MIRKO GALIĆ u Parizu najkasnije do proljeća kao veleposlanikNajava prema kojoj Mirko Galić odlazi s položaja glavnog ravnatelja Hrvatske radiotelevizije i postaje veleposlanik u Parizu otvorila je početak lobiranja za položaj njegova nasljednika. Premda izvori bliski Vladi najavljuju kako bi Galić u Francusku trebao krenuti tek za dva do tri mjeseca, već je poznato barem četvero ozbiljnih kandidata za čelni položaj na HRT-u.

Nekoliko dobro upućenih osoba iz izvršne vlasti, ali i Vijeća HRT-a, posljednjih su dana potvrdili za Nacional da se u ovom trenutku spominju Vanja Sutlić i Marija Nemčić, koji su dugogodišnji televizijski kadrovi, ali i dvojica stručnjaka koji u karijeri nisu imali veze s medijima: Zoran Maksić, ravnatelj Financijske agencije (Fina), te Miroslav Kovačić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku. Nacionalovi sugovornici napominju da je još prerano govoriti o definitivnoj kandidaturi tih osoba, ali zasad svi kandidati imaju u najmanju ruku vrlo solidnu potporu utjecajnih medijskih i političkih krugova. Koliko god i vladajuća stranka i opozicija tvrde da se ne namjeravaju miješati u izbor glavnog ravnatelja, stvari stoje nešto drukčije. Tako je prije desetak dana Goran Milić odustao od kandidature, a odluku je donio nakon susreta s premijerom Ivom Sanaderom. Vladin izvor tvrdi da je tom prilikom Miliću dano do znanja kako bi njegova kandidatura teško prošla zbog animoziteta koji izaziva kod nekoliko članova Vijeća HRT-a, ali i permanentnog negativnog stajališta velikog dijela javnosti zbog nekadašnjeg angažmana na Yutelu.

Za razliku od Milićeve, pozicije ostalih četvero kandidata kudikamo su stabilnije. Pritom treba uzeti u obzir kako su neki među njima, najviše Vanja Sutlić, još prije nekoliko mjeseci počeli lobirati, plasirajući u medije neformalne informacije o tome da državni vrh stoji iza njihove kandidature. Sutlić je Galićev savjetnik i uživa potporu budućeg veleposlanika u Parizu. Novinarsku karijeru započeo je 1973. na tadašnjoj Televiziji Zagreb, a uvijek je imao bliske veze s aktualnim vlastima. U vrijeme prvih izbora bio je član SDP-a, ali u međuvremenu se distancirao od stranačkog vodstva i Ivice Račana. Nakon odlaska s HTV-a radio je u desničarskom tjedniku Fokus, a onda ga Galić vraća i postavlja za urednika magazinskih emisija Informativnog programa. Nedugo po povratku na Televiziju Sutlić se sukobio s vodećim novinarima poput Denisa Latina i Elizabete Gojan. Posljednjih godina nalazi se na funkciji Galićeva savjetnika za televiziju, što je uloga bez bilo kakve izvršne zadaće, međutim, u HRT-ovoj nomenklaturi jedan je od najvažnijih kadrova.

Prije nekoliko mjeseci u javnost je puštena informacija kako će poslije Galićeva odlaska njegovo mjesto preuzeti upravo Sutlić. Kao argument iznosio se podatak da su se tako dogovorili Mesić i Sanader - a urede i predsjednika i premijera ovaj kandidat je posjećivao, tražeći podršku za položaj prvog čovjeka nacionalne radiotelevizije, tvrdi sugovornik Nacionala. On ima jednu važnu Galićevu osobinu, a to je sposobnost nezamjeranja politici, čime kompenzira podatak da unatoč 33-godišnjoj medijskoj karijeri tek rijetki mogu napisati ponešto o njegovim novinarskim dostignućima. Zanimljivo je da nema Račanovu potporu, ali ga unutar SDP-a podržava krug oko Milana Bandića, čiji suradnici ovih dana lobiraju za Sutlića. Osim političara, kandidaturu podupiru i poznati televizijski novinari kao što su Goran Milić i Božo Sušec.

