Iranski predsjednik Mahmud Ahmadinedžad rekao je u intervjuu za španjolski list El Mundo od srijede 17. siječnja da se ni Izrael ni Sjedinjene Države neće usuditi napasti Islamsku Republiku kojoj zamjeraju razvoj nuklearnog programa.

Tijekom svog posjeta Nikaragvi Ahmadinedžad je za španjolski dnevni list komentirao tajni plan prema kojem bi Izrael iransku tvornicu za obogaćivanje urana u Natanzu napao taktičkim nuklearnim oružjem, a druga postrojenja konvencionalnim oružjem, kako je to 7. siječnja pisao britanski Sunday Times. "Izrael dobro poznaje moć iranskog naroda. Ne vjerujem da će se ikad usuditi napasti nas, niti oni, a niti njihove gazde. Neće učiniti takvu glupost", kazao je Ahmadinedžad.

Dodao je kako smatra da je vrijeme da velike sile promijene svoju percepciju međunarodne politike i politike na Bliskom istoku gdje je, primjerice, u Iraku sukob između šijita i sunita posljedica američke i britanske intervencije.

"Saddam je bio diktator kojim su upravljali Britanci i Amerikanci... Kad je napao irački i iranski narod, pljeskali su mu", rekao je Ahmadinedžad o iračko-iranskom ratu koji je trajao od 1980. do 1988.godine i u kojem su neke zapadne zemlje potajno naoružavale Irak kako bi spriječile širenje duha islamske revolucije tadašnjeg iranskoga vođe, ajatolaha Ruholaha Homeinija.

Ahmadinedžad je za El Mundo je ponovo progovorio i o holokaustu i njegovim posljedicama za Palestince. "Svi na Bliskom istoku mrze cionistički režim. To je nametnuti, diktatorski, totalitarni režim u regiji" rekao je iranski predsjednik te upitao da, ako je holokaust i postojao, kakva je u tome krivnja palestinskoga naroda.

Povukao je također paralelu između nuklearnog programa Izraela koji ne surađuje s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju i Irana, za koji je kazao da poštuje važeće norme, ali je unatoč tome pod pritiskom SAD-a i Britanije.

U Nikaragvi se Ahmadinedžad sastao s novim predsjednikom te zemlje Danielom Ortegom, američkim neprijateljem iz doba hladnoga rata, a prije toga je posjetio Venezuelu koju vodi osvjedočeni američki suparnik Hugo Chavez. To je već drugi posjet iranskog predsjednika Latinskoj Americi u kojoj sve više država bira lijeve opcije i teži osloboditi se utjecaja SAD-a.