeli mandat posla".

U tom je svjetlu i jučerašnje Vladine odluke o poskupljenju struje i plina nazvao "ekonomski nužnim".

"Da bismo spriječili kolaps strateških sustava u Hrvatskoj, te cijene su morale ići gore", rekao je premijer, izrazivši nadu da su to "zadnje loše vijesti te vrste".

Na pitanje jesu li građani taoci lošeg stanja u HEP-u i zašto se nije išlo u restrukturiranje HEP-a, Milanović je odgovorio da su to dva odvojena procesa.

S jedne strane moralo se povisiti cijenu struje, koja je i dalje među nižima u Europi, a s druge strane mora se krenuti u uvođenje reda i reforme u megamonopolne sustave u državi, koji su bili "stranačke kasice prasice", kazao je premijer.

Za sindikalne prosvjede, najavljene za 1. svibnja i uručivanje "žutog kartona Vladi", rekao je da ih ne doživljava kao prijetnju svojoj Vladi jer "žute i crvene kartone dodjeljuju građani na izborima". "Građani su jedini suci i arbitri u ovome procesu, a sindikati se uvijek za 1. maj organiziraju i prosvjeduju, to je normalno, nije normalno da to ne rade, kao što je bio slučaj prošle godine za 1. maj", dodao je.

Milanović je, odgovarajući na novinarsko pitanje, također rekao kako ostaje pri odluci da ministri Slavko Linić i Radimir Čačić uđu u Nadzorni odbor Ine, unatoč kritikama iz Bruxellesa.

To pitanje ima tehničku i političku razinu. Ponekad smo, nažalost, taoci loših aranžmana koje je bivša vlast ispregovarala tamo gdje nije trebala, naglasio je premijer Milanović.

U tom se kontekstu osvrnuo i na Zakon o sprječavanju sukoba interesa, za koji je rekao da ga je bivša Vlada donijela kako bi u povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa, kao parapolicijsko tijelo, imenovala svoje ljude.

"Sada moja većina može iskoristiti taj zakon za sebe, ali ja ne želim to imati kao instrument, meni to ne treba", rekao je Milanović i dodao kako sustav kontrole nadzora sukoba interesa želi postaviti na drukčiji način. "Treba li jačeg dokaza da su naše namjere nepolitičke. Ne želim se koristiti instrumentom koji si je bivša vlast priskrbila da bi u njega postavila svoje ljude", dodao je.

Uoči skorašnjeg puta u Mađarsku i eventualnih razgovora oko MOL-a i Ine, premijer Milanović je kazao da se transakcija u Ini događala u vrijeme kada mađarska država u MOL-u nije imala praktički nikakvo vlasništvo.

"To su bili poslovi tadašnjih naših političara, naše Vlade i vrha jedne političke stranke, i s druge strane jedne međunarodne naftne kompanije koja ima niz vlasnika i koja je to dogovarala, po našem mišljenju, na hrvatsku štetu", rekao je Milanović.

Podsjetio je kako je u međuvremenu mađarska Vlada, odnosno država, kupila 25 posto vlasništva MOL-a. Oni imaju interesa u cijeloj toj priči kao i hrvatska država, koja je vlasnik 44,7 posto Ine; to jest tema za razgovor. Nećemo ništa siliti, ali zajednički nam je interes prosperitet i profit kompanije, poručio je hrvatski premijer.

Milanović se, na novinarsko pitanje, osvrnuo i na prodaju riječkog Brodogradilišta 3. maj, rekavši da ponuditelja ima, ali i da pregovore želi zadržati u sferi pregovaračke diskrecije.

Na novinarsko pitanje o ovogodišnjem obilježavanju bleiburške tragedije premijer Milanović je najavio da će 15. svibnja ići u Tezno zajedno s predsjednikom Republike Ivom Josipovićem i predsjednikom Hrvatskog sabora Borisom Špremom, gdje su, kako je kazao, "prave žrtve likvidacije".

Kao hrvatski premijer osjećam obvezu da izrazim svoje poštovanje i pijetet prema ljudima koji su ondje likvidirani i to u tisućama. Idemo na Tezno jer je ondje stratište koje ima i stvarnu i simboličku težinu. Bleiburg možda za nekoga ima simboličku težinu, ja to mogu prihvatiti, ali to nije mjesto na kojemu se komemoriraju žrtve, zaključio je premijer Milanovi.