Hubert Burda je kao jedini dioničar i predsjednik Uprave izdavačkog koncerna Media Holding jedan od najvažnijih ljudi u svjetskom izdavaštvu. Njegova međunarodna izdavačka grupa, koja u svijetu ima više od 200 časopisa, osnovala je 24. rujna zajedničku tvrtku s Nacionalom. Nova se tvrtka zove Burda Nacional, a izdavat će niz različitih časopisa na hrvatskom tržištu, od kojih će se prvi na kioscima pojaviti za nekoliko dana.

Njemačka izdavačka kuća Hubert Burda Media, izdavač Buntea, Burda Modena, Lise i Focusa, osnovala je zajedničku tvrtku s Nacionalom i izdavat će časopise u Hrvatskoj, o čemu njen predsjednik Uprave i jedini dioničar Hubert Burda u ekskluzivnom intervjuu kaže: Mnogo očekujemo od Nacionala kao partnera i nadamo se da ćemo dobro startati izdanak je poznate izdavačke obitelji koja je u posao ušla još početkom prošlog stoljeća. Njegov je djed Franz Burda 1902. kupio prvu tiskaru, u kojoj je iduće godine počeo tiskati Philipsburger Zeitung. Posao je krenuo i 1917. obitelj Burda otvorila je još jednu tiskaru u Offenburgu, gdje danas Media posjeduje pet tiskarskih pogona.

Deset godina kasnije Franz Burda mlađi, otac Huberta Burde, lansirao je prvo izdanje kuće Burda, časopis s rasporedom radijskog programa Surag. U toj se izdavačkoj obitelji 1940. rodio . Kad mu je bilo pet godina, njegov je otac po završetku Drugog svjetskog rata počeo podizati posao iz pepela, tiskajući udžbenike i marke za francusku okupacionu zonu Njemačke. Uskoro je izdavačka kuća Burda stala na noge, i 1948. izašao je prvi broj časopisa Das Ufer, prethodnika današnjeg zabavnog tjednika Bunte. Iduće se godine vratio Surag, a pokrenuto je i novo izdanje, časopis o unutarnjem uređenju Das Haus. Već se 1950. pojavio Burda Moden, jedan od najpoznatijih modnih časopisa svih vremena, koji je utemeljila Aenne Burda, majka Huberta Burde. Uslijedilo je razdoblje njemačkog ekonomskog buma, u kojem je i izdavačka kuća Burda napredovala. Das Ufer postao je 1954.Bunte Illustrierte, a Burda je 1962. kupila časopise Freundin i Die Film Revue.

Franz Burda predao je sinu Hubertu 1966. kontrolu nad novom izdavačkom kućom u Munchenu, a 1976. postavio ga je za glavnog urednika Buntea. Umro je 1986., a njegovi sinovi preuzimaju upravljanje imovinom. preuzeo je temeljni, izdavački posao i tiskare u Njemačkoj i Francuskoj.

jedan je od najvećih izdavačkih uspjeha postigao s tjednikom Focus, koji je utemeljio 1993. Focus je u samo nekoliko godina uspio dostići i premašiti Spiegel, koji je desetljećima bio njemački favorit, i preuzeti vodeće mjesto na njemačkom tržištu političkih tjednika.

Izvan svoje tvrtke, je vrlo aktivan u društvenom životu. Predsjednik je Udruženja njemačkih izdavača časopisa VDZ-a i suosnivač Europskog savjeta izdavača EPC-a. Također, dodjeljuje godišnju književnu nagradu Hermann-Lenz (bivšu Petrarcinu nagradu) te Nagradu za korporativnu umjetnost. Osnovao je i Akademiju za treće tisućljeće na kojoj se promiče interdisciplinarna razmjena znanja i ideja o futurističkim temama.

primio je i Europsku nagradu za tiskane medije, odlikovan je Redom Savezne Republike Njemačke, a na 60. rođendan, 6 veljače 2000., od ministra predsjednika Baden-Wurtemberga primio je naslov počasnog profesora. Ta titula dodijeljena mu je na svečanom otvorenju Medien Parka, najsuvremenijeg pogona s izdavačkom kućom i redakcijama u Offenbergu.

NACIONAL: Dramatični događaji tijekom 2001. učinili su tu godinu teškom za poslovni svijet, primjerice Mediji su prihodi od oglašavanja opali za 1,5 posto. Kakva je ustvari bila 2001. za vas kao izdavača i što očekujete od 2002.? – Bila je to godina dramatičnih događaja, među ostalim i terorističkog napada na SAD. Također, vidjeli smo dramatičan pad broja IPO-a, početnih javnih ponuda dionica, u novoj ekonomiji. Mediji su često točka u kojoj se takve promjene kristaliziraju. 2001. je bila najteža godina u medijskom sektoru od Drugog svjetskog rata.
Media još uvijek je jača od tržišnog prosjeka, usprkos šoku od uvođenja eura, ekonomskoj krizi, te strukturalnoj krizi s drastičnim padom domaće prodaje i broja oglasa.
Kako oglašavanje i prodaja nastavljaju padati, bit će potrebna čvrsta disciplina u trošenju i konzistentne ekonomske mjere, kojima ćemo osigurati postizanje ciljeva planiranih za ovu godinu. I u budućnosti će naš recept za uspjeh biti kreativnost i učinkovitost.