Unutar HRT-a Sutlićeva najveća protivnica je Marija Nemčić, sadašnja ravnateljica HTV-a. Profesionalna karijera Marije Nemčić neusporedivo je jača, a posljednjih godina vjerojatno je najutjecajnija osoba na Prisavlju. Ona odlučuje o izgledu programa, ima utjecaj na postavljanje urednika i novinara, i kao najvažnije, bez njene dozvole nije moguće potpisati ni jedan ozbiljniji posao na Televiziji. U svakom slučaju, čak ni Mirko Galić nema toliku moć na svim razinama, financijskoj, kadrovskoj i profesionalnoj. Dobrim dijelom to je i razlog višemjesečnog sukoba između Galića i Marije Nemčić, kao i razlog zašto glavni ravnatelj kao svog nasljednika protežira Sutlića.

---

MARIJA NEMČIĆ uživa potporu Ivice Račana i dijela SDP-a, ali i većeg dijela članova Vijeća, koji je cijene profesionalno Ali sadašnja situacija je takva da Marija Nemčić nema prejake otpore u HDZ-u, a unutar SDP-a podupire je Ivica Račan. Dobar status u najjačoj opozicijskoj stranci osigurao joj je Krešimir Macan, izvršni direktor Madison Consultinga, tvrtke zadužene za odnose s javnošću SDP-a. Za razliku od potencijalnih protukandidata, Marija Nemčić već sada ima snažnu potporu dijela Vijeća HRT-a koji podržava njezinu kandidaturu. Ovakva situacija ne iznenađuje jer ravnateljica HTV-a prisustvuje sjednicama Vijeća i proteklih je godina uspostavila bliske veze s nekim članovima. Oni smatraju da se radi o vrhunskoj profesionalki i, kad bi se prijavila, sigurno bi imala njihove glasove.

Problem je u tome da Marija Nemčić još nije odlučila isplati li joj se rizik ulaska u borbu za položaj glavne ravnateljice HRT-a. Prije svega jer joj nitko ne može jamčiti pobjedu, a neuspješna kandidatura dovela bi u pitanje i njezin sadašnji položaj. Rizik pojačava i to što će politika imati bitan utjecaj na izbor, što priznaju i u Vijeću HRT-a. Osim toga, svi koji se kandidiraju moraju računati i s izvlačenjem sumnjivih detalja u svojim karijerama. Tako već sada na HTV-u kruže papiri koji navodno kompromitiraju vodeće ljude državne radiotelevizije, a među njima i Mariju Nemčić. Riječ je o vrlo sumnjivoj dodjeli golemih iznosa Tončiju Huljiću za sapunice koje proizvodi njegova producentska kuća. Bez bilo kakvog natječaja, scenarija i snimljene pilot-emisije Huljić je za seriju “Obični ljudi” od HRT-a dobio više od 34 milijuna kuna. U vrlo sličnim okolnostima po epizodi sapunice “Ljubav u zaleđu” inkasirao je 160.000 kuna, a snimljeno je oko 200 epizoda. Iako je sa zakonske strane sve čisto, jako puno urednika i novinara vjeruje kako ovakav način sklapanja poslova u najblažem slučaju nije transparentan i legalizira korupciju. Kako u svemu sudjeluje i Marija Nemčić, nitko ne isključuje da bi se njena kandidatura mogla kompromitirati plasiranjem ovakvih informacija i dokumenata.

MIROSLAV KOVAČIĆ Vladin informatički stručnjak ima naklonost premijera Sanadera, ali ga diskvalificira stranačka angažiranost U takvim okolnostima rastu izgledi kandidata koji ne dolaze s HRT-a. Govori se o Miroslavu Kovačiću, glavnom Vladinu stručnjaku za informatizaciju, koji ima jaku podršku Ive Sanadera. Kovačić je radio u diplomaciji, član je Središnjeg odbora HDZ-a, a u državnoj administraciji vodi projekt digitalizacije zemljišnih i katastarskih knjiga. Međutim, podatak da je stranački angažiran bitno mu smanjuje izglede jer je samo četvero-petero članova Vijeća blisko vladajućoj stranci: Juraj Njavro, Nedjeljko Pintarić, koji zastupa Katoličku crkvu, Želimir Mesarić i glumica Nada Gaćešić-Livaković. Budući glavni ravnatelj treba dobiti najmanje osam glasova u 11-članom Vijeću, gotovo je sigurno da Kovačić neće proći. Osim toga, u izbornoj godini angažiranje HDZ-ova dužnosnika bilo bi prvorazredan politički skandal, a sigurno bi reagirala i Europska unija. Ivo Sanader mora računati s tim scenarijem koji je za njega dvostruko opasan. Gotovo sigurno ne bi uspio progurati svog favorita, a i u Hrvatskoj i izvan nje predstavio bi se kao autokrat koji pokušava zagospodariti najvažnijim medijem.

Zato su veći izgledi Zorana Maksića, predsjednika uprave Financijske agencije. Maksić je također blizak vladajućoj stranci, čijom je odlukom i postao šef Fine. Ima punu podršku Ive Sanadera i ministra financija Ivana Šukera, koji su ga početkom rujna spasili od napada Hrvatske udruge banaka. Fina ima monopol u sortiranju, brojenju i distribuciji gotovine, a svoje usluge skupo naplaćuje, zbog čega su se pobunili predstavnici Zagrebačke, Privredne i Raiffeisen banke. Bankari su tražili da se Fini ukine monopol u brojenju gotovog novca, čime bi Maksićeva agencija izgubila 200 milijuna kuna i došla na rub stečaja. Morali su intervenirati premijer i ministar financija i tek tada je sukob popustio. Ova situacija potvrdila je bliskost Sanadera i Maksića, kao i utjecaj koji ravnatelj Fine ima unutar Vlade.

Dodatni argument u njegovu korist je podatak da glavni ravnatelj HRT-a ima ingerencije u poslovanju, ali ne i kreiranju programa. Time otpada teza da je najbolje birati nekoga tko već radi na Hrvatskoj radioteleviziji, posebno kad među postojećim kadrovima nema nikoga tko je već vodio velike sustave, a uz to ima i političko zaleđe.

I unutar Vijeća HRT-a priznaju kako će politika djelomice utjecati na njihovu odluku. Pritom se ne govori o konkretnim instrukcijama nego o sugestijama komu treba dati glas. Uostalom, odnosi u Vijeću su složeni, ali premda među članovima postoje izrazite svjetonazorske podjele, dosad su najčešće djelovali prilično skladno. Na prošlim izborima, bez većih razmimoilaženja podržali su Mirka Galića, unatoč žestokim lobiranjima pojedinih protukandidata. Tako se dogodilo da je Duško Radić - koji je tjednima na sve načine uvjeravao članove Vijeća da ga podrže - sve njih toliko iziritirao da naposljetku nije dobio ni jedan glas.

Ne spriječe li se podjele unutar Vijeća, moguća je i opstrukcija u izboru Galićeva nasljednika. Automatizmom ga nasljeđuje sadašnja zamjenica Ivanka Lučev, 90-ih žestoka pobornica HDZ-a i politike Franje Tuđmana. Na prvoj idućoj sjednici članovi vijeća biraju v.d. glavnog ravnatelja, ali problem je u konfuznoj odredbi, je li za odluku dovoljno 6 ili pak 8 glasova. Ministarstvo kulture smatra da treba osam, što bi moglo dramatično otežati donošenje odluke. Posljedica bi bilo zadržavanje Ivanke Lučev kao šefice HRT-a i za vrijeme izborne kampanje, a tada se postavlja pitanja koliko bi Hrvatska radiotelevizija ostala neutralna.Status quo odgovara HDZ-u

Ne bude li izabran Galićev nasljednik, funkciju će po službenoj dužnosti privremeno preuzeti njegova zamjenica Ivanka Lučev. Tako bi izbore 2007. dočekala v.d. ravnatelja poznata po tome što je 90-ih bila izrazito sklona HDZ-u.

Optužbe za sukob interesa

Sve više ima i sukoba i optužbi članova Vijeća za sukob interesa. Najčešće je kritizirana Nada Gaćešić-Livaković, koja je glumila u nizu sapunica emitiranih na HTV-u i primala velike honorare. Nakon nekog vremena počela je vjerovati da zavrjeđuje još novca i od Romana Majetića, producenta “Ljubavi u zaleđu“, zatražila je povećanje honorara. Majetić se naljutio i odlučio ubiti njezin lik u seriji. Kad je doznala da mora umrijeti, Nada Gaćešić-Livaković urgirala je kod Mirka Galića, kako bi uvjerio Majetića da je ostavi na životu. “Neka padnem u komu, ali nemojte dopustiti da moj lik umre”, izjavila je tom prilikom. Galić je stvarno iskamčio njezin dramski pad u komu, i tek kasniju smrt, tako da još određeno vrijeme primala honorare.