ArhivaSaborski klubovi danas su podržali godišnje izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2011. godinu, koji je podnijela Agencija za zaštitu osobnih podataka, apelirajući pri tome na tijela javne vlasti da se otvore javnosti.

Po riječima Branka Vukšića (Hrvatski laburisti) izvješće Agencije može dobiti „prolaznu ocjenu" jer probleme ne gura pod tepih.

Glavna boljka Zakona o pravu na pristup informacijama je njegova neusklađenost sa Zakonom o tajnosti podataka, rekao je Vukšić dodavši kako u Hrvatskoj ne postoji politička volja da se donese bolji Zakon o o pravu na pristup informacijama i da se institucije otvore javnosti.

U izvješću se, rekao je, ne progovara o sankcijama onima koji svjesno krše zakon. „Što je sa 'šerifima' koji na svaku dubiozu udaraju pečat - Tajno", zapitao se Vukšić.

„Hrvatska je još uvijek tajno društvo koje skriva informacije pred građanima", ustvrdio je Vukšić dodajući kako su po otvorenosti za informacije najpristupačniji Rijeka, Samobor i Labin.

Neka tijela uprave nespremna

Boro Grubišić (HDSSB) rekao je kako i unatoč dobroj namjeri predlagatelja zakona, kada je riječ o otvorenosti, „ne ide sve onako kako bi se htjelo".

Naglasio je i kako velik broj tijela javne vlasti objavljuje informacije na internetu, no dodao je i kako dobar dio hrvatskih građana ne konzumira informacije sa interneta.

Jedan od autora Zakona o pravu na pristup informacijama Josip Kregar (SDP) poručio je kako zakon ne daje pravo građanima na informacije već „nalaže dužnost otvorenosti, što je obilježje dobre vlasti".

Podsjetio je i kako je u nekoliko navrata već provedeno istraživanje o primjeni tog zakona, a rezultati su ukazali na nezadovoljstvo građana zbog mentaliteta i kulture tajnosti koji im onemogućava da dobiju podatke koji ih zanimaju.

Boris Blažeković (HNS) je upozorio kako su sve informacije tijela javne vlasti javno dobro te svima trebaju biti dostupne, dok se ograničenja trebaju stavljati samo u iznimnim slučajevima.

Izvješće je pokazalo kako neka tijela javne vlasti još nisu spremna na provedbu Zakona, a tek je manje od 50 posto tijela javne vlasti ispunilo obveze dostavljanja izvješća agenciji, naglasio je.

Ocijenio je i kako bi bilo potrebno dodatno kadrovski ekipirati agenciju. „Očito da su samo tri zaposlena nedovoljno", ustvrdio je.

Zakon i dalje nije ostvario svoj cilj

Ravnatelj Agencije Dubravko Bilić uvodno je rekao kako je pravo na pristup informacijama jedno od pretpostavki demokratizacije društva, borbe protiv korupcije, te za transparentnost djelovanja tijela javne vlasti.

Istaknuo je da je u izvještajnom razdoblju uočen pozitivan učinak zakonskih promjena, ali i da je situacija na području prava na pristup informacijama daleko od toga da možemo reći da je Zakon ostvario svoj cilj i da su tijela javne vlasti otvorena i transparentna u radu.

To se, dodao je, osobito očituje u situacijama kada mnoga tijela javne vlasti kao poslovnu tajnu proglašavaju izvješća o radu, plaću u javnim ustanovama, kada se pod izgovorom zaštite osobnih podataka uskraćuju informacije ili kada je visok postotak izjavljenih žalbi zbog "šutnje uprave".

Agencija je lani zaprimila 312 predmeta, od čega 209 izjavljenih žalbi, 48 upita i 38 predstavki, te 17 drugih podnesaka, a dostavljeno joj je 2655 izvješća tijela javne vlasti.

Od 209 izjavljenih žalbi njih 57 odnosi se na rješenja o odbijanju, 15 na rješenja o odbacivanju zahtjeva za pristup informaciji, a 137 žalbi su zbog neodlučivanja tijela javne vlasti o zahtjevu podnositelja u propisanom roku, tzv. "šutnja uprave".

Agenciji su 5432 tijela bila dužna dostaviti izvješća o provedbi Zakona, a dostavilo ih je 2655, što je Bilić označio kao značajan napredak u odnosu na 2009., kada je to učinilo 850 tijela, ali da time ne možemo biti zadovoljni.

Lani je zabilježen i značajan porast broja zahtjeva za ostvarivanje prava na pristup informacijama - podneseno je 51.930 zahtjeva, a u 2009. bilo je njih tek 3000.

U 223 slučaja tijela javne vlasti uskraćivala su informacije.

Tijekom 2011. protiv rješenja Agencije su pokrenuta 24 upravna spora. Upravni sporovi su pokrenuti radi uskrate klasificiranih informacija, poslovne tajne, zbog toga što tijelo javne vlasti nema informaciju, te jer zatražene informacije nisu one kakve propisuje Zakon. Niti jedan upravni spor nije pokrenut radi zaštite osobnih podataka.

U idućem razdoblju, navode u Agenciji, potrebno je provesti dizanje svijesti korisnika prava na informaciju o potrebi i važnosti ostvarivanja prava na pristup informacijama kao temeljnog ljudskog prava.