Objavljeno u Nacionalu br. 332, 2002-03-26

Autor: Nacionalova redakcija

TRAG NOVCA

U 2002. vrtoglavo porastao broj javnih ponuda za preuzimanje i spajanje hrvatskih tvrtki

Od početka ove godine u Hrvatskoj su iznenađujuće porasle aktivnosti na području spajanja i preuzimanja kompanija. Od 245 ponuda za preuzimanje poduzeća, koliko ih je bilo od donošenja Zakona o postupku preuzimanja dioničkih društava u posljednja dva i pol mjeseca, prema podacima Komisije za vrijednosne papire, objavljeno ih je čak 52. Većina preuzimanja, doduše, još nije završena i ponude su u tijeku za 42 slučaja, među kojima je svakako najzanimljivije UniCreditovo preuzimanje Zagrebačke banke.
U usporedbi s obujmom javnih ponuda za preuzimanje u nekoliko posljednjih godina, brojka je vrtoglavo porasla. Od početka ove godine bilo je gotovo dvostruko više ponuda nego u cijeloj 1999. godini kada je objavljena tek 31, tek nešto manje nego u 2000. koja je završila sa 62 objavljene ponude. Postigla se, pak, polugodišnja razina iz 2001. u kojoj su objavljene 104 ponude.

Rusija: Industrogradnja gradi lakirnicu za Opel

U oštroj međunarodnoj konkurenciji tvrtka Industrogradnja potpisala je ugovor o izgradnji hale za lakirnicu u gradu Togliattiu u Rusiji vrijedan oko sedam milijuna eura. Industrogradnja je potpisala ugovor s investitorom tvrtkom Gerus, koja je dio konzorcija Eisenmann koji je angažirao njemački Opel. Rok za gradnju hale površine 21.000 četvornih metara je rujan ove godine.

Europska centralna banka: Dobit prošle godine pala na 1,82 milijarde eura

Europska središnja banka (ECB), čiji je guverner Wim Duisenberg često kritiziran da vodi pogrešnu politiku tečaja eura, objavila je da je u 2001. zabilježila neto dobit u visini 1,82 milijarde eura. Ostvarena je dobit manja od one zabilježene u godini prije, kada je banka imala dobit od 1,99 milijardi eura, zbog nižih kamatnih stopa, objavio je ECB. Od tog će iznosa oko 364 milijuna eura biti pridodano bankovnim rezervama, dok će 1,46 milijardi eura biti raspodijeljeno među središnjim nacionalnim bankama eurozone.

Pad profita Swatch Group

Swatch Group, najveći svjetski proizvođač satova, objavio je da mu je cjelogodišnji profit pao prvi put u 6 godina i to nakon što je prodao manje kvarcnih kristala za mobilne telefone, a cijene za njegove satove pale. Neto zarada izrađivača Omege i Radoa pala je na 504 milijuna švicarskih franaka (305 milijuna američkih dolara), a u usporedbi sa 546 milijuna švicarskih franaka u 2000. Nakon skromnog početka u prvom kvartalu, Swatch predviđa da će prodaja u 2002. ipak porasti.

Počelo spajanje Varaždinske i Zagrebačke burze

Prošli su tjedan na izvanrednoj skupštini Varaždinskog tržišta vrijednosnica dioničari ovog prvog hrvatskog uređenog javnog tržišta većinom glasova prihvatili izmjenu djelatnosti iz organizacijskog oblika “uređenog javnog tržišta” u “burzu vrijednosnih papira”. Također je dan mandat Nadzornom odboru za pregovore s Nadzornim odborom Zagrebačke burze o najboljem modelu povezivanja.

Križevci: Plastor prodan Slovencima

Križevačka tvornica za proizvodnju plastike Plastor u stečaju prodana je križevačkom poduzetniku Mirku Zidariću i slovenskoj tvrtki Veplas iz Velenja za 3 milijuna kuna, potvrdio je stečajni upravitelj Antun Bencek.
Križevački poduzetnik, vlasnik poduzeća Robni centar i slovenska tvrtka bili su jedini zainteresirani na nadmetanju nakon šest neuspješnih dražbi u protekle dvije godine, kad je početna cijena iznosila više od 13 milijuna kuna. Novi vlasnici namjeravaju ponovno pokrenuti proizvodnju predmeta od poliesterskih laminata i zaposliti pedesetak radnika.

