Objavljeno u Nacionalu br. 465, 2004-10-12

Autor: Robert Bajruši

NOVI ZAKON O ŽIVOTINJAMA

Ivo Banac u borbi protiv lova, kolinja i šinteraja

Ivo Banac, predsjednik Liberalne stranke, prošlog tjedna uputio je Saboru prijedlog Zakona o dobrobiti životinja koji se temelji na legislativi Europske unije i SAD-a

Kad je predložio da životinje prije klanja treba omamiti, ideja je ironizirana uz opasku kako to znači da treba omamiti svaku ribu ili kokoš.Kad je predložio da životinje prije klanja treba omamiti, ideja je ironizirana uz opasku kako to znači da treba omamiti svaku ribu ili kokoš.Ivo Banac, predsjednik Liberalne stranke, mogao bi u hrvatskom parlamentarizmu ostati zabilježen kao vodeći branitelj prava životinja. Prošlog tjedna on je Saboru uputio prijedlog Zakona o dobrobiti životinja koji se temelji na sličnoj legislativi koja o toj tematici postoji u Europskoj uniji i Sjevernoj Americi. A ta je kudikamo drukčija od zakona i prakse koji vladaju u Hrvatskoj. Od većine zaštitnika životinja razlikuje se po tome što nije vegetarijanac, nema kućne ljubimce, a u prirodu i ne zalazi prečesto.

NOVI STANDARDI 'Mnogo se čega moramo odreći ako želimo postaviti nove standarde u zaštiti životinja' SUMNJIVI LJUBITELJI ŽIVOTINJA 'Dio udruga za zaštitu životinja napada nas jer dobivaju novac za skloništa, a ona ne ispunjavaju posebne uvjete'Bančev prijedlog dočekale su brojne kritike vladajuće većine, pa čak i mini-demonstracije koje su grupice članova udruga koje se bore za prava životinja održali ispred parlamenta. Politički ga protivnici napadaju katkad i poprilično bizarnim optužbama poput one da će zabrana upotrebe životinja za zabavu dovesti do ukidanja Đakovačkih vezova ili natjecanja lipicanaca. Kad je predložio da životinje prije klanja treba omamiti, ideja je ironizirana uz opasku kako to znači da treba omamiti svaku ribu ili kokoš.

Unatoč svemu, Banac ne odustaje od namjere da jednog dana u hrvatskoj odnos prema životinjama postane bolji. Do tada ga očekuju brojni ratovi protiv farmera, lovaca, političkih protivnika i seljaka, no dok razgovara ostavlja dojam da vjeruje kako će naposljetku ipak pobijediti.

NACIONAL: Što vas je navelo na predlaganje tog zakona? – Kao ministar zaštite okoliša stvorio sam izuzetno dobre odnose s nizom udruga. S njima surađujem i danas. S predstavnicima udruge “Prijatelji životinja” proljetos sam dogovorio zakonski projekt za dobrobit životinja koji bi se temeljio na zakonodavstvu Europske unije, te tako bitno unaprijedio postojeći zakon koji je donesen 1999. Nije razlog samo to što volim životinje, nego je ovo prigoda za mijenjanje naših loših navika. Naše ponašanje prema životinjama brutalizira cijelo društvo. No u prijedlogu nema ništa posebno egzotičnog, kao što to neki protivnici žele prikazati. Svaka je točka doslovno preuzeta iz zakona neke od članica EU ili drugih zapadnih zemalja. Doduše nismo predložili zabranu nasilnog šopanja gusaka premda je takvu odluku upravo donio novi guverner Kalifornije Arnold Schwarzenegger.

NACIONAL: Schwarzenegger je time jako naljutio Francuze koji više neće moći prodavati guščju paštetu u Kaliforniji. Volite li vi takve delikatese? – Naravno, ali mnogo čega moramo se odreći ako želimo postaviti nove standarde u zaštiti životinja. Ne možete izvući ciglu iz zida a da zid ostane integralan. Moj cilj je educirati javnost za zaštitu životinja, a u tome onda moram biti dosljedan.

