Prema objavi Hrvatske narodne banke, u prvih šest mjeseci ove godine domaće su banke ostvarile dobit od 2,064 milijardi kuna prije oporezivanja. Taj je iznos 16,3 posto viši nego u istom razdoblju prošle godine kada je ukupna dobit iznosila 1,775 milijardi kuna. Zajednička aktiva banaka u razdoblju od godinu dana povećala se za 17,8 posto na 277,8 milijardi kuna. Najveću dobit u prvom polugodištu 2006., u visini od 519,6 milijuna kuna prije oporezivanja ostvarila je Privredna banka, dok je Zagrebačka banka s ostvarenih 467,4 milijuna kuna druga po visini dobiti. Veću dobit od 100 milijuna kuna ove su godine ostvarile još i RBA (251,3 milijuna), ESB (207,3 milijuna kuna), Splitska banka (153,7 milijuna kuna) te Hypo Alpe-Adria-Bank s 117,8 milijuna kuna.

Zagrebačka banka i dalje dominira aktivom obzirom da se njezina imovina u posljednjih šest mjeseci povećala za 4,37 posto te iznosi 66,2 milijardi kuna. Aktiva PBZ-a, u usporedbi s krajem prošle godine, u istom je razdoblju povećana 5,56 posto pa sada iznosi 50,5 milijardi kuna. Na trećem mjestu po veličini aktive nalazi se Erste&Steiermarkische Bank čija je aktiva u prvom polugodištu ove godine porasla 7,65 posto i to na iznos od 32,8 milijardi kuna. Četvrto mjesto zauzima RBA s 29,8 milijardi kuna aktive, peta je Splitska banka s aktivom od 24,4 milijarde kuna a slijedi je Hypo banka s aktivom od 20,3 milijarde kuna.
Unatoč povećanju dobiti hrvatskih banaka, stopa adekvatnosti bankovnog sustava pala je s prošlogodišnjih 15,06 posto na 12,88 posto, koliko je iznosila krajem lipnja ove godine. Trend rasta aktive Hrvatske narodne banke koji je započeo u veljači nastavio se i tijekom srpnja. Na kraju promatranog mjeseca ukupna aktiva središnje banke iznosila je 67,1 milijardu kuna što upućuje na rast aktive HNB-a od oko 1,4 milijarde kuna. Taj je rast bio generiran rastom inozemne aktive. Kunska vrijednost inozemne aktive središnje banke, odnosno međunarodnih pričuva koje se većinom sastoje od oročenih depozita u stranim bankama te ulaganja u vrijednosne papire denominirane u stranim valutama, na kraju srpnja ove godine dosegla je 65,1 milijardu kuna. Inozemna aktiva HNB na kraju lipnja 2006. godine iznosila je nešto manje od 63,5 milijardi kuna što ukazuje na mjesečni rast inozemnog udjela u ukupnoj aktivi HNB-a, a taj udio iznosi preko 97 posto. Na kretanje inozemne aktive i dalje, na mjesečnoj i godišnjoj razini, nepovoljno djeluje jačanje kune prema euru te je godišnji rast inozemne aktive dosegao 13,6 milijardi kuna odnosno 26,4 posto. Druga najznačajnija stavka po veličini u aktivi središnje banke, odnosno potraživanja od poslovnih banaka tijekom promatranog mjeseca, zabilježila su smanjenje. Na kraju srpnja navedena potraživanja iznosila su nešto manje od 1,9 milijardi kuna odnosno oko 275 milijuna kuna manje nego krajem prethodnog mjeseca. Takvi podaci govore u prilog visokoj likvidnosti sustava. Na strani pasive primarni novac zabilježio je rast na razinu od 42,7 milijardi kuna. U odnosu na kraj ovogodišnjeg lipnja, primarni novac povećan je za oko 1,05 milijardi kuna, a ovakvom je pozitivnom rastu zasigurno pridonijela uobičajena potražnja za gotovim novcem tijekom turističke sezone.