Zgrada Hrvatskih autocesta (Pixsell)Neimenovani izvori iz Hrvatskih autocesta tvrdi kako poskupljenje cestarina nije nužno i kako bi daljnja neplanirana gradnja prometnih pravaca ili objekata narušila financijski plan, piše Jutarnji list.

Uprava HAC-a je u ožujku izradila projekt financiranja i građenja autocesta za razdoblje od 2012. do 2037. godine, u kojem je predviđeno uzimanje 56 milijardi kuna kredita kojim bi se otplatili svi krediti podignuti za gradnju autocesta. Zadnji kredit digao bi se 2037. godine, a plan predviđa kako su postojeći prihodi od cestarina i naknade iz naftnih derivata dovoljni za otplatu postojećih i budućih kredita te tekuće poslovanje tvrtke.

Prema planu autoceste bi se gradile do 2016. godine. U sljedeće četiri godine završila bi se autocesta od Vrgorca do Ploča, koridor od granice s Mađarskom do granice s Bosnom i Hercegovinom s mostovima preko Drave i Save, autoceste od Buševca do Lekenika i od Velike Gorice do Jakuševca te nadvožnjak preko Ranžirnog kolodvora.

U slučaju gradnje dodatnih pravaca i objekata, morala bi se povisiti cijena cestarine, visina naknade iz naftnih derivata ili bi neke autoceste morali dati u koncesiju. HAC-u ubrzano radi na planu restrukturiranja kako bi se ispoštovao rok 25. svibnja, do kojeg je ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić zatražio dokumente. Već je procijenjeno kako treba raskinuti ugovore o gradnji autoceste od Dubrovnika do Dolija i od Lekenika do Siska te Podravskog ipsilona.

Ni 'politički projekti' nemaju budućnost, ne postoje detaljni planovi, ni građevinske dozvole. Do sad je za te projekte plaćeno 386,7 milijuna, a utrošeno je ukupno 485,7 milijuna kuna. Samo za gradnju Pelješkog mosta utrošeno je 199 milijuna kuna.

HAC ima 41 aktivni kredit u vrijednosti od 21 448,592 394 kune, koji dolaze na naplatu do 2025. godine. Od 2001. godine do danas HAC je na izgradnju autocesta potrošio nešto više od 39 milijardi kuna.