Slovenija: Belišće uspjelo kupiti Valkarton

Slovenski Ured za nadzor konkurencije odobrio je Belišću preuzimanje slovenskog Valkartona. U priopćenju Ureda stoji da zajednička koncentracija hrvatskog i slovenskog proizvođača kartona nije u suprotnosti s pravilima konkurencije te da je ne ugrožava. Ured je ustanovio da na tržištu ambalaže, valovitog kartona i ambalaže iz valovitog kartona neće doći do promjene tržišnih udjela zbog ovog preuzimanja. Preuzimanje će biti izvedeno na temelju javne ponude kojom je Belišće za dionicu Valkartona ponudilo 7.530,44 tolara (248,71 kunu) pa će po toj cijeni za preuzimanje Valkartona morati odvojiti 6,4 milijarde tolara (211,38 milijuna kuna).

I Slavonska banka prodana s greškom: DAB odbio mirenje s Hypo bankom na Arbitražnom sudu

Na Arbitražnom sudištu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Marinko Filipović, direktor Agencije za osiguranje štednje, odbio je ugovorom predviđeni prijedlog za mirenje klagenfurtske Hypo banke u slučaju kupnje dionica Slavonske banke iz Osijeka. Filipović je uputio “tužitelja” da se obratio na krivu adresu, da DAB s time nema ništa i da DAB odgovara samo Vladi a ne Arbitražnom sudištu. Stoga bi sljedeća adresa na koju bi Filipović mogao pisati pismo Arbitražno sudište u Londonu.
Riječ je o javnosti već poznatom slučaju, kad je u Slavonskoj banci nakon prodaje pronađeno da neki plasmani klasificirani u A nipošto ne mogu biti tako rangirani, iz čega je proistekao gubitak koji se već popeo do 35 milijuna eura. Ako je vjerovati Hypo banci, Riječka banka nije dakle jedini “mačak u vreći” prodan stranim investitorima uz jamstvo da je sve u redu. To stavlja u sasvim novu poziciju buduće privatizacije Croatia osiguranja, pa čak i Ine te HEP-a, budući da se ne zna što će se tek ondje naći, i kojim due diligenceom.
U slučaju Slavonske banke, kaže Hypo, od trenutka izdavanja Letter of information došlo je do poslovnih aktivnosti kojima su prekršene odredbe ugovora, a koje za posljedicu imaju štetu na strani kupca. Plasmani šećerani u Virovitici i županjskoj Sladorani svrstani su u skupinu A, a morali su biti svrstani najmanje u D, zbog čega je izostalo izdvajanje propisanih rezervacija. Nije riječ o lažnom prikazivanju robe, nego je – smatra Hypo – iznevjereno jamstvo iz ugovora kojim je kupac pridobiven za kupnju.
U cijeloj se priči spominje i tiha sanacija IPK Osijek, posebno Tvornice šećera u tom gradu, a vrijedi zapaziti da je Hrvatska narodna banka u reviziji Slavonske banke ustanovila kako ona – iz spomenutih razloga – za 2000. godinu nije poslovala s dobitkom nego s gubitkom većim od 300 milijuna kuna pa je spašena dokapitalizacijom od strane Hypo banke.

Srbija: Podravka započela proizvodnju u Šidu

U ponedjeljak 25. ožujka u Šidu je započela proizvodnja Podravkinih gulaša, hašea i ragua u mesnoj industriji “Srem Šid”. Početna se količinska proizvodnja planira u iznosu od oko 80 tona i to isključivo za tržište Srbije. Mesna industrija – Šid osigurat će potrebne sirovine i proizvodne kapacitete, a Podravkini će tehnolozi iz Koprivnice voditi računa o zadovoljavanju standarda Podravke. Podravka s takvim asortimanom proizvoda još uvijek nije prisutna u Srbiji zbog zabrane uvoza proizvoda na bazi govedine u Srbiju. Time će Podravka postati prvi inozemni proizvođač i distributer mesnih proizvoda u Srbiji.

Konzalting: KPMG i ‘Arthur Andersen’ se spajaju u centralnoj Europi

Izvjesni kraj jedne od “Big 5” revizorskih i konzultantskih kuća “Arthur Andersen” donio je mnoštvo pregovora u velikoj većini njegovih podružnica diljem svijeta. Tako je u ponedjeljak priopćenjem iz revizorske kuće KPMG Croatia potvrđeno da se vode pregovori o najboljem načinu spajanja podružnica ovih dviju tvrtki u regiji centralne Europe. Dok “Arthur Andersen” ima svoje podružnice u 6 zemalja centralne Europe, KPMG je svoju mrežu podružnica proširio na 16 zemalja te njima upravlja putem jedinstvene poslovne mreže.
Objavljeno je da će se zajedničko poslovanje nadalje odvijati pod imenom KPMG i da će se pregovorima nastojati osigurati zadržavanje zaposlenika i klijenata “Arthur Andersena”. Složena priroda pregovora će otežavati krajnji dogovor, ali se očekuje da će se on finalizirati što je prije moguće kako bi spajanje bilo okončano do 1. listopada 2002.

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika