Bivšeg slovenskog predsjednika MIlana Kučana sumnjiči se za krivokletstvo i davanje lažnog iskaza pred sudom u Haagu o ratnim zločinima nad pripadnicima JNA u vrijeme rata u Sloveniji. Splitski Centar za razvoj demokracije i Helsinški monitor Slovenije uputili su Haaškom sudu pismeni zahtjev da ispita sumnje koje se tiču Milana Kučana i prikupile podatke o 36 ranjenih i mrtvih vojnika bivše JNA u Sloveniji.

Naime, Milan Kučan dao je pred Tribunalom 2003. godine, kao svjedok u procesu Slobodanu Miloševiću, iskaz u kojem je više puta decidirano ustvrdio kako se u Sloveniji, točnije na graničnom prijelazu Holmec, nije dogodio nikakav ratni zločin, niti je tamo itko od vojnika JNA poginuo ili stradao, a ako je i bilo ekscesa, da su već procesuirani. Svjedok i žrtva s karaule Holmec, Hrvat, Ante Bačak, ističe da nijedna država bivše Jugoslavije ne želi preuzeti brigu o stradalim ročnicima nekadašnje vojske. Tako su u Hrvatskoj, njegovom teško opečenom kolegi, Josipu Birkiću, zahtjev za invalidninom odbili uz obrazloženje da je "služio u neprijateljskoj JNA". "Jedino je Helsinški odbor nešto pokušavao, ali nadležne vlasti i sve te ustanove nisu ništa. Za njih je bitno da smo bili u JNA. JNA je poslije bila agresor, ali nismo mi krivi jer smo tada bili u regularnoj vojsci. To što se desilo, desilo se. Za nas koji smo stradali, niko ne zna, niti želi da zna", izjavio je.

Dvadesetogodišnji Dragan Rodić iz Rijeke poginuo je u lipnju 1991. godine kao ročnik bivše JNA u Sloveniji u okršaju sa slovenskom Teritorijalnom obranom na cesti prema aerodromu Brnik. Njegovi roditelji ni danas ne znaju pravu istinu o smrti svog sina. Predsjednica Centra za razvoj demokracije, Semina Lončar, ističe da obdukcijski nalazi upućuju na sumnju u još jedan počinjeni ratni zločin.Ona smatra da je "problem žrtava rata, ročnika bivše JNA, zasad riješen jedino u Republici Srpskoj. Interes i spremnost da o tome 'ozbiljno porazgovaraju' pokazali su i u Federaciji Bosne i Hercegovine, no, iz Hrvatskog državnog odvjetništva i ostalih institucija kojima su se obratili još ništa. Istina mora biti sveobuhvatna i potpuna. Ne možemo pričati o ratnim zločinima koji su se dogodili u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i dalje, ako ne startamo od prvih ratnih zločina koji su se dogodili, a to je bilo u Sloveniji". Lončar je zaključila da "Hrvatskoj to nije u interesu, valjda da se ne bi na taj način ipak ublažili stavovi koji su negativistički prema pripadnicima JNA, da ne bi umanjili značaj Domovinskog rata. Zato se ne tretiraju ni zločini u Sloveniji. Ali mi im kažemo da rat u Sloveniji mogu politički okarakterizirat kako god želite, ali oni i vojni odsjeci su tu djecu slali. Mi želimo da ta djeca danas imaju obeštećenje i doživotne rente, da se ne srame gdje su bili i da to ne bude tako tajnovito i inkognito".