NACIONAL: Odakle ljubav prema životinjama? – Kao uvijek, iz djetinjstva. Labudovi u Mlinima, krave kod Tonija Pitarevića u Lapadu, kornjače u vrtu, mnoštvo takvih slika. U Jugoslaviji 50-tih nismo živjeli u obilju mesa pa su, gdje se to moglo, ljudi uzgajali životinje. Tako je u mojoj obitelji služavka uzgajala kuniće. Kako kaže Nikola Visković, volimo ih, a ponekad ih i pojedemo. No i tu postoji jedna čudna tradicijska nit u odnosu čovjeka i životinje. Naime, imamo nadmoć nad životinjama jedino ako se pokoravamo Stvoritelju, ali nikad kad samo uništavamo njegova stvorenja. Nije nam dano da životinje podvrgavamo tvorničkoj smrti. One nam služe za različite svrhe, ali samo ako čuvamo nit života, ako smo umjereni, ako se ograničavamo. To je po mojem mišljenju glavno u međuodnosu čovjeka i životinje.

NACIONAL: Dugo ste živjeli u Americi, kakva je tamošnja situacija? – Pa, drukčija. Ispričat ću vam događaj koji mi se dogodio prije dvadesetak godina, zbog čega se i danas kajem. Jednog se dana pred vratima pojavila mačka, dao sam joj jesti i udomio je. Potom sam je odveo veterinaru koji mi je predložio da joj amputira kandže, jer mačka neće živjeti u prirodi, a i posteljina bi stradala. Tada je to bila raširena praksa pa sam ne razmišljajući mnogo pristao na veterinarovu ponudu. Danas shvaćam da se zapravo radilo o sakaćenju.

NACIONAL: Imate li sada nekog kućnog ljubica? – Ne, više nemam. Imao sam iskustava samo sa mačkama, pse volim, ali nemam iskustva, tako da o njima mogu govoriti samo općenito.

NACIONAL: Rekao bih da je glavna crta vašeg zakona zabrana nasilja nad životinjama. Je li to moguće postići u današnjem hrvatskom društvu? – Nastojat ćemo, premda je put uzak i uzbrdan. Zapravo, tek smo na početku. Do 1999. uopće nismo imali zakon o zaštiti životinja, one čak nisu priznavane kao bića što osjećaju patnju i bol. Nemam iluzija da ćemo sve bitke dobiti odmah, ali takve se bitke vode posvuda u našem susjedstvu, a zaštitnici životinja iz njih redovito izlaze kao pobjednici. Recimo, postoji baterijski način uzgoja peradi naslagane u žičanim kavezima jedna preko druge. Perad trpi. Kavezi nemaju pod nego žicu kroz koju izmet pada na perad u donjim kavezima. Pandže su joj stalno zapletene u žicu pa su izobličene i duge. Takav je način uzgoja nedavno zabranjen u Švicarskoj i Austriji. Prije ili kasnije bit će zabranjen i kod nas. U modernosti smo izgubili smisao odnosa između čovjeka i životinje. Modernost životinje pretvara u tvar. Takav se odnos može prenijeti i na samog čovjeka što se dogodilo u nacizmu. Kao što tvornički koristimo životinje, nacisti su to radili s ljudima, koristeći njihovu kosu, kožu i mast. U prošlosti su ljudi imali mnogo veći senzibilitet za životinje. Američki Indijanac nikada nije lovio iz zabave. Ništa od ulovljenog nije bacao. A i životinje su pripadale njegovu duhovnom svijetu. Njegov je svijet bio integralan.

NACIONAL: Predlažete da se stoka na klanje prevozi na humaniji način i omamljuje prije usmrćivanja. Cinici bi rekli da na kraju krajeva to i nije previše važno jer će ionako uskoro biti ubijena? – Naš cilj je da se sve ono što je povezano sa zadavanjem boli ograniči koliko je god moguće, zapravo da se onemogući. Moramo spriječiti uzgoj degenerirane teladi čije je meso izuzetno mekano samo zato jer su životinje sputane u prostoru u kojem se ne mogu kretati. Njihove kosti ne mogu normalno rasti, što je neprihvatljivo. Ne morate biti vegetarijanac da biste poželjeli ograničiti nasilje nad životinjama.

