Povodom članka objavljenog u ponedjeljak 20.veljače u jednim dnevnim novinama, tvrtka Agroproteinka sazvala je konferenciju za novinare na kojoj je direktor tvrtke, Ivica Grlić-Radman, izjavio da je nemoguće da koštano brašno namijenjeno izvozu nestane. Radman je ustvrdio da brašno od njegove proizvodnje do dolaska na carinu prođe petorostruku kontrolu, od veterinara do carinika:  "U spalionici Koromačno spaljuje se samo koštano brašno prve i druge kategorije, odnosno brašno uginulih životinja koje nije prikladno za daljnju upotrebu. Koštano brašno treče kategorije, odnosno brašno nastalo preradom životinjskih ostataka nastalih od mesa za prehranu ljudi, uglavnom se prodaje u zemlje jugoistočne Azije kao što su Bangladeš, Indonezija, Tajland i Vijetnam. Dio brašna u te zemlje izvozimo sami a dio preko tvrtki "Karante", "Sonak" iz Nizozemske i "Hedera" iz Belgije". Upitan zna li za što se u tim zemljama brašno koristi, Grlić je rekao kako tih podataka nema ali vjeruje da se brašno koristi za prehranu riba, peradi i gnojenje. Također je naglasio kako iako najveća, Agroproteinka nije jedini proizvođač koštanog brašna u Hrvatskoj. Među ostalima tu su i "Puris", "PIK Vrbovec", "Koka" i "Perutnina Čakovec" koje imaju vlastite pogone za preradu koštanog brašna. Podsjetimo, u RH ako i u zemljama EU-e, od 2001. godine zabranjena je upoterba koštanog brašna za prehranu životinja, zbog spoznaje da izaziva varijantu Creutzefeld-Jacobove bolesti poznatije kao kravlje ludilo. Koštano brašno tako se danas koristi kao energent, gnojivo i sastavni dio hrane za kućne ljubimce (dakle životinje koje nisu namijenjene prehrani ljudi).