Vojislav Stanimirović, predsjednik Samostalne srpske demokratske stranke i saborski zastupnik, kritizirao je u Beogradu program hrvatske Vlade o stambenom zbrinjavanju povratnika Srba koji su izgubili stanarsko pravo. Stanimirović je sudjelovao na okruglom stolu "Oduzeta stanarska prava i nadoknada uništene imovine u Hrvatskoj", kojega su u srijedu navečer organizirali Savez izbjegličkih udruženja Srba iz Hrvatske i Srpska liberalna stranka. Osim hrvatske Vlade kritizirao je i izbjegle Srbe s obzirom na to da više od polovice njih - od oko 30 tisuća nositelja stanarskog prava do 1991. u Hrvatskoj - unatoč produženim rokovima, nije podnijelo zahtjev za stambeno zbrinjavanje.

"Najtragičnije je što dvije države, osim posljednjih godinu dana, preko naših leđa namiruju svoje dugove, ali i vi se trebate upitati kako to da je podneseno samo 11,5 tisuća zahtjeva za stambeno zbrinjavanje. Što je s onih ostalih 19,5 tisuća nositelja stanarskih prava?", upitao je Stanimirović okupljene.

Dodao je da njegova stranka u parlamentu podržava hrvatsku Vladu upravo zato da bi pomogla rješavanje još brojnih problema Srba u Hrvatskoj i povratnika, naglasivši pritom da je situacija u istočnoj Hrvatskoj mnogo bolja posljednjih godina.

Srbijanski povjerenik za izbjeglice Dragiša Dabetić oštro je kritizirao hrvatsku Vladu, tvrdeći da ona programom stambenog zbrinjavanja želi "izgraditi sustav socijalnog stanovanja na račun izbjeglih Srba" kojima je oduzeto stanarsko pravo, te dodao da vlasti u Srbiji "od sveg srca žele ulazak Hrvatske u Europsku uniju, ali tek nakon što ona riješi izbjegličko pitanje". U sličnom političkom tonu govorio je i zastupnik Demokratske stranke Srbije u Skupštini Srbije Dragoslav Kojčić. "Ako Hrvatska u EU uđe prije Srbije, vi ćete čekati na schengenske vize da bi vidjeli svoje kuće", izjavio je Kojčić.

Osim njih, o problemu oduzetih stanarskih prava govorili su i članovi Srpske liberalne stranke, profesori Đorđe Lazin i akademik Kosta Čavoški, koji je oduzimanje stanarskih prava nazvao "otimanjem i etničkim čišćenjem, koje je bitan element genocida", te je kazao da kod hrvatskih vlasti treba inzistirati da se problem riješi "potpunom restitucijom, po modelu primijenjenom u Bosni i Hercegovini".