NACIONAL: Ipak, u Saboru su vas već napali zbog ideje o omamljivanju životinja prije klanja? – Da, vele, pa nećemo valjda omamljivati štakore? Valjda ne razumiju značenje riječi “klanje”. Jasno je u prijedlogu rečeno da “deratizaciju mogu vršiti za to registrirane i opremljene organizacije”, ali i to da “glodavce mogu usmrćivati i fizičke osobe uz što manje boli i sa skraćenom patnjom”. Ili, vele, kad predlažete zabranu “neprirodnog ponašanja životinja” zapravo želite zabraniti ples lipicanaca. A zaboravili su da nam sa Zapada prodire val pornografije s prizorima bestijalnosti, što doista želimo zabraniti. No to je neizbježno. Bit će niz kritičara, recimo među lovcima, jer zabranjujemo lov iz sporta ili razonode. Napast će nas i oni koji žele dokazati da ne možete postati veterinar ili biolog ako ne secirate životinje, premda postoji čak 450 alternativnih metoda obuke studenata veterine i biologije putem kompjuterskih programa. Zašto tjerati gimnazijalce da žabama sijeku glave kad mnogi od njih žele biti izuzeti od takva nasilja? Predlažemo i zabranu uzgoja životinja radi krzna ili kože, tako da će nam se suprotstaviti i oni koji imaju komercijalni interes u takvim poslovima. Ali protivljenja je bilo u svim europskim zemljama u koje je prodiralo novo zakonodavstvo. Ipak, svuda su pobijedila nova civilizacijska mjerila. Najnoviji primjer je Engleska gdje je lov na lisice dio aristokratskog identiteta. Ipak, od srpnja 2007. toga više neće biti. Ako su se tradicionalistički Englezi oslobodili jednog tako uvriježenog, premda izuzetno lošeg običaja, mislim da ćemo se i mi u Hrvatskoj morati odreći naših krvavih športova.

NACIONAL: Pretpostavljam da niste vegetarijanac? – Nisam.

NACIONAL: Osjećate li grizodušje zbog toga? – Savjest nas doista može gristi kad postanemo svjesni kako je to meso proizvedeno i kako dolazi na tržište. Imam bolji osjećaj kada je riječ o životinjama koje su uzgajane slobodno i koje nisu tvornički mrcvarene.

NACIONAL: Jeste li prisustvovali ubijanju životinja na farmama ili negdje drugdje? – Onoliko koliko to može biti jedan urbani čovjek. Prije nekoliko godina sam posjetio svinjsku farmu u Međimurju i ostao iznenađen. Do tada sam živio pod maglovitim dojmom da se životinje uzgajaju u širokim prostorima da vide svjetlo dana. Ništa od toga. One su u takvim uvjetima da su prisiljene na nervozu i, kako jedne drugima ne bi glodale repove, oni su im odsječeni. Do tada nisam znao da se svinjama režu repovi. Shvatio sam kako te svinje žive u užasnim i frustrirajućim uvjetima i to ovim zakonom želimo zabraniti. To nije jedini primjer brutalnosti. Pripremajući zakon vidio sam da pilićima pile kljunove kako u tim ograničenim i stresnim prostorima jedni duge ne bi kljucali. Jednostavno danas imamo institucionaliziranu torturu. Većina urbanih ljudi poput mene teško može pretpostaviti što se događa iza zidova klaonica ili tvorničkih farmi. A svuda oko nas je horor. Zato javnost moramo senzibilizirati.

NACIONAL: Treba li zabraniti kolinje, što traži EU? – Podržavam tu inicijativu, uostalom kolinje je već zabranjeno u europskim zemljama. Ne možemo imati klaonice u privatnoj radinosti, niti ritualizirana klanja u jednom godišnjem dobu. Znam da će promjena tih uvriježenih navika za mnoge biti šokantna, ali uvjeren sam da je to za opće dobro. Čak i vladina kritika našeg zakonskog prijedloga ne spominje kolinje jer dobro znaju da ćemo idućih godina sve to morati mijenjati.

