Hollande 'novi predsjednik Francuske'

Hollande (57), bivši predsjednik Socijalističke stranke, u prvom krugu je osvojio više glasova od Sarkozyja i već se mjesecima spominje kao pobjednik ovih izbora što se održavaju u vrijeme krize i rekordne nezaposlenosti

Socijalist Francois Hollande izabran je u nedjelju za francuskog predsjednika, osvojivši između 52 i 53,3 posto glasova birača u drugom krugu predsjedničkih izbora, po izlaznim anketama četiriju instituta za istraživanje javnog mišljenja.

Po institutima CSA, TNS Sofres i Ipsos, Hollande je osvojio 52 posto, a Nicolas Sarkozy, predsjednik na odlasku, 48 posto. Procjene Harris Interactivea varirale su između 52,7 i 53,3 posto u korist socijalističkog kandidata.

"Ovo je velika sreća" kojom se "završava sedamnaestogodišnja vladavina desnice u Elizejskoj palači", rekao je glasnogovornik socijalističke stranke Benoit Hamon komentirajući rezultate izlaznih anketa.

Pokažu li se one točnima, Francois Hollande će postati drugi socijalistički predsjednik od uspostave Pete Republike 1958., nakon Francoisa Mitterranda (1981.-1995.).

Sarkozy je drugi predsjednik poražen nakon završetka prvog mandata, nakon Valeryja Giscarda d'Estainga 1981.

Odaziv se procjenjuje između 80 i 82 posto, što je nešto više nego u prvom krugu prije dva tjedna, ali manje nego u drugom krugu predsjedničkih izbora 2007. godine.

Iako su birališta zatvorena u 19 sati, Francuska je zakonski zabranila objavu rezultata izlaznih anketa do 20 sati, što je, kao i u prvom krugu, poštivala velika većina svjetskih medija.

Službeni rezultati temeljeni na prebrojavanju glasova s birališta očekuju se večeras.

Gospodin Normalni

"Gospodin Normalni", koji je poslije Francoisa Mitterranda 1981. postaonprvi francuski predsjednik socijalist, poručio je da neće u ovom teškom gospodarskom trenutku povećavati javnu potrošnju niti provoditi val nacionalizacija kakve je pokrenuo Mitterrand.

Hollande (57) je umjereni političar lijevog centra koji obećaje smanjiti javni dug do 2017., i povećati poreze prvenstveno bogatašima te više izdvajati za programe poput obrazovanja.

Ekonomisti upozoravaju da je neophodno rezati javnu potrošnju i smanjiti ulogu države kako bi se pokrenuo rast i smanjivao javni dug. Hollande odgovara da oštre mjere štednje u grčkom stilu ne potiču gospodarsku aktivnost.

Kritičari mu zamjeraju manjak iskustva u vladanju i nazivaju ga "mlohavim" i neodlučnim. Hollande je stoga poradio na vlastitoj figuri. Smršavio je i očale "pepeljare" zamijenio modernim okvirima.

Rođen 12. kolovoza 1954. u Rouenu u obitelji liječnika i socijalne radnice, Hollande je kao dijete govorio da jednoga dana želi biti predsjednik. U tom se smjeru i školovao: pohađao je visoku poslovnu školu HEC i diplomirao na Ecole Nationale d' Administration, francuskoj akademiji gotovo nezaobilaznoj za političku elitu.

Financijski krugovi, a napose konzervativni, strahuju od Hollandeova dolaska za kormilo države koja s Njemačkom čini motor Europske unije. Hollande je naime dovodio u pitanje upisivanje u ustav zlatnog pravila proračunske ravnoteže koje su članice EU-a obećale ugraditi u ustave čime pristaju na gotovo automatske sankcije premaše li dopušteni godišnji strukturni deficit.

Sve donedavno najavljivao je da će se ponovno pregovarati o europskom fiskalnom paktu koji je postignut snažnim naporima njemačke kancelarke Angele Merkel u zamjenu za politiku financijske solidarnosti prezaduženim članicama (Grčka, Portugal, Španjolska). Zatim je retoriku ublažio i stao govoriti da će pakt "dopuniti odredbama" o rastu, što su stručnjaci nazvali ohrabrujućim.