Želi li izbjeći energetski kolaps Hrvatska će kroz nekoliko godina morati početi s projektiranjem i gradnjom nuklearnih elektrana, zaključak je koji se može izvući iz mišljenja hrvatskih stručnjaka za energetska pitanja.

Pokretanjem domaćega nuklearnoga programa došlo bi do radikalnoga zaokreta u domaćoj energetskoj politici koja je trenutačno u dobroj mjeri blokirana istupanjem raznih ekoloških udruga koje pokušavaju zaustaviti gotovo svaki projekt gradnje energetskih postrojenja u Hrvatskoj. Kroz desetak godina, možda i ranije, potrošnja električne energije premašit će kapacitete i mogućnosti ospkrbe, stoga će se Hrvatska morati uključiti u novo nuklearno doba koje predstoji Europi. Predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede (HEP) Ivan Mravak kaže kako će nuklearna elektrana u Hrvatskoj biti završena najranije 2020. godine. “HEP u budućnosti ide na diverzifikaciju goriva za elektrane. Sadašnji plan koji je Uprava napravila je takav da će svoje rastuće potrebe zadovoljiti iz klasičnih izvora te bez problema dočekati nuklearno doba. Naša procjena je da će ono doći oko 2020. godine. Hrvatska neće biti prva koja će ići tome, no kada u Europi krene val nuklearnih elektrana, nakon što dođu tipske elektrane s većim stupnjem sigurnosti i kada to bude prihvatljivo za Europu, tada će sigurno i Hrvatska ući u to područje”, kazao je Mravak za Nacional.

No, da bi nuklearka bila završena do tog vremena, pripremne radnje trebaju početi mnogo ranije. “Pet godina treba za pripremu i istraživanje, a otprilike toliko traje i sama gradnja nuklearke. To znači da bi se oko 2010. kada se završe četiri planirane elektrane i ostane samo Plomin za gradnju i u Hrvatskoj mogla početi razmatrati nuklearna opcija “, napomenuo je Mravak. Primarni razlog da se uopće krene u gradnju nuklearne elektrane jest da se izbjegne energetska kriza koja bi bila rezultat sve veće potrošnje energije stanovništva Hrvatske te smanjenje ovisnosti o uvozu. Nikola Čavlina, profesor na zagrebačkom Fakultetu elektronike i računarstva te jedan od najuglednijih hrvatskih stručnjaka za pitanja nuklearne energije kaže kako se, gledajući energetsku situaciju u razdoblju do 2020. godine, može reći da je nuklearna energija nužnost. “Potrošnja energije u Hrvatskoj na razini je finske potrošnje iz 1965. godine tako da pravi rast potrošnje tek predstoji.

U situacijama prosječnog opterećenja, energije ima sasvim dovoljno, no u nekim drugim situacijama kao što su velika zima i božićni praznici jako raste potrošnja. Godine 2013. ili 2014. Hrvatska više neće moći zadovoljiti svoje vršno opterećenje jer više neće moći proizvoditi koliko je potrebno. Ista situacija je i u svijetu pa Hrvatska nije izuzetak. Između 2010. i 2020. godine svijet će imati manjak instalirane snage i ući u energetsku krizu ako se nešto ne promijeni”, kaže Čavlina.

Kako Hrvatska nema velikih izvora prirodnog plina, ne mogu se povećati domaći hidropotencijali, a vjetar je nestalna pojava, elektrana na nuklearnu energiju je jedina realna opcija za opskrbu energijom. Prepreka njenoj gradnji je zakonska uredba koja zabranjuje gradnju elektrana na ugljen i nuklearne energente. “U našem programu rada Uprave i izgradnje kapitalnih projekata u idućih 10 godina nije predviđeno nikakvo istraživanje niti izgradnja nuklearne elektrane. Mi se držimo odredbe Zastupničkog doma Hrvatskog sabora iz svibnja 1999. godine u kojoj stoji da se do 2015. godine neće graditi, odnosno istraživati i ispitivati mogućnost izgradnje termoelektrana na ugljen i nuklearne elektrane”, ističe Mravak. Ako se želi krenuti u gradnju nuklearke prvi bi korak dakle morala biti izmjena zakonske uredbe iz 1999. godine.

Cijelu priču pročitajte u novom broju Nacionala.