NACIONAL: Kako vidite budućnost europskih medija? Gdje u tome vidite svoju tvrtku? – Slike i komunikacija oblikuju naše društvo i živote više nego ikad u prošlosti. Mediji su pojačala koja privlače pozornost i igraju ulogu umrežavatelja. Na taj način čine motor koji pogoni svjetsko društvo znanja. Europa se integrira zbog medija. Mediji nisu samo novine, časopisi i TV programi, nego i veliki događaji poput Oktoberfesta ili Lige prvaka, koji posreduju među ljudima i spajaju ih.
Media ojačala je svoj vodeći položaj među velikim njemačkim izdavačima. U 2001. naša su izdanja uspjela na konkurentnom njemačkom tržištu, dosegnuvši više od 67 posto populacije starije od 14 godina. Media uspjela je povećati tržišni udio i ojačati položaj kao drugi najveći prodavač oglasnog prostora među njemačkim izdavačima.

NACIONAL: Pokretanje Burde u Rusiji krajem 80-ih bio je prvi ulazak neke zapadne kuće na istočno izdavačko tržište. Kako je to izgledalo? – Burda Moden najveći je svjetski modni časopis i izdaje se u gotovo 90 zemalja. Prije petnaest godina moja majka Aenne Burda pokrenula je prvi zapadni časopis na ruskom jeziku, što je bila medijska revolucija. Početna naklada od 100 tisuća primjeraka rasprodana je odmah na dan izlaska, 8. ožujka 1987. Burda Moden se tada nije mogla kupiti u slobodnoj prodaji, nego se distribuirala putem sindikata. Raisa Gorbačov je tada izjavila da je Burda Moden bio njezin doprinos demokratizaciji žena Sovjetskog Saveza. Inicijativa Raise Gorbačov i Aenne Burde otvorila je vrata istočnoeuropskih tržišta za Mediju. Nakon spektakularnog razvitka do naklade od milijun primjeraka, Burda Moden je ipak osjetila posljedice katastrofalne ekonomske situacije u Rusiji. Danas naša podružnica Burda Eastern Europe drži rusko izdanje na stabilnih 400 tisuća prodanih primjeraka mjesečno.

NACIONAL: Kako komentirate vaš ulazak na hrvatsko tržište i suradnju s Nacionalom? – Poslovna klima u Hrvatskoj se zagrijava, a kulturno naslijeđe je bogato, pa mislim da je u pitanju obećavajuće tržište za izdavačku kuću poput Medije. Mnogo očekujemo od Nacionala kao partnera i nadamo se da ćemo dobro startati.

NACIONAL: Je li hrvatsko tržište slično ostalim istočnoeuropskim tržištima? – Ne. Svako tržište ima svoje posebnosti i pravila. Morate se prilagoditi različitim pravnim sustavima, načinima prodaje i izdavačkoj praksi svake zemlje. Stoga su svi naši naslovi posebno prilagođeni pojedinim tržištima. Na svako tržište treba zasebno gledati. Naravno da to vrijedi i za Hrvatsku.

NACIONAL: Koja izdanja planirate pokrenuti u Hrvatskoj i kad ih možemo očekivati na kioscima? – Imamo široki dijapazon vrlo uspješnih izdanja, pa ćemo analizirati lokalno tržište i vidjeti koji bi se časopisi mogli uklopiti. Općenito, novinarska vještina i kreativnost ključni su za razvoj inovativnih proizvoda i jakih brandova. Naš je cilj postići ekonomski rast proizvodima i uslugama koji će se uklopiti u Burdin brand. Mnogi naslovi iz našeg portfolija mogli bi se naći na hrvatskim kioscima.

NACIONAL: Vaš tjednik Focus jedan je od najuspješnijih proizvoda u Zapadnoj Europi. Postoji osam godina, a uz bok je Sternu i Spiegelu koji postoje 50 godina. Koji je ključ uspjeha Focusa, koji se prodaje u 800 tisuća primjeraka i donosi više od 100 milijuna eura od marketinga godišnje? – Prodorni news magazine Focus imao je odlučujući utjecaj na medijsko tržište. To je publikacija koja je promijenila način na koji pojedinci percipiraju i obrađuju informacije. Njegov inovativni stil, nazvan “upotrebljive vijesti”, cilja na ljude koji žele znati mnogo, ali nemaju vremena za čitanje. News magazine daje brze i aktualne podatke, pokrivajući sva pitanja od društvenog značaja. Focusova urednička koncepcija i učinak uvjerili su i tržište oglasa. Magazin se ne bavi samo najširim opsegom tema, nego ima i najveći broj stranica oglasa na njemačkom tržištu.

NACIONAL: Među vašim su izdanjima vrlo važni i Bunte i Lisa. Koji je ključ uspjeha tih proizvoda koji se u Njemačkoj prodaju u stotinama tisuća primjeraka? – Lisa je najprodavaniji lagani ženski časopis u Njemačkoj. Izlazi u devet zemalja i u svijetu se proda u više od dva milijuna primjeraka, pa je jedan od najuspješnijih svjetskih časopisa u tom segmentu. Tjedan za tjednom Lisa donosi sažete i aktualne informacije o pitanjima koja zanimaju mlade zaposlene žene. Magazin je prepun kreativnih ideja za modu, kozmetiku, kućanstvo i donosi mnogo informacija o društvu.
Bunte je jedno od najpoznatijih imena u Njemačkoj industriji zabave, mješavina kreativnosti i emocija. 4,33 milijuna ljudi starijih od 14 čitaju Bunte svakog tjedna da bi se informirali o svijetu zvijezda. Bunte je čak i u teškim ekonomskim uvjetima uspio povećati prodaju oglasa. Iza Bunteova uspjeha stoje stalni napori da se naslov usmjeri na mlađu publiku te konstantna usmjerenost na zabavu kao srž njegova imidža.