PREMIJER SANADER narednih će se mjeseci posvetiti pomirbi stranaka desnog centraHrvatska politička scena se polarizira, uz stabilne HDZ i SDP, pojavile su se dvije stranke, HNS i HSP, koje ozbiljno ugrožavaju primat na desnom, odnosno lijevom centru. Nova redistribucija političke moći, najavljuje još jedan fenomen, a to je ponovno aktiviranje desnice za koju je izgledalo da je za dugo vrijeme izgubljena.

U svakom slučaju Radimir Čačić i Anto Đapić uvelike su poremetili dosadašnju situaciju među strankama. Iako HDZ i SDP i dalje dobivaju najviše glasova, i pravaši i narodnjaci stvaraju strategiju kojom žele umanjiti položaj Ive Sanadera i Ivice Račana. Hrvatska narodna stranka ima dva scenarija za izbore, potvrdili su za Nacional visokopozicionirani izvori. Optimistična varijanta veže se uz individualiziranu premijersku kampanju Radimira Čačića, i ako uspije u realizaciji, HNS će dobiti predsjednika vlade.

Narodnjaci su poslije prošlih lokalnih izbora uvidjeli da popularni političari osvajaju otprilike dvostruko više glasova od vlastitih stranaka: Radimir Čačić u Varaždinskoj županiji dobiva 50 posto, a HNS oko 23 posto, Zvonimir Mršić u Koprivnici 71 posto, dok za SDP glasa 35 posto, ili u Bjelovaru gdje Đurđu Adlešić podupire 60 posto stanovnika, dok za HSLS glasa tek svaki peti. Čačićeva kampanja razvija se odlično, o čemu svjedoči 22-postotna potpora njegovoj premijerskoj kandidaturi, i sada želi uvjeriti birače kako trebaju glasati i za HNS, koji ima podršku 9 posto hrvatskih građana. Postoji i svojevrsna varijanta B, koja će se aktivirati, ako propadne plan o individualizaciji kampanje. U tom slučaju, HNS bi se zadovoljio s 12 posto na izborima jer bi to osiguralo 20 mandata, odnosno prosječno 2 u svakoj izbornoj jedinici. Makar o tome ne govore u javnosti, haenesovci su spremni, kako sami kažu, biti i ”druga violina” u vladi SDP-a. Naravno da će tijekom kampanje inzistirati na Radimiru Čačiću kao budućem premijeru, međutim i u vodstvu stranke, postoji skepsa koliko je ovaj cilj realno ostvariv. Osim toga, više članova HNS-a, potvrdilo je za Nacional kako vjeruju da će manji postotak glasova oduzeti socijaldemokratima, a više HSS-u, HSLS-u i IDS-u. Ovih dana, najuži krug suradnika Vesne Pusić i Radimira Čačića, izradio je dokument “Pretpostavke za sudjelovanje HNS-a u budućoj vladi”. Riječ je o strategiji koja se sastoji od 23 točke, čija će realizacija biti glavni uvjet za ulazak narodnjaka u vladu, poslije izbora. HNS će tražiti povećanje ovlasti lokalne samouprave, prvenstveno u socijalnoj skrbi i prometu, kao i donošenju Zakona o imovini kojim će se sankcionirati imovina u slučajevima kada vlasnici nemaju evidentirano plaćanje poreza. Predlaže se uvođenje reizbora sudaca svakih 8 godina i ukidanje doživotnog mandata kao i svođenje kaznenog djela davanja mita na razinu prekršaja, kako bi se stimuliralo prijavljivanje onih koji podmićuju ili su podmićeni.

U idućoj vladi, HNS će zahtijevati i provedbu 12 gospodarskih projekata, poput nastavka POS-a i tempa izgradnje 10.000 stanova godišnje. Tu je i modernizacija brodogradnje i željeznica, izgradnja hidrocentrala te izgradnja sustava za navodnjavanje Dunav-Sava-Dunav. U Zadru, Dubrovniku, Puli i Splitu bi izgradili cruiserske luke, a država bi dala zemljište na kojem bi se izgradili hoteli s najmanje četiri zvjezdice. Kao ekskluzivno hrvatski proizvodi brandirali bi se pitka voda i vina, a kako bi se povećao broj visokoobrazovane populacije, prema HNS-ovim stratezima, vlada bi osigurala besplatan prijevoz srednjoškolaca i kreditirala studente.

