Trenutačno najpoznatija američka glumica kineskog podrijetla, 36-godišnja Lucy Liu, iako se glumom bavi već desetak godina, proslavila se ulogama agresivnih i neugodnih žena.Japanska je javnost bila vrlo iznenađena kad je prije nekoliko mjeseci objavljeno da će tri glavne ženske uloge u filmskoj adaptaciji romana “Memoirs of a Geisha” (“Uspomene jedne gejše”) američkog pisca Arthura Goldena glumiti tri Kineskinje. Takvo što donedavno je bilo nezamislivo, no kako su azijski filmovi postali vrlo popularni i na Zapadu, pretpostavlja se da će se takve situacije sve češće ponavljati. Azijskim će gledateljima vjerojatno smetati da gejšu glumi Kineskinja a ne Japanka, a ostatak svijeta, kojem je ovaj film i namijenjen, takve nijanse uopće neće primijetiti.

Kako je nakon velikih uspjeha filmova “Crouching Tiger, Hidden Dragon” (“Tigar i zmaj”), “Hero” (“Heroj”) i “The Last Samurai” (“Posljednji samuraj”) porastao interes za azijsku povijesnu tematiku, u projekt se umiješao Steven Spielberg. On će film producirati, a za redatelja je izabrao Roba Marshalla, poznatog po Oscarom nagrađenom “Chicagu”. Ovo će biti jedan od prvih filmova o japanskoj povijesti u kojem će svi glumci, makar svi odreda Azijci, govoriti engleski. To će biti najveći problem 25-godišnjoj kineskoj glumici Zhang Ziyi, koja je tek nedavno dala svoj prvi intervju na engleskom i koja još ni u jednom filmu nije govorila engleski. No taj će joj se napor najvjerojatnije isplatiti, jer mnogi predviđaju da će upravo ona postati prva prava kineska zvijezda u Hollywoodu.

Zhang Ziyi danas je jedna od najslavnijih Kineskinja na svijetu. Iako će prosječan Amerikanac teško prepoznati njeno ime, život te mlade glumice iz Pekinga vrlo je sličan životima njenih američkih kolegica, čemu su pridonijele brojne društvene promjene u Kini proteklog desetljeća. Ona je glasnogovornica azijskog ogranka “Coca-Cole”, zaštitno lice kozmetičke kuće “Maybelline” i linije šampona “Pantene”, a nekoć je reklamirala i korejsku mineralnu vodu “2%”, proizvođača satova “Tag Heuer” te kreditne kartice “Visa”. Njeno se lice smiješi s brojnih reklama širom Azije, a nedavno je u kineskom izdanju časopisa Forbes proglašena drugom najpopularnijom slavnom osobom u Kini, nakon NBA košarkaša Yaoa Minga. Našla se i na brojnim listama najljepših ljudi na svijetu pa se nagađa da će jezičnu barijeru u Hollywoodu lako premostiti zahvaljujući svojoj ljepoti.

Na svojoj slavi može zahvaliti tajvanskom redatelju Angu Leeju, koji ju je prije četiri godine izbrao za jednu od glavnih uloga u svom hitu “Tigar i zmaj”. Film je postigao svjetski uspjeh, a mnogi su se pitali tko to glumi lijepu i bezosjećajnu Jen Yu, i kako to da mladoj glumici tako dobro polaze za rukom borilačke scene. Zhang Ziyi ne zna ništa o borilačkim vještinama, ali se bavila plesom pa ga je ukomponirala u mnoge akcijske prizore. Zahvaljujući tom filmu dvije godine zaredom proglašena je jednom od najvećih mladih zvijezda na svijetu u časopisu Teen People. Uskoro je dobila i prvu ulogu u američkom filmu, kao negativka u “Rush Hour 2” (“Gas do daske 2”) uz Jackieja Chana. Kako nije razumjela ni riječ engleskoga, Chan joj je prevodio sve što bi režiser rekao.

Njen je slijedeći film, “Heroj”, snimljen 2002., također je bio nominiran za Oscara za najbolji strani film. Bio je velik hit u Americi, gdje je zaradio 53 milijuna dolara. Poput “Tigra i zmaja”, i “Heroj” se bavio kineskom poviješću i legendama, junacima i ratnicima prije prve kineske dinastije. Bio je to najskuplji kineski film, s vizualno spektakularnim scenama, bogatim kostimima i odličnom koreografijom.

