Našao se u središtu pozornosti javnosti kad je oštro reagirao na izjavu talijanskog predsjednika Giorgia Napolitana o 'slavenskoj krvoločnoj mržnji'Predsjednik Stjepan Mesić našao se tijekom proteklih nekoliko dana u središtu pozornosti hrvatske i talijanske javnosti kad je reagirao na jednu izjavu talijanskog predsjednika Giorgia Napolitana. Talijanski je predsjednik 10. veljače za zločine nad Talijanima nakon Drugog svjetskog rata optužio “krvoločnu slavensku mržnju”. Predsjednik Mesić oštro je reagirao na Napolitanove riječi. Uslijedio je odgovor Europske komisije, koja je Mesićeve izjave nazvala neutemeljenima i neprimjerenima. Uskoro je na Mesićevu stranu stala i hrvatska vlada. Cijela situacija je prijetila eskalacijom hrvatsko-talijanskih odnosa, ali je sve u subotu navečer iznenadilo zajedničko, veoma pomirljivo, priopćenje Napolitanova i Mesićeva ureda.

Predsjednik Mesić za Nacional govori o cijeloj toj krizi, ali i o nizu drugih vanjskopolitičkih pitanja, poput obeštećenja talijanskih esula, njegova planiranog sastanka sa slovenskim predsjednikom Janezom Drnovšekom, plana Martija Ahtisarija za Kosovo i prijetnji Milorada Dodika referendumom za neovisnost Republike Srpske.

NACIONAL: Kako je došlo do objavljivanja vaše izjave i izjave talijanskog predsjednika Napolitana, kojima je prekinuta šira polemika izazvana izjavom predsjednika Napolitana?
- Naše su dvije strane cijelo vrijeme komunicirale uz posredovanje našeg veleposlanika u Rimu Tomislava Vidoševića, i izjave koje spominjete rezultat su te komunikacije, ali u prvom redu rezultat i izraz iskrene želje i Zagreba i Rima da reafirmiraju osnove naših odnosa i da učvrste jedine temelje na kojima ti odnosi danas mogu počivati i na kojima će se graditi dalje u budućnosti.

NACIONAL: Kakve pouke može hrvatska strana izvući iz onoga što se posljednjih dana odvijalo u hrvatsko-talijanskim odnosima?
- Ne mislim da mi moramo izvlačiti bilo kakve pouke. Dogodilo se nešto, za što smo ocijenili da nam nije prihvatljivo i da dovodi u pitanje osnovu naših odnosa s Italijom. Ja sam, kao predsjednik Republike, reagirao na jedini način na koji sam mogao, ali na koji sam i morao reagirati, razgovarali smo potom otvoreno, dobili smo s talijanske strane određena razjašnjenja i na toj smo osnovi došli do rješenja prihvatljivoga za obje strane. A ako baš inzistirate na pouci, onda bih rekao da iz cijeloga ovoga slučaja možemo naučiti kako se valja postaviti kada su u pitanju naši nacionalni interesi.

NACIONAL: Hoće li ono što se dogodilo imati pozitivne posljedice po hrvatsko-talijanske odnose?
GIORGIO NAPOLITANO, talijanski predsjednik izazvao je Mesićevu reakciju - Smatram da može imati samo pozitivne posljedice. Pokazali smo, na obje strane, sposobnost da razgovaramo i u uvjetima oštrog neslaganja i, povrh toga, demonstrirali smo želju i sposobnost da nesporazume nadvladamo, ne dovodeći u pitanje ono što je u cijeloj stvari bilo najbitnije: načela na kojima se zasnivaju naši bilateralni odnosi i međudržavni ugovori koji te odnose reguliraju.

NACIONAL: Talijanska štampa tvrdi da ste vi u polemici popustili, da ste napravili “korak natrag”.
- I mi, i Talijani napravili smo nesumnjivo korak naprijed time što smo iz naših odnosa maknuli pitanje koje je prijetilo da ih ugrozi. A svakome prepuštam da na osnovi objavljenih dokumenata, odnosno izjava zaključi kakva je bila pozicija koje strane. Nije dobro razgovarati u kategorijama “pobjednika” i “poraženih”. Odnosno, postoji jedan pobjednik, a to je razum.

NACIONAL: Postoji li čvršći dogovor o vašem skorašnjem susretu s talijanskim predsjednikom, koji najavljuju hrvatski mediji?
- U ovome trenutku takvoga dogovora još nema, ali sada je sigurno da interes za takav susret postoji na obje strane i to je dobro.

NACIONAL: Kako ocjenjujete izjavu glasnogovornice Europske komisije koja je kritizirala vaše priopćenje o navodima talijanskog predsjednika Giorgia Napolitana?
 - Osoba koju spominjete, a koju su u međuvremenu zbog njezine izjave kritizirali i premijer Sanader, i ministrica Grabar-Kitarović, očito nije imala ni dobre, ni potpune informacije. Stoga mogu samo ponoviti ocjenu koju je moj Ured odmah prenio veleposlaniku Degertu, šefu misije Europske komisije u Hrvatskoj: izjava glasnogovornice Europske komisije bila je jednostrana i nekorektna.

NACIONAL: Jesu li vas reakcije i kritike talijanskih političara uvjerile da ste možda prenaglili u svojim ocjenama?
- Nikako. Moje su ocjene bilo promišljene i utemeljene. A talijanski su političari radili ono za što je nekima u Hrvatskoj trebalo malo dulje vremena: stali su iza svojeg predsjednika.

