Zlatko KomadinaBivši ministar pomorstva Zlatko Komadina otišao je iz Banskih dvora zbog zdravstvenih problema, no to ne znači i da se povukao iz politike. U razgovoru za Nacional kaže da su svoj danak uzeli količina nereda koji je trebao urediti u veoma kratkom vremenu.

"Što je bilo presudno? Teško je reći. Vjerojatno splet okolnosti", kaže Komadina.

Jedna od stvari koje se spominju u kontekstu njegovog odlaska s ministarskog mjesta bila je i Žuta Lokva.

"Ja sam svojoj izbornoj bazi, koja je dala veliku potporu od 11 mandata u 8. izbornoj jedinici, dao jasno obećanje da će se izgraditi. Nikada nisam govorio da bi se trebala graditi isključivo proračunskim novcem ili novcem HAC-a, nego koncesijskim modelom, kao što su građeni Istarski ipsilon ili Zagreb-Macelj. To je naš dug prema većinskom kontinuitetu lijevog svjetonazora u 8. izbornoj jedinici, a i investicijski je u većem dijelu opravdana", priča Komadina i dodaje kako je na kraju ispalo da je premijer protiv gradnje autoceste Rijeka-Žuta Lokva, ali vjeruje da će promijeniti mišljenje.

"Da sam ostao ministar, vjerujem da bih u konačnici dobio premijerovu potporu za Žutu Lokvu. Jednostavno se nisam mogao vratiti u rodni kraj i od svog jezika raditi lopatu. Pokojni predsjednik Račan je govorio da možemo izgubiti vlast, ali ne i obraz", dodaje Komadina i odmah odbacuje pitanje znači li to da vlast gubi obraz.

"Ni govora. Ova vlast, kao što je i Račanova, ima paradoks da je naslijedila konzervativnu vlast koja je nečinjenjem unazadila državu. Zaduživanjem su kupovali socijalni mir i produžavali agoniju neefikasne brojne uprave pa ispada da konzervativci vode socijalnu politiku, a onda dođu socijaldemokrati pa vode neoliberalnu politiku. Taj paradoks da mi kao socijaldemokrati sada radimo po neoliberalnom modelu treba trajati vrlo kratko i politiku treba jasno oblikovati u korist građana. Nije više moguće socijalni mir kupovati zaduživanjem i plaćanjem kamate na kamatu jer tako tonemo sve dublje. Logično je da se nepopularni potezi povlače na početku mandata, ali konačni izlazak iz krize ne može se temeljiti na rezanju, stezanju, zatvaranju i prebacivanju tereta na građane, nego treba stvoriti uvjete za povećanje potrošnje jer samo potrošnja i proizvodnja može pokrenuti stvari. Mi smo u ovom trenutku opteretili građane, ali rasteretili gospodarstvo, a ono je inertan sustav koji se može oporaviti tek na duže staze. Ipak je ukupno porezno opterećenje manje, ali se efekti još ne osjećaju", pojašnjava Komadina.

Na pitanje o tome zašto se Vlada nije odlučila na jače oporezivanje ekstraprofita umjesto da je krizu pokušala riješiti preko leđa građana Komadina je oprezan.

"To je malo klizav teren i zbog Europske unije. Djelom su naše odluke uvjetovane i tim diktatom. Pravila slobodnog, otvorenog tržišta pogoduju jakim, a ne slabim ekonomijama", kaže Komadina.

Na kritike da je vlada neoliberalna a ne socijaldemokratska Komadina kaže kako to samo tako izgleda jer povlači nužne poteze koje je trebalo povući na početku mandata.

"Objektivno je riječ o teškim vremenima, ali ne treba zaboraviti da u cijeloj Europi i svijetu vlada neoliberalizam, iako je upravo neoliberalizam doveo do svjetske krize i model maksimalizacije profita uskog kruga kompanija i pojedinaca preko leđa svih ostalih. Došlo je do pauperizacije srednjeg sloja koji nestaje u cijelom svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, i sve ih više iz tog prelazi u siromašni sloj. Taj je proces Hrvatsku poprilično zahvatio. Neoliberalni kapitalizam stvara dvije vrste sirotinje, koristi se tuđa sirotinja za svoje profite, a proizvodi se svoja sirotinja jer se svoj kapital i proizvodnja izvozi u zemlje jeftine radne snage kako bi maksimalizirali svoj profit, a time bez posla ostaju radnici u vašim vlastitim zemljama. To je neodrživ proces", kaže Komadina i dodaje kako je razumljivo da svatko situaciju sagledava kroz prizmu vlastitog novčanika.

No, upozorava i kako neoliberalizam može biti alat Vladi samo kratko vrijeme, a ne dugoročna politika.

Što još zamjera aktualnoj vladi čiji je bio član i kakvi ga problemi muče u stranci, pročitajte u novom broju Nacionala.