NACIONAL: Zašto su vas napale čak i udruge za zaštitu životinja, iako se zalažete za ukidanje šinteraja za pse? – To je taj slavni članak 66. koji predviđa trajni smještaj za lutalice, a sve bi trebale platiti županije. Dio udruga tendenciozno nas napada da bi se neželjene životinje odmah usmrćivale, jer da potrebnih skloništa za sad nema. To znamo i mi, pa zato i kažemo da napuštenim životinjama mora biti osiguran trajan smještaj. Stvar je u tome što dio udruga dobiva novac za privatna skloništa, premda gotovo nijedno od tih skloništa ne ispunjava posebne uvjete ni danas, a kamoli onakve kakve mi predviđamo. U tom slučaju ti privatnici ne bi mogli opstati. Pitanje je radi li se o ljubiteljima životinja ili ljudima koji izvlače materijalnu dobit iz nesređene situacije. Očito bolja skloništa nekome nisu u interesu.

HNS, LS I LIBRA UBRZANO SE UJEDINJUJU
‘Kramarić je u ponedjeljak za ujedinjenje, a u utorak protiv’

NACIONAL: U kojoj je fazi ujedinjenje HNS-a, LS-a i Libre? – Proces je dobrano uhodan. Dogovorili smo se obaviti ujedinjenje u vrlo kratkom roku. Nema nikakve logike protiv tog projekta osim kod onih koji ne žele da liberalno-demokratski građanski centar postane mnogo važniji nego što je danas. Zaključili smo da nitko od nas ne može samostalno zavladati ovim prostorom i zato je logično ujediniti sve snage i zajedno širiti zajednički utjecaj. Na taj način suzbit ćemo dvostranačje u Hrvatskoj, ali i pomoći Sanaderovim reformnim snagama u HDZ-u, koje će u građanskom centru uvijek imati saveznika protiv vlastite stranačke desnice. Pomogli bismo i onima u SDP-u koji žele da socijaldemokrati ostanu liberalno usmjereni, da ne skreću ulijevo.
NACIONAL: Podržava li Zlatko Kramarić ujedinjenje tih triju stranaka? – Ako ga pitate u ponedjeljak, onda je za, a u utorak je već protiv. Vidim naslov njegova intervjua u Glasu Slavonije “Ne treba žuriti s ujedinjenjem”. A s čim treba žuriti? Nesposoban je sagledati veliku sliku. Ali moj posao nije objašnjavanje njegovih postupaka, već objašnjavanje da iz ne pretjerano dobre situacije u kojoj se nalazimo imamo samo jedan realan izlaz, a to je da idemo naprijed s onima s kojima možemo zajednički napredovati.
NACIONAL: Mnogi misle da će najveći problem nove stranke biti prevladavanje taština kod Vesne Pusić, Zlatka Kramarića, Radimira Čačića ili vas? – Nastojim biti kritičan, ponajprije prema samome sebi, koliko god je to moguće. No ako je bjelodano da je ujedinjenje korisno za sve, toga se mogu bojati samo oni koji nemaju nikakva razloga biti tašti, a nisu ni kritični.

LOVCI UNIŠTAVAJU PRIRODU
50.000 lovaca u RH
Nestanak životinja opasan za ljude

NACIONAL: Što mislite o tom lovačkom kultu koji njeguju mnogi poznati Hrvati od Tita i Bakarića do Ivice Todorića? – U Hrvatskoj ima 50.000 lovaca, što je više nego nevjerojatan broj. Lov nije nešto što je strano ni mojoj obiteljskoj tradiciji. Moj je djed bio pasionirani lovac i naša kuća u Dubrovniku bila je puna trofeja. Kao dječak volio sam čitati međuratne lovačke časopise iz kojih sam naučio puno o razumijevanju prirode i naših krajeva, posebno dinarskih predjela. Ali lova se moramo odreći jer životinjski fond je znatno devastiran. Do današnjeg dana uništeno je 80 posto svih bića koja su živjela u svjetskim morima i moramo shvatiti da smo prešli svaku granicu. Živimo u vremenu izumiranja vrsta. Taj proces traje od sredine 19 stoljeća, a sada je vrlo ubrzan. Lov je u prošlosti bio nužan, ali danas je kontraproduktivan i negativno djeluje na naš prirodni prostor.

Vezane vijesti

Josipović za DW: Čičak i Banac pretvorili su HHO u parapolitičku...

Josipović za DW: Čičak i Banac pretvorili su HHO u parapolitičku organizaciju

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović odbacio je optužbe HHO-a da se miješa u unutarnje stvari BiH, ustvrdivši kako to čine čelnici te organizacije Ivan… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika