U protekla tri mjeseca Slovenija je bez znanja i suglasnosti hrvatske strane započela s pripremama za gradnju osam hidroelektrana na rijeci Muri, čije će posljedice najviše osjećati stanovnici Međimurske županije kroz koju protječe rijeka Mura. Budući da nekoliko međunarodnih konvencija regulira projekte s međunarodnim utjecajem na okoliš, najnoviji slovenski postupci po svemu sudeći dovest će do novog spora i zaoštravanja političkih odnosa između dviju država, a konačnu bi ocjenu mogla dati međunarodna arbitraža, budući da će, po najavama iz hrvatske vlade, Hrvatska oštro reagirati u ovom slučaju. Naime, i Hrvatska i Slovenija potpisnice su tzv. Espoo konvencije, koja propisuje obavezu procjene utjecaja na okoliš prekograničnih projekata. Tom su konvencijom obuhvaćene sve situacije u kojima jedna država provodi zahvate koji mogu imati štetan utjecaj na drugu državu, a izgradnja hidroelektrana na rijeci koja protječe kroz dvije države nalazi se u pravilniku Konvencije koji određuje obvezu Slovenije da od Hrvatske zatraži i dobije pozitivno očitovanje. Nadalje, sukladno toj međunarodnoj konvenciji, Hrvatska bi mogla iskoristiti svoje pravo veta ako procijeni da joj je slovenski projekt neprihvatljiv, što bi Sloveniju prisililo da odustane od projekta, čime bi se, u političkom smislu, zaoštrili ionako ne odveć prijateljski odnosi dviju zemalja.

  A dosadašnji postupci Slovenije pokazuju svojevrsno omalovažavanje hrvatske strane, budući da hrvatska vlada do danas nije dobila niti jednu službenu informaciju o gradnji čak osam hidroelektrana na Muri, premda je riječ o već poodmakloj fazi projekta. Naime, 22. prosinca 2005. slovenski premijer Janez Janša potpisao je “Uredbu o koncesiji za upotrebu vode za proizvodnju električne energije na dijelu vodnog toka rijeke Mure od Sladkega Vrha do Veržeja”. Tom je uredbom, koja je tjedan dana poslije, 29. prosinca 2005. objavljena u Uradnom listu, službenom slovenskom listu, donijeta odluka kojom se određuje osam lokacija na slovenskom dijelu toka rijeke Mure gdje će se graditi hidroelektrane. Valja spomenuti da je slovenski tok rijeke Mure dugačak samo šezdesetak kilometara, što znači da bi Slovenija izgradila hidroelektranu na otprilike svakih osam kilometara riječnog toka - posljednja slovenska hidroelektrana na Muri, kod mjesta Veržej, nalazila bi se samo sedam kilometara riječne udaljenosti od granice s Hrvatskom, a vodeni objekti prostirali bi se do same granične crte.

  Direktor energetske tvrtke Dravske elektrarne Maribor d.o.o Danilo Šef nedavno je na slovenskoj nacionalnoj televiziji opširno opisao cijeli projekt, a na novinarsku primjedbu da je Mura zaštićena rijeka, kazao je kako novoizgrađene hidroelektrane neće naštetiti okolišu. Nakon toga uslijedilo je pitanje što će na cijeli projekt reći Hrvatska, a mnoge je iznenadio odgovor Danila Šefa, izrečen podrugljivim tonom: “Vse bo v redu in zakaj bi vprašali južne sosedje.”

  U međuvremenu, informacije o projektu došle su i do Hrvatske: prvi koji su saznali za ideju gradnje hidroelektrana na Muri bili su mještani pograničnih mjesta u Međimurju, a najave o tom projektu doprle su i do HNS-ova saborskog zastupnika Dragutina Lesara i njegova 28-godišnjeg sina Igora, koji je predstavnik osam ekoudruga iz Međimurja. Tako je Dragutin Lesar prije desetak dana o slovenskim planovima obavijestio hrvatsku vladu i premijera Ivu Sanadera, a Lesarov sin Igor stupio je u kontakt s predstavnicima nevladinih organizacija iz Slovenije, Mađarske i Austrije, od kojih je zatražio pomoć u borbi protiv kontroverzne slovenske gradnje hidroelektrana. Isto tako, o svemu je obaviješten i međimurski župan Josip Posavec, koji se usprotivio projektu koji bi mogao dovesti u opasnost rijeku Muru koja protječe kroz Međimursku županiju.   Da je riječ o ozbiljnom problemu s kojim će se ubrzo morati suočiti i hrvatska vlada svjedoče i Nacionalovi izvori iz Ministarstva zaštite okoliša, čiji stručnjaci pripremaju oštro prosvjedno pismo koje će biti upućeno slovenskoj vladi, a ne treba zaboraviti da Hrvatska ima legitimno pravo uložiti veto na slovensku odluku o gradnji osam hidroelektrana na Muri, o čemu govori dr. Nenad Mikulić, načelnik Odjela za procjenu utjecaja na okoliš hrvatskog Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva: “Na temelju Espoo konvencije, čiji su potpisnici i Slovenija i Hrvatska, Slovenija je bila dužna izvijestiti nas o svojim planovima vezanim uz iskorištavanje hidropotencijala rijeke Mure, budući da ta rijeka protječe i kroz Hrvatsku. 

  Ako nas Slovenija ne izvijesti o svojim planovima i ne pruži nam uvid u cijeli dokument, tražit ćemo primjenu Espoo konvencije kojom bi ona to bila dužna učiniti, a u konačnici moguće je da ćemo iskoristiti i pravo veta, kojim bi se Sloveniji nametnula zabrana izvođenja tog projekta”, zaključio je dr. Mikulić.