Još je jedna kineska glumica imala značajnu ulogu u filmu, Maggie Cheung. Ona je u proteklih 20 godina nastupila u 70-ak azijskih filmova. Rodila se u Hong Kongu a veći dio djetinjstva provela je u Engleskoj. Kao tinejdžerica u Hong Kongu se počela baviti manekenstvom i s 19 godina postala prva pratilja Miss Hong Konga. Njeni su prvi filmovi bili uglavnom akcijske komedije, i dokazala se kao odlična komičarka, pogotovo uz Jackieja Chana u “Policijskoj priči” (“Police Story”) iz 1985. Iako je u prvim filmovima uvijek glumila pasivne i prestravljene žene koje se zateknu usred masovne tučnjave, uskoro je postala poznata kao glavna ženska zvijezda hongkonških akcića.

Ipak, dobrim odabirom dramskih uloga dokazala je da ima i zavidan glumački talent. U biografskom filmu “Center Stage” iz 1992. odlično je odglumila kinesku glumicu iz 30-ih i osvojila nagradu na Berlinskom filmskom festivalu pa je 1997. bila članica žirija na tom festivalu. Ove je godine osvojila nagradu na festivalu u Cannesu za ulogu u filmu “Clean”, u kojem se pojavljuje uz brojne američke i europske glumce.

Iako je navršila 40 godina, Maggie Cheung već godinama predviđaju slavu. Engleski govori bolje nego kineski. Dokazala je da, osim za komediju, ima smisla i za dramu, da voli rizik pri odabiru uloga te se probila na europsko tržište. Bila je kandidatkinja za sporednu ulogu u filmu “Memoirs of a Geisha”, ulogu mentorice mlade gejše koju glumi Zhang Ziyi, no dobila ju je druga popularna azijska glumica.

Bila je to Michelle Yeoh, koja se proslavila na Zapadu 1997. u ulozi Bondove djevojke u filmu “Sutra nikad ne umire” (“Tomorrow Never Dies”) i kao glavni ženski lik u “Tigru i zmaju”. Ta se Kineskinja rodila u Maleziji 1962. a dosad je snimila 20-ak akcijskih filmova, neke i producirala. Kao djevojčica odselila se u London a kineski je naučila tek nakon malajskog i engleskog. Nakon studija baleta u Londonu, vratila se kući i početkom 80-ih osvojila titulu Miss Malezije. Prije 20-ak godina počela je snimati akciće u Hong Kongu i upoznala Jackieja Chana. Zahvaljujući baletnom iskustvu s lakoćom je svladala osnove borilačkih vještina i sama nastupa i u najopasnijim akcijskim scenama. Zahvaljujući filmu o Jamesu Bondu 1997. je proglašena jednom od najljepših žena na svijetu, a zbog uloge u “Tigru i zmaju” bila joj je ponuđena ulogu u “Matrixu”, koju je odbila. Michelle Yeoh jedna je od najbolje plaćenih glumica u Aziji. Bila je poznata kao “kraljica hongkonških akcića”, ali se tek treba dokazati kao dobra dramska glumica. Za to će joj dobro doći uloga iskusne gejše u filmu “Memoirs of a Geisha”.

Njenu suparnicu glumi treća Kineskinja u glumačkoj ekipi, Gong Li, čije se ime također više puta našlo na popisu najljepših žena svijeta, a Zhang Ziyi je ističe kao svog idola. Gong Li se najčešće spominje kao najveća kineska filmska zvijezda 90-ih. Njezin cilj nikad nije bio Hollywood nego europska kinematografija. U Pekingu je diplomirala na dramskoj akademiji i odglumila brojne zahtjevne uloge, zbog čega je poznata filmofilima širom svijeta. Proslavila se početkom 90-ih u filmu “Zbogom, moja konkubino” (“Ba wang bie ji”) u ulozi prostitutke i postala muzom izvrsnog kineskog redatelja Zhanga Yimoua, koji je kasnije snimio “Heroja” i ovogodišnji hit “Shi mian mai fu” (“Kuća letećih bodeža”), favorit za Oscara za strani film.

