Objavljeno u Nacionalu br. 506, 2005-07-25

Autor: Marina Biluš

Preprodaja heptanona

Psihijatar stvarao ovisnike da bi na njima zaradio

Istražni nalog protiv psihijatra Milana Gudelja navodi da je od najmanje sedmorice pacijenata zaradio 200.000 kuna preprodajući im heptanon po višestruko većim cijenama

U obrani riječki se liječnik pravdao da je za opijatske tablete naplaćivao samo 40 kuna, a ostalih 200 ovisnici su plaćali psihoterapiju i pregled. No sedam ovisnika koji su Gudelja optužili za raspačavanje tvrde da ih liječnik nikad nije pregledavao, a kamoli im pružio psihoterapijuU obrani riječki se liječnik pravdao da je za opijatske tablete naplaćivao samo 40 kuna, a ostalih 200 ovisnici su plaćali psihoterapiju i pregled. No sedam ovisnika koji su Gudelja optužili za raspačavanje tvrde da ih liječnik nikad nije pregledavao, a kamoli im pružio psihoterapijuProšlog utorka u javnosti je odjeknulo nešto što su dotad očito znali samo heroinski ovisnici iz Rijeke i okolice. Ugledni riječki specijalist neuropsihijatrije i veliki autoritet za borbe protiv ovisnosti Milan Gudelj toga je dana uhićen zbog sumnje da je pacijentima u svojoj privatnoj psihijatrijskoj ordinaciji pribavljao i prodavao heptanon – tvar proglašenu opojnom drogom – i tako na ovisnicima zaradio više stotina tisuća kuna. Istoga dana u njegovoj je ordinaciji nedaleko od glavne riječke tržnice policija pronašla 968 tableta heptanona koje su, sumnja se, trebale poslužiti daljnjoj prodaji. Sutradan Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci protiv Gudelja je podiglo kaznenu prijavu i zadržalo ga u pritvoru.
Uz poznatog riječkog psihijatra kaznene prijave podignute su protiv još sedmero osoba s prebivalištem na području Županije primorsko-goranske. Riječ je o Alanu Novaku (1972.), Viktoru Naumovskom (1971.) , Danijeli Ružić (1978.), Ivici Kučini zvanom Def (1967.), Igoru Čaragonji zvanom Debeli Joža (1978.), Daliboru Vukoji zvanom Vuk (1980.) i Borisu Zeleniki zvanom Zele (1966.). Kod spomenutih sedam osoba policija je od 28. listopada prošle do 7. srpnja ove godine pronašla ukupno 216 tableta heptanona i 60 mililitara heptanonske otopine koje su neovlašteno posjedovali i tako počinili kažnjivo djelo zlouporabe opojnih droga. Riječ je o ovisnicima koji su odigrali ključnu ulogu u višemjesečnoj istrazi koja je policiju dovela do Milana Gudelja, jer su poznatog psihijatra teretili kao glavnog dobavljača heptanona za riječke narkomane. Policija sumnja da je liječnik Milan Gudelj u ljekarnama heptanone nabavljao jeftino, a prodavao ih gotovo deseterostruko skuplje. Kutija s 20 tableta heptanona u ljekarni stoji oko 20, a Gudelj ju je svojim pacijentima prodavao za 240 kuna. Istraga je stoga navodno usmjerena i na ljekarne ne bi li se istražilo jesu li i one poslovale nezakonito. Prema nekim procjenama Gudelj je dnevno svojim pacijentima u prosjeku "dilao" po 777 tableta. U obrani riječki se liječnik pravdao da je za opijatske tablete naplaćivao samo 40 kuna, a ostalih 200 ovisnici su plaćali psihoterapiju i pregled. No sedam ovisnika koji su Gudelja optužili za raspačavanje tvrde da ih liječnik nikad nije pregledavao, a kamoli im pružio psihoterapiju. Prema istražnom nalogu, Gudelj je na spomenutoj sedmorici pacijenata zaradio najmanje 200.000 kuna, a prema nekim procjenama zarada je možda bila i trostruko veća. Zanimljivo je da su neki ovisnici, poput Dalibora Vukoje, svom psihijatru za heptanon u godinu dana dali više od 50.000 kuna.
I dok je liječnik koji im je, kako tvrde, u svojoj ordinaciji prodavao spomenute tablete, zadržan u pritvoru, njegovi uhićeni pacijenti pušteni su da se brane sa slobode. Mediji su proteklih dana objavljivali informacije brojnih neslužbenih izvora koji potvrđuju da se Gudelj u svojoj ordinaciji doista bavio nezakonitim stvarima. Tako su brojni riječki narkomani novinarima ispričali da je Gudelj među njima bio poznat pod nadimkom Djed Mraz, jer je u prepisivanju heptanona bio višestruko "velikodušniji" od svojih kolega u Centru za prevenciju ovisnosti. A sumnje o dilanju u novinama su navodno potvrđivali i policijski inspektori koji su novinarima došapnuli da je Milan Gudelj u riječkim narkomanskim krugovima kao glavni dobavljač heptanona poznat već godinama.
U međuvremenu, nakon uhićenja bivši stalni pacijenti dr. Gudelja našli su se na muci pa je većina njih u teškoj krizi i očajnom traganju za heptanonom nahrupila u Centar za liječenje i prevenciju bolesti ovisnosti. Djelatnice centra na riječkoj Kalvariji to su potvrdile medijima, ali i upozorile na još veći problem, to što su Gudeljevi pacijenti, za razliku od ovisnika koji inače posjećuju Centar, navikli na mnogo veće doze heptanona te su zbog toga stvorili kudikamo veću tolerancija prema lijeku-opijatu. Ti će ovisnici, upozorili su iz Centra, ubuduće danima trpjeti teške heptanonske krize jer im Centar neće nadomjestiti goleme količine tableta na kakve su navikli u Gudeljevoj ordinaciji. No još grozomornije odjeknula je vijest, koju je u subotu objavio Novi list, da je 26-godišnji Tomislav Knežević, koji je 18. lipnja preminuo od heptanonskog "overdosea", bio upravo Gudeljev pacijent.
Riječka afera nameće i pitanje zakonske regulative – tko i kako smije ovisnicima prepisivati heptanon. Stručnjaci, među kojima i predstojnica Vladina ureda za sprječavanje zlouporabe droga Bernardica Juretić, upozorili su da u Hrvatskoj trenutačno ne postoje zakoni o dijeljenju heptanona, nego samo "prilično nerazrađena službena preporuka kako bi s tim lijekom trebalo postupati". Hrvatska, za razliku od zemalja EU, do danas nije uvela pravilnik o uporabi heptanona koji bi spriječio njegovu zlouporabu.

