Denis McShane, britanski ministar za EU - Hrvatska mora osigurati dobre odnose sa susjedima Neposredno uoči međunarodne konferencije o organiziranom kriminalu u jugoistočnoj Europi, koja se u Londonu održala u ponedjeljak, 25. studenog 2002., Nacional je razgovarao s Denisom McShaneom, britanskim ministrom za Europsku uniju. Na konferenciji je sudjelovalo više od 50 različitih delegacija, a domaćini su joj bili britanski ministar vanjskih poslova Jack Straw te britanski ministar unutarnjih poslova David Blankett. U ekskluzivnom razgovoru za Nacional, Denis McShane, koji je na funkciju britanskog ministra za Europsku uniju imenovan 28. listopada 2002., ocijenio je hrvatska postignuća na području približavanja EU, njenu suradnju s Haaškim sudom i želju za što bržim priključivanjem NATO savezu.
NACIONAL: Kako ocjenjujete postignuća hrvatske Vlade vezana uz njene želje za približavanjem EU? – Britanija potpuno podržava aspiracije Hrvatske prema Europi i cijenimo napore koje ona čini u provođenju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU kako bi se pripremila za podnošenje aplikacije za članstvo u EU. Od 1999. Hrvatska je dosta napredovala. No još mnogo toga valja učiniti, posebice vezano uz povratak izbjeglica, reformiranje pravosuđa, punu suradnju s Haaškim sudom, poštovanje manjinskih prava i reforme medija u državnom vlasništvu. Sve to se ne može lako i brzo riješiti. Gdje rješavanja tih pitanja traže određene zakonodavne okvire, to treba učiniti uz pravilne konzultacije i s ozbiljnim pristupom.
NACIONAL: Kako ocjenjujete suradnju hrvatske Vlade s Haaškim sudom? – Nismo zadovoljni kako Hrvatska surađuje s Haaškim sudom. Jedini način na koji će Hrvatska ispuniti sve svoje aspiracije prema EU i NATO-u jest kroz punu i bezuvjetnu suradnju s Haaškim sudom. To je nešto na čemu međunarodna zajednica ustraje u cijeloj regiji.
NACIONAL: U kojoj su mjeri i druga područja osim suradnje s Haaškim sudom također zapreke brzom primanju Hrvatske u EU? – Moramo jasno reći da je način na koji se hrvatska Vlada ponijela prema Haaškom sudu u slučaju Bobetko prepreka u približavanju Hrvatske EU, ali to je tek jedan od kriterija na osnovi kojeg će se odlučivati o budućem statusu Hrvatske kada ona preda aplikaciju za prijem.
l Prenošenje teških poruka
NACIONAL: Kakve su šanse Hrvatske da što prije postane članica NATO saveza i kakve je pogreške hrvatska Vlada napravila na tom području? – Britanija čvrsto vjeruje da vrata NATO saveza trebaju ostati otvorena svim zemljama koje su spremne preuzeti sve političke i vojne odgovornosti koje zahtijeva članstvo u NATO-u. Podržavamo sudjelovanje Hrvatske na sastanku ministara vanjskih poslova zemalja članica NATO-a što će se u okviru Akcijskog plana NATO saveza održati u Reykjaviku. Koliko brzo će Hrvatska biti spremna za NATO ovisit će o nužnim vojnim i političkim reformama koje Hrvatska mora poduzeti. Spremni smo podržati Hrvatsku bilateralnim programom praktične pomoći, ali nećemo se suzdržavati od prenošenja teških poruka, poput one o nužnosti pune suradnje s Haaškim sudom.
NACIONAL: Smatrate li da bi Hrvatska u EU mogla ući samostalno ili sa zemljama balkanske regije, kao predvodnica te grupe zemalja, što se odnedavna često spominje kao hrvatska realnost? – Svaka zemlja pristupa EU ritmom koji si sama odredi. Nema zahtjeva da se zemlje bivše Jugoslavije pridruže istodobno, pa pogledajte primjer Slovenije. Hrvatska će biti pozvana da počne pregovore o pridruživanju ako i kada bude ocijenjeno da je ona za to spremna.
NACIONAL: Treba li Hrvatska zazirati od uloge predvodnice balkanskih zemalja, kakvom je dio EU neformalno vidi, što se tiče približavanja EU? – Hrvatska je samostalna zemlja i u svim njenim pravima je takvom doživljava i međunarodna zajednica. No Hrvatska je kao zemlja koja teži brzom priključenju EU dužna osigurati i dobre odnose sa svojim susjedima.
NACIONAL: Kako ocjenjujete postignuća Hrvatske u borbi protiv organiziranog kriminala? – Zadovoljni smo što je londonsku konferenciju posjetilo tako visoko izaslanstvo iz Hrvatske. Ministrica pravosuđa Ingrid Antičević-Marinović imala je konstruktivan angažman u borbi protiv organiziranog kriminala, koji je crna mrlja ne samo u vašoj regiji, nego i drugdje.
NACIONAL: Zašto je odabran baš ovaj trenutak za organiziranje ove konferencije u Londonu? – Zajedno s globalizacijom, ovo je pitanje koje na nas sve više utječe. Organizirani kriminal s Balkana utječe na zemlje Zapadne Europe, uključujući Britaniju, i to je vrlo velik problem. Željeli smo održati ovu konferenciju baš sada jer mislimo da je ovaj trenutak prikladan za generiranje visoke razine političke volje za hvatanje u koštac s organiziranim kriminalom. On je prijetnja miru i stabilnosti u regiji i utječe na obične ljude obeshrabrujući ulaganja.
l Spremnost za borbu
NACIONAL: Što očekujete od ove konferencije i s kakvim biste rezultatima vi bili zadovoljni? – Kratkoročni rezultat bit će zajednička deklaracija svih prisutnih delegata. Kroz nju će se izraziti spremnost široke međunarodne javnosti da se uhvati u koštac s organiziranim kriminalom. Od zemalja u regiji srednjoročno se očekuje da se koncentriraju na područja pravosudnih reformi, pranja novca, carina i graničnih čuvara, te razmjene informacija. Želio bih vidjeti dramatično dobre rezultate na tim područjima. Uz britansku pomoć bosanska Služba za nadzor državnih granica smanjila je broj ilegalnih imigranata koji su prolazili kroz sarajevsku međunarodnu zračnu luku za 95 posto. To je dobar primjer onoga što se može postići.
NACIONAL: Jeste li zadovoljni suradnjom država balkanske regije s EU u suzbijanju organiziranog kriminala? – Zadovoljan sam s inicijalnim koracima koji su poduzeti, ali kako bismo imali stvaran utjecaj na organizirani kriminal u regiji, očito je da treba još puno toga učiniti. Nadam se da će londonska konferencija pomoći u razvijanju te suradnje.
NACIONAL: Surađujete li vezano uz krijumčarenje cigareta iz balkanske regije prema Velikoj Britaniji s Hrvatskom i jeste li zadovoljni suradnjom? – Britanija surađuje s policijama svih zemalja u regiji, uključujući i hrvatsku policiju, i želimo da se ta suradnja nastavi. Britanske proizvode policija je plijenila u Hrvatskoj i drugdje, a cigarete krijumčarene kroz regiju na kraju su završavale na britanskim ulicama.