U filmu “Priča o Qiu Ju” (“Qiu Ju da guan si”), koji je 1992. također režirao Zhang Yimou, Gong Li je glumila seljanku koja se bori protiv nepravde i birokracije, a bio je bolje prihvaćen u inozemstvu nego u Kini. Za tu ulogu osvojila je nagradu na festivalu u Veneciji i proteklih je godina predsjedavala žirijima na festivalima u Veneciji, Berlinu i Tokiju.

Azijski glumci teško su se probijali u Hollywoodu, a uspijevali bi samo oni koji su se prilagodili američkim stereotipima o Azijcima i glumili samo u filmovima o istočnjačkim borilačkim vještinama. Tako su svjetsku slavu stekli najpoznatiji azijski akcijski junaci, Bruce Lee i Jackie Chan, a u zadnje vrijeme Chow Yun-Fat i Jet Li. Glumicama je bilo još i teže, a uspjele bi samo one sa stalnom bazom u Americi, poput Joan Chen, koja je 80-ih glumila većinu azijskih ženskih likova u američkim filmovima. Ona se rodila 1961. u Šangaju i već kao tinejdžerica bila je zvijezda u Kini. S 20 godina otišla je u New York na studij i otad živi u Americi. Njena je prva velika uloga bila 1987. u “Posljednjem kineskom caru” (“The Last Emperor”) Bernarda Bertoluccija, koji je osvojio Oscara, u kojem je glumila kinesku caricu. Potkraj 80-ih dobila je američko državljanstvo, a američkim televizijskim gledateljima postala je poznata u seriji Davida Lyncha “Twin Peaks”, no nakon toga nije više snimili nijedan značajan film i uglavnom je glumila negativke.

Trenutačno najpoznatija američka glumica kineskog podrijetla, 36-godišnja Lucy Liu, iako se glumom bavi već desetak godina, proslavila se ulogama agresivnih i neugodnih žena, što su joj mnogi sunarodnjaci zamjerili tvrdeći da time potvrđuje negativne stereotipe o Azijkama. Za taj imidž najznačajnija je njena uloga odvjetnice Ling Woo, koju je od 1998. do 2002. glumila u seriji “Ally McBeal”.

Lucy Liu rodila se 1968. u New Yorku u obitelji kineskih doseljenika i odmalena govori i engleski i kineski. Glumila je u serijama “Beverly Hills”, “Hitna služba”, “Newyorški plavci” i “Dosjei X”. Na filmu je isprva glumila prostitutke, siromašne kineske useljenice i djevojke glavnih likova. Zbog uloge Ling Woo producenti su joj počeli nuditi samo takve likove, pa je u filmu “Paycheck” glumila dominu, a u Tarantinovu “Kill Bill: Volume 1” glavnu suparnicu Ume Thurman.

Zhang Ziyi imala je više sreće u svojoj kratkoj karijeri pa će joj možda uskoro i treći film biti nominiran za Oscara, “Kuća letećih bodeža”, koja se nakon brojnih filmskih festivala upravo prikazuje u američkim kinima. Zbiva se u Kini u 9. stoljeću i svojevrstan je, još raskošniji nastavak “Heroja”. Sva tri filma bave se istočnjačkom filozofijom, žrtvovanjem ljubavi zbog moralne dužnosti, a za njihov bajkoviti svijet mnogi su tvrdili da simbolizira komunistički sistem. No ovaj je film šokirao mnoge Kineze eksplicitnim ljubavnim prizorima i porukom da su ljubav i strast važnije od društvenih normi. Time se još jednom potvrđuje da se Kina sve više približava Zapadu. Kritičari filmu već predviđaju brojne nagrade, zbog čega će se i Zhang Ziyi sve više pojavljivati u američkim medijima – već je prihvatila poziv na dodjele Zlatnog globusa i Oscara.

Zhang Ziyi već mjeseci u Los Angelesu snima “Memoirs of a Geisha”, a navodno ju je sam Spielberg izabrao za tu ulogu. Često se pojavljuje u američkim medijima, koji su je prozvali simbolom nove Kine, a jednako dobro funkcionira i u azijskim i zapadnjačkim filmovima. Kineski mediji prozvali su je “malom Gong Li”, dok je Amerikanci uspoređuju s europskim zvijezdama Gretom Garbo, Ingrid Bergman i Sophijom Loren. Ona je postala živi dokaz da kineski filmovi više neće biti popularni samo među obožavateljima borilačkih vještina.