Svi sudionici izbornih procesa imat će pravo uvida u biračke popise, ali samo što se tiče podataka o imenu i prezimenu te adresi birača, ne i onih o njihovom JMBG-u, nacionalnosti ili spolu, najavio je u petak 9. veljače u Hrvatskom saboru državni tajnik Središnjeg državnog ureda za upravu Antun Palarić. On je izvijestio da Vlada prihvaća HNS-ov amandman o dostupnosti popisa birača.

U raspravi o prijedlogu novoga zakona o popisima birača, HNS-ovci su svoju potporu tom zakonu uvjetovali prihvaćanjem njihova amandmana da se svim kandidatima na izborima dopusti uvid u popise birača. Nikola Vuljanić iz HNS-a istaknuo je da sudionicima izbora i ne trebaju podaci o JMBG-u ili nacionalnosti birača, koji su i zaštićeni kao osobni podaci, ali da trebaju imati uvid u imena i adrese birača, jer su ti podaci, ustvrdio je, navedeni čak i u telefonskom imeniku.

Palarić je zatim izvijestio da će Vlada prihvatiti HNS-ov amandman te na taj način riješiti sukob između interesa javnosti i sudionika na izborima. "Riješit ćemo to na način da ćemo prihvatiti vaš amandman, ali samo što se tiče imena i prezimena te adrese birača, ne i njihovog JMBG-a, nacionalnosti i spola", poručio je Palarić HNS-ovcima.

Takav stav Vlade podržali su i ostali saborski klubovi, iako je HSP-ovac Pero Kovačević istaknuo da svaki birač mora dati svoje dopuštenje da stranke i ostali sudionici izbora mogu imati uvid u njegove podatke. "Ne možemo se zalagati za pravo javnosti bez zaštite privatnosti", rekao je Kovačević, ističući i potrebu da se predloženi zakon uskladi sa zakonima o prebivalištu i boravištu te o hrvatskom državljanstvu.

Mato Arlović iz SDP-a pozvao je Vladu da svojim amandmanima dodatno precizira pravo na uvid u popise birača, posebno što se tiče ustavnih odredbi kojima se štite osobni podaci. Arlović je upozorio i na problem osoba koje imaju više identiteta i JMBG-a, zahtijevajući da se zakonom riješi i taj te problem da se hrvatski državljani koji žive u inozemstvu mogu u popise birača evidentirati po boravištu, a ne prebivalištu. "OESS izražava sumnje da se u popisima birača, zbog toga što se birači evidentiraju po mjestu boravka, a ne prebivališta, može naći višak birača između 300 tisuća i 900 tisuća," rekao je Arlović.