Sve donedavno u SDP-u je postojao konsenzus oko suradnje s HNS-om, međutim u posljednjih tjedan dana, odnosi su narušeni. Kada je u subotu Tonino Picula napao HNS izjavom kako je “glas za Čačića, glas protiv SDP-a”, bivši šefČAČIĆ IRITIRA RAČANOVCE Odnos HNS-a i SDP-a narušen je Čačićevim istupima u kojima se postavio kao premijerski kandidat lijevog centra diplomacije javno je artikulirao nezadovoljstvo koje već mjesecima tinja među socijaldemokratima. U načelu, SDP-ovo vodstvo zadovoljno je sadašnjim anketama koje pokazuju da se po popularnosti nalaze ispred HDZ-a. Račan i suradnici, nisu bili pretjerano zabrinuti rastom Čačićeva rejtinga jer drže da se on neće odraziti na popularnost HNS-a. Ali nekoliko Čačićevih istupa u kojima se postavio kao premijerski kandidat lijevog centra, doista je razbjesnilo račanovce. “Ono što radi HNS, podsjeća na 1992. i ponašanje Bošnjaka u srednjoj Bosni, koji su, kada su shvatili da ne mogu pobijediti Srbe, odlučili napasti Hrvate. Tako sada narodnjaci vide da za njih glasa tri puta manje birača nego za SDP, pa su nas odlučili mučki napasti s leđa”, izjavio je u ponedjeljak bliski suradnik Ivice Račana. Unatoč najno­v­ijim sukobima na ljevici, SDP je i dalje prvenstve­no koncentriran na Ivu Sanadera i HDZ kao definitivno središnje političke suparnike. Održani su veliki stranački skupovi u Zagrebu i Splitu, a slijede i u Varaždinu, Osijeku, Rijeci i ostalim regionalnim centrima.

Već početkom 2007., SDP će otvoriti nekoliko različitih tema poput gospodarstva, nezaposlenosti, socijalne pravde i zdravstva, što podrazumijeva veći angažman Ljube Jurčića, Slavka Linića i Rajka Ostojića. Ono po čemu će se razlikovati od vladajuće stranke, trebala bi biti davanje obećanja koja je moguće ostvariti. Neće se iznositi obećanja o stotinama tisuća novih radnih mjesta ili golemu rastu plaća jer je procjena kako je to neostvarivo. Osim toga, SDP je odustao od ideja o reindustrijalizaciji Hrvatske i u kampanji će se zalagati za uvoz visokih tehnologija. “Besmisleno je tvrditi da treba otvoriti tvornicu čarapa u kojoj će 500 radnika zarađivati 1800 kuna i biti sretni. Trebamo privući visoku tehnologiju, a država ljudima ne treba nalaziti posao nego stvarati uvjete za dobro organiziranje poslova i investicija”, tvrdi Račanov suradnik.

Koliko god je SDP pod pritiskom HNS-a, tako je HDZ izložen sve većim kritikama HSP-a, donedavnih neformalnih koalicijskih saveznika. Visoki HDZ-ov izvor potvrdio je za Nacional kako je vrh vladajuće stranke podijeljen glede buduće suradnje s pravašima. Potpuni razlaz posljedica je afere Glavaš, odnosno Sanaderove i Šeksove odluke, kojom su prekršili dogovor s Đapićem o puštanju Branimira Glavaša da se brani sa slobode. Anto Đapić je to doživio kao provokaciju i odlučio Glavašev slučaj iskoristiti kako bi povećao utjecaj HSP-a. Pravaši su definitivno zaoštrili odnos prema vladi, za razliku od ranije, sada su glasali protiv prijedloga državnog proračuna, a nisu podržali niti Sanaderov prijedlog uspostave ZERP-a. Nacionalov sugovornik tvrdi da Đapićev obrat jako iritira Vladimira Šeksa i Luku Bebića, koji su predložili radikalizaciju vladine politike prema pravašima. Na drugoj strani nalaze se Andrija Hebrang i Ivan Jarnjak, koji predlažu potpuno drukčiju politiku, i smirivanje međusobnih odnosa. Hebrang je ionako već dvije godine glavni zagovornik koalicije HDZ-HSP, i po svemu sudeći, zajedno sa Sanaderom će u idućim mjesecima odraditi najveći dio posla u pomirbi vodećih stranaka desnog centra.

Toga su svjesni i u Hrvatskoj stranki prava, međutim Anto Đapić i najbliži suradnici rezoniraju drugačije. Na nedavnom sastanku kao izborni cilj postavljeno je osvajanje 15 posto glasova, što jamči približno 25 zastupnika i status treće stranke u parlamentu. Kako bi povećao stranački rejting među biračima, sada se i Đapić odlučio predstavljati kao premijerski kandidat jer vjeruje kako će na taj način privući dio birača. U HSP-u ne skrivaju da žele uzeti dio glasova od vladajuće stranke, i to tako što će stvoriti percepciju da su upravo oni jedini istinski branitelji konzervativnih vrijednosti. Iako će napadati vladu i HDZ, odlučili su suzdržati se od direktnih kritika Ive Sanadera. Dva su razloga za ovakvo ponašanje haespeovaca, prvi, Sanader je na glasu kao osvetoljubiv i sigurno bi uzvratio, i drugi, nakon izbora HSP želi koalirati s HDZ-om, a onda ne treba tijekom kampanje srušiti sve što povezuje dvije stranke.

Već na idućim sjednicama Sabora, kritizirat će se HDZ-ova popustljivost u pregovorima s Europskom unijom, a posebno odnosi sa Slovenijom i susjednim zemljama. Đapić će napasti potpisivanje Sporazuma o Cefti uz konstataciju kako se na ovaj način Hrvatska vraća na Balkan. Također će nastaviti kritizirati ZERP, a najavljeni su napadi na monetarnu politiku Narodne banke. Krajem proljeća 2007., HSP planira izložiti i gospodarsku strategiju, na kojoj radi grupa ekonomista od kojih su neki educirani u inozemstvu. Đapićev suradnik kaže kako će gospodarski program predstavljati kulminaciju kampanje, ali ne žele ga izložiti prije svibnja “jer bi ga Sanader odmah prisvojio”. U HSP-u su odlučili paziti da ih se ne optuži za ksenofobiju i koketiranje s radikalno desnim idejama. Đapićeva ideološka metamorfoza započela je prije dvije godine, a do danas se potpuno odrekao neoustaške terminologije. Kako bi skinuo stigmu radikalnog desničara, Đapić je posjetio Izrael, dok u Osijeku održava dobre veze s tamošnjim manjinskim zajednicama. Izvori unutar HSP-a tvrde da neće biti koketiranja s ekstremnim stajalištima. Kao dokaz prilažu film o povijesti stranke, emitiran na nedavnom saboru HSP-a. U njemu se za NDH kaže da “nije bila nezavisna jer je ovisila o fašističkoj Njemačkoj”. “HSP je tradicionalna konzervativna IVIĆ PAŠALIĆ nada se osvajanju tri zastupnička mandata u Saborustranka desnog centra, ali nećemo koketirati s antieuropskim trendovima. Ako to znači gubitak 2-3 posto glasova radikalnih desničara nemamo ništa protiv jer to više nije naše biračko tijelo. Takve ćemo prepustiti Iviću Pašaliću i Ljubi Ćesiću Rojsu”, pojašnjava član pravaškog vodstva.

Pritom unutar HSP-a ne umanjuju izglede desničarske liste “Jedino Hrvatska”, koju je prošlog tjedna inicirao Ivić Pašalić. Pod egidom “državotvorno okupljanje”, u dvorani “Vatroslav Lisinski” sastalo se 800 desniča­ra, koji namjeravaju formirati izbornu koaliciju. Uz Pašalića idejni tvorci su Milovan Šibl, Krunoslav Ga­š­p­a­rić, Ljubo Ćesić Rojs, Marinko Krešić, a pridružili su im se Marko Veselica, An­to Kovače­vić, Luka Podrug i predstavnici desetak marginalnih desničarskih stranaka. Makar dio javnosti ovo okupljanje doživljava kao nevažnu političku činjenicu, predstojeći mjeseci mogli bi pokazati kako nije tako. Prije svega, Đapićevim ideološkim pomicanjem prema centru, ostao je prazan desni dio političkog spektra za koji glasa najmanje desetina birača. Osim toga, pojedinačno se radi o neutjecajnim strankama, no kada se zbroje njihovi rezultati s prošlih izbora, vidi se kako one imaju ne posve beznačajnu podršku. Tako su u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Hrvatski blok, HČSP i manje desne stranke uzele skoro 6 posto, a Ljubo Ćesić, Ivić Pašalić, Anto Kovačević i Miroslav Blažević na predsjedničkim izborima 2005., dobili su 5,4 posto glasova.