Vijest o uhićenju 71- godišnjeg psihijatra iznenadila je mnoge, osobito u medicinskim krugovima u kojima je Gudelj slovio za zadrtog borca protiv droge i alkohola. Takav ugled Gudelj je zaslužio dugogodišnjim djelovanjem u borbi protiv ovisnosti te kao istaknuti djelatnik riječkog Centra za prevenciju ovisnosti. Štoviše, bio je poznat i kao koordinator raznih zajednica liječenih alkoholičara, organizirao je javne tribine o borbi protiv narkomanije i alkoholizma i pisao knjige slične tematike.
No "afera heptanon" pobudila je sumnju da je poznati riječki psihijatar Gudelj, dugogodišnji uporni borac protiv ovisnosti koji je na tome izgradio cijelu svoju liječničku karijeru, zapravo diler koji je masno zarađivao na riječkim narkomanima. Do prvih tragova sumnji da je Gudelj kroz svoju privatnu psihijatrijsku ordinaciju u Verdijevoj ulici distribuirao heroinsku supstitut – heptanon, policijski su istražitelji navodno došli još potkraj prošle godine. Uhićenju nekoć uglednog liječnika prethodio je niz događaja na riječkoj narkosceni, a klupko se počelo odmotavati nakon razbijanja nekoliko tamošnjih heroinskih lanaca i uhićenja njihovih vođa, Alena Batinića i Marijana Bečehelija. Zaliha žutog opijata tada je gotovo nestalo s riječkih ulica. Policijski inspektori očekivali su da će se zbog toga naglo povećati broj narkomana koji će se u krizi zbog nemogućnosti nabave heroina obratiti centrima za borbu protiv ovisnosti i do pristizanja novih heroinskih pošiljki uzimati heptanon. No riječki policajci nemalo su se iznenadili kad se, suprotno takvim očekivanjima, broj narkomana pred vratima centara tek neznatno povećao. Heroina je, dakle, ipak bilo, a kako bi doznali gdje, policija je pokrenula još nekoliko "sitnih" uhićenja. Upravo su ih sitne ribe –teški ovisnici – odvele do afere koja će šokirati Hrvatsku. Kad ih je policija uhvatila s heptanonom, većina narkomana ukazala je na Gudelja kao na glavnog dobavljača. Iako su takve optužbe isprva doživljavali kao tipične narkomanske laži, sve više istovjetnih svjedočenja policiju je nagnalo da preispita navode s ulice.
Višemjesečnu kriminalističku istragu zajedno su pokrenuli Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci, Odjel kriminaliteta droga PU primorsko-goranske te Ministarstvo zdravstva i Odjel zdravstvene inspekcije. Njihova je istraga rezultirala privođenjem, uhićenjem i pritvorom poznatog riječkog borca protiv narkomanije i alkoholizma - Milana Gudelja.

BIOGRAFIJA
Milan Gudelj rođen je 1934. u Zmijevici. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Rijeci, specijalist je neuropsihijatrije sa subspecijalizacijom bolesti ovisnosti. Objavio je tri knjige – "Klubovi liječenih alkoholičara u komuni", "Obitelj i alkoholizam" te "Group Family Psychotherapy Alcoholism at the Primary Health Care Tem Level". Sudjelovao je na tri kongresa o alkoholizmu u bivšoj Jugoslaviji, Europskom kongresu o alkoholizmu u Pragu, te na tri Svjetska kongresa socijalne psihijatrije. Član Hrvatskog liječničkog zbora predsjednik je sekcije za alkoholizam Zbora liječnika riječke podružnice, te dugogodišnji predsjednik tamošnjeg Crvenog križa do 2004. Nakon odlaska u mirovinu 2001. otvorio je privatnu psihijatrijsku ordinaciju u Rijeci.

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika