Pierre Mirel, jedan od najvažnijih službenika Europske unije koji kreiraju politiku prema Hrvatskoj, u srijedu, 21. prosinca, posjetio je Zagreb. Premda je široj javnosti malo poznat, Mirel je ključna osoba u hrvatskim pregovorima s EU. On je direktor Opće uprave Europske komisije za proširenje i pregovaranje za Hrvatsku i Tursku i ima glavnu riječ u pregovorima. Iznimno je iskusan diplomat koji je u Europskoj komisiji zaposlen punih 26 godina. Odlično poznaje situaciju u tranzicijskim državama, jer je sudjelovao u pregovorima sa Slovenijom, Mađarskom, Češkom i Slovačkom, a bavio se pristupnim problemima u Poljskoj i baltičkim zemljama.

Mirrel se susreo s vodećim hrvatskim političarima, a održao je i predavanje o odnosima Bruxelles - Zagreb. Iako u diplomatskim krugovima slovi kao zagovornik proširenja Unije, hrvatski pregovarači ocjenjuju ga kao “teškog” sugovornika, koji inzistira na nepopularnim potezima kao što je ukidanje vladinih subvencija za brodogradilišta i čeličane. Upravo on je predložio da se u pregovore uvedu benchmarks, mjerila koja treba zadovoljiti prije početka stvarnih pregovora o konkretnim poglavljima. I u intervjuu za Nacional istaknuo je da Bruxelles ne namjerava odustati od postavljenih kriterija, ma koliko bili neugodni. Stvar je vrlo jednostavna jer Hrvatska je aplicirala za članstvo i sada je na njoj da obavi svoj dio posla i ispuni kriterije.

S druge strane, Mirelovo ponašanje pokazuje da pregovori teku solidno. Nikakvom gestom nije dao naslutiti da postoje problemi, naprotiv, ustvrdio je kako pregovaračke ekipe kvalitetno rade. Također je odbio, kao i Olli Rehn prije nekoliko dana, kritizirati Hrvatsku zbog izglasavanja Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa. Izrazio je uopćenu nadu u postizanje dogovorEa sa Slovencima i Talijanima, što znači da je Hrvatska dobila neko vrijeme za rješavanje problema na Jadranu. Unatoč tako benevolentnom nastupu, očito još uvijek postoje brojne prepreke u pregovorima, a velik dio njih treba riješiti u 2007. godini.

NACIONAL: U dokumentima Europske unije i dalje se situacija u hrvatskom pravosuđu opisuje kao vrlo problematična?
- To nije slučaj samo u Hrvatskoj, tako je bilo i u nekim drugim zemljama kandidatima. Ali činjenica je da su javna administracija i pravosuđe ključna pitanja, i to ne zbog želje nas iz EU, nego stoga što je to uvjet za svaku modernu demokraciju u današnjem svijetu. Siguran sam da i hrvatski građani žele moderan i djelotvoran pravni sustav, jer to poboljšava kvalitetu njihovih života. U Hrvatskoj su učinjeni pomaci nabolje, imate kvalitetnu strategiju i sada je treba provesti u djelo. Bit ću konkretan, za razliku od drugih zemalja, Hrvatska nema manjak, nego višak sudova. Očito treba reducirati taj sektor jer je glomazan i neefikasan, ali o konkretnim mjerama treba odlučiti vaša vlada.

NACIONAL: Drugi veliki problem na koji upozoravaju u Bruxellesu jest korupcija, i to posebno na višim razinama?
- I tu postoje razlozi za optimizam jer su vaši vodeći dužnosnici počeli borbu protiv korupcije. Među njima su predsjednik Stipe Mesić, premijer Ivo Sanader i predsjednik Sabora Vladimir Šeks, a to je neobično važno. Donesene su i neke mjere i sada ih treba provoditi u svakodnevnim situacijama, što je podjednako važan dio posla. Sjećam se kako su 1999. i 2000. Mađarska i Češka, kao kandidati za članstvo, također imale velike probleme u borbi protiv korupcije, zbog čega smo ih morali ozbiljno upozoriti. Donijele su antikorupcijske programe i sad je situacija znatno bolja.

NACIONAL: Jeste li o ovoj temi razgovarali s premijerom Sanaderom?
- Ovo je pitanje o kojem smo često raspravljali s hrvatskim predstavnicima.

NACIONAL: Posljednjih mjeseci središnje je političko pitanje u Hrvatskoj proglašenje Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa. Je li, po vašem mišljenju, Hrvatska trebala izglasati donošenje ZERP-a?
- Koliko mi je poznato, Sabor je odgodio primjenu ZERP-a do 1. siječnja 2008. To je dovoljno dugo razdoblje u kojem bi Hrvatska trebala postići dogovor sa Slovenijom i Italijom jer se ta stvar i njih tiče. To podrazumijeva zaštitu ribolovne zone, ali i dogovor sa susjedima.

NACIONAL: Mislite li da će Italija i Slovenija pristati na dogovor s Hrvatskom?
- Po prirodi sam optimist i zato se nadam uspjehu i kada je u pitanju situacija oko Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa.

NACIONAL: Janez Janša ne dijeli vaše mišljenje i izjavljuje kako bi zbog ZERP-a Hrvatska mogla proći poput Turske, odnosno izazvati blokadu pregovora s EU?
- Nisam čuo njegovu izjavu pa je ne želim ni komentirati.

NACIONAL: Pretpostavljam da ste vidjeli rezultate istraživanja prema kojima su Hrvati među najvećim euroskepticima u Europi. Kako tumačite ovaj negativni trend?
- Na temelju dosadašnjeg iskustva u raznim europskim državama nisam pretjerano zabrinut. U pravilu podrška malo raste, onda pada, a zatim ponovno raste. Obično je u početku pregovora na višoj razini, a dok pregovori traju, malo padne, i to se događa i u Hrvatskoj. Hrvatski građani su sasvim slobodno odlučili pristupiti Europskoj uniji, a to podrazumijeva pozitivan stav prema cjelokupnom procesu. Osim toga, postoji zanimljiv podatak: iako su euroskeptični, ipak čak 68 posto Hrvata želi da se Hrvatska pridruži Uniji. Možda bi vaši građani trebali preokrenuti raspravu koja se sada vodi, a implicira nekakvo nametanje pravila igre koja dolazi izvana. Umjesto toga trebate se zapitati: “Koristi li poboljšanje pravosuđa Uniji ili nama koji živimo u Hrvatskoj?“ Uvjeren sam da bi većina ljudi odgovorila: “Nama koristi.“ Ako je tako, onda trebate ispuniti obveze koje proizlaze iz članstva u EU.

NACIONAL: Na koji način objašnjavate skepticima prednosti članstva u EU?
- Odgovorit ću vam posredno. U Europi postoje samo dvije države koje su odlučile ne priključiti se Uniji, Švicarska i Norveška. Švicarci smatraju da im se zbog vlastitih prednosti isplati biti izvan EU, ali sumnjam da je Hrvatska u situaciji kakvu ima Švicarska. Očito postoje razlozi zašto je cijela Zapadna Europa učlanjena u EU, a isto tako i Mađarska, Poljska, Češka i druge istočne zemlje. Europska unija je zona stabilnosti i dobro je biti njen dio. Na drugom mjestu su ekonomske beneficije i dovoljno je vidjeti fascinantan napredak država Srednje Europe u ovih nekoliko godina otkako su članice Unije. Za mene je, posebno nakon zadnjeg proširenja, osnovna odlika EU njena stabilnost, a to omogućuje i gospodarski rast.

NACIONAL: S druge strane, postoje strahovi zbog vrlo izglednog gašenja nekih privrednih grana zbog pristupanja Uniji, kao što su brodogradnja i industrija čelika?
- Nitko neće uništiti čeličane i brodogradilišta, to nije istina. Ono na čemu inzistiramo jest prekid državnih subvencija tim industrijskim granama jer to je politika Europske unije. Ne radi se o specifičnim uvjetima koje postavljamo pred Hrvatsku, jer su i u Španjolskoj morali zatvoriti niz čeličana. Propale su kad su ukinute državne potpore jer su poslovale nerentabilno. Opstale su one koje posluju na zdravim tržišnim principima, dok su otpisane čeličane koje su trošile golem novac iz proračuna, a nisu stvarale profit. U cijeloj EU nema subvencioniranja tih industrijskih sektora i zato isto tražimo i od Hrvatske. Treba restrukturirati proizvodnju čelika i brodova i to je jedino rješenje.

NACIONAL: Razumijete da je to vrlo bolna situacija za desetke tisuća zaposlenih?
- Naravno da shvaćam o čemu je riječ. Apsolutno se radi o važnom pitanju za velik broj radnika, ali to je nešto što se mora napraviti.

NACIONAL: Jesu li u pravu kritičari koji tvrde da pregovori Zagreba i Bruxellesa napreduju sporo?
- Sporo? Pa samo ovoga tjedna zaključujemo pregovore u pet poglavlja, a ne zaboravite da su od završetka screeninga protekla samo dva mjeseca. Svi mogu biti zadovoljni načinom na koji se odvijaju pregovori.

NACIONAL: Može li se onda ispuniti Sanaderova najava kako će Hrvatska 2009. ući u Europsku uniju?
- U Zagrebu sam više puta rekao da ne možemo govoriti o datumima. Smatram da će se rok ulaska u EU konkretizirati kad pregovori budu u završnoj fazi. Pregovori obuhvaćaju jako puno koraka i nema potrebe žuriti s iznošenjem datuma.

NACIONAL: U svakom slučaju, razdvajanje Hrvatske od Turske pozitivan je pomak?
- Uvijek smo govorili kako je riječ o državama koje su u različitim situacijama. Bilo je očito kako se pregovori s Hrvatskom neće jako razvući, dok će s Turskom trajati puno dulje. Hrvatska puno brže otvara poglavlja u pregovorima, i to se moglo i očekivati.

NACIONAL: Možete li zamisliti da su sve države na Balkanu postale članice Europske unije?
- Ne samo da mogu zamisliti nego se i borim za takvo rješenje. Ne mogu reći koje godine, ali to će se dogoditi.

NACIONAL: U prošlosti su stizale brojne primjedbe zbog politike hrvatske vlasti prema nacionalnim manjinama. Mislite li da je danas stanje normalizirano?
- I dalje je iznimno važno provoditi Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina. Na to smo upozorili i u pregovorima s hrvatskim predstavnicima, a također očekujemo ne samo donošenje zakona nego i njihovu primjenu. U svakom slučaju, vjerujem da je postignut napredak u statusu manjina, što je na nedavnom sastanku potvrdio i lider srpskih saborskih zastupnika Milorad Pupovac.