NACIONAL: Što kažete na prijedlog saborskog zastupnika talijanske manjine Furija Radina o potrebi što hitnijega sastanka hrvatskog, talijanskog i slovenskog predsjednika kako bi se razgovaralo o problemima prošlosti?
- Primarni je posao predsjednika da razgovaraju o problemima sadašnjosti i budućnosti, a da pri tome ne koriste prošlost u službi dnevnopolitičkih ciljeva. Moje je stanovište o trojnom sastanku poznato. To je dobra ideja, ali ideja čije se ostvarivanje treba vrlo dobro pripremiti. Ona mora počivati na spremnosti za suočavanjem s punom istinom o prošlosti, a nikako na selektivnom priznavanju, odnosno prešućivanju prošlosti. U ovom trenutku mislim da najprije moramo realizirati hrvatsko-talijanski susret na vrhu, a potom možemo razmišljati i o trojnom sastanku.

NACIONAL: Talijanski ministar unutarnjih poslova Giuliano Amato opovrgnuo je tvrdnje kako će Italija pokrenuti reviziju Osimskih sporazuma i drugih sporazuma o razgraničenju. Može li se to smatrati definitivnim jamstvom talijanske strane da se to pitanje ipak neće otvoriti?
GIULIANO AMATO opovrgnuo je tvrdnje da će Italija tražiti reviziju Osima - U posljednjih nekoliko dana nije to rekao samo ministar Amato. Mene takve izjave raduju. Ne tako davno čuli smo, izravno ili prikriveno, i drugačije najave i to je, naravno, izazvalo našu zabrinutost. Osimski i Rimski sporazumi, a moram u ovome sklopu spomenuti i Pariški mirovni sporazum s Italijom, temelj su hrvatsko - talijanskih odnosa, i to temelj koji se ne može i ne smije dirati. Ja znam da na talijanskoj strani ima i uvijek će biti i onih koji tako ne misle, ali bitno je da takvi nisu u redovima vlasti - bez obzira na to koja je stranka na vlasti. Iskrena želja talijanske strane da gradi dobre odnose s Hrvatskom najbolje je jamstvo da Italija neće otvarati pitanja koja su već davno definitivno riješena.

NACIONAL: Što ste mislili kada ste rekli da talijanske esule treba obeštetiti?
- Što se optanata tiče, jer govorimo o ljudima koji su optirali za život u Italiji, a ne u tadašnjoj Jugoslaviji, i to je pitanje riješeno Osimskim sporazumima. Ono što mi još moramo napraviti i to je ono o čemu sam govorio, to je da uplatimo nekih tridesetak milijuna dolara Italiji na ime njihova obeštećenja. Hrvatska godinama poručuje Italiji da je spremna svoju obvezu izvršiti, ali Italija je iz samo njoj znanih razloga do sada to pitanje željela držati otvorenim i nije nam davala broj računa na koji trebamo taj novac uplatiti.

NACIONAL: Potpredsjednik Europske komisije Franco Frattini zamjerio vam je da ste dali takvo priopćenje, a predsjednik ste države koja teži članstvu u Europskoj uniji, implicirajući tako da bi to moglo smetati hrvatskom ulasku u EU. Kako komentirate tu izjavu?
- Gospodin Frattini očito nije shvatio o čemu sam govorio i njegova je izjava neosnovana. Niti sam ikad učinio ili rekao nešto, što bi moglo usporiti hrvatski put prema EU, niti ću to učiniti. Ali, borit ću se i dalje za istinu i za hrvatske nacionalne interese.

NACIONAL: Je li hrvatski politički milje na vrijeme reagirao i pružio vam podršku? Premijeru Sanaderu je trebalo nekoliko dana da se oglasi, pa su u Italiji stoga počela nagađanja da vi nemate podršku Vlade.
Potpredsjednik Europske komisije u svojoj je reakciji na Mesićevo priopćenje implicitno zaprijetio da bi takve izjave mogle smetati hrvatskom ulasku u Europsku uniju- Imao sam i imam podršku građana, i to impresivnu. Podsjećam na anketu što ju je proveo jedan dnevni list, a prema kojemu me podupire 81% građana. O pismima potpore koja dolaze svakodnevno u Ured neću ni govoriti. Vlada je reagirala onako kako je reagirala i onda kad je reagirala. To su činjenice koje su poznate cijeloj javnosti i nema potrebe da ih ja posebno komentiram.

NACIONAL: Kada će biti održan vas sastanak sa slovenskim predsjednikom Janezom Drnovšekom, koji je otkazan u posljednji trenutak?
- Moram vas ispraviti, taj sastanak nije otkazan nego samo odgođen i to iz tehničkih razloga. I moj prijatelj Drnovšek i ja želimo se sresti i ja sam siguran da će do susreta doći u skoroj budućnosti, naravno ovisno o našim drugim obvezama, odnosno slobodnome vremenu.

NACIONAL: Kako komentirate sve očitiju namjeru Europske unije da zbog problema Kosova oprosti Srbiji njenu obavezu da prije nastavka pregovora o potpisivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju izruči Haaškom sudu generala Ratka Mladića?
- Mislim da prebrzo zaključujete, a na pitanja zasnovana na pretpostavkama nema puno smisla odgovarati. Hrvatska svakako s izuzetnim zanimanjem prati zbivanja u susjednoj Republici Srbiji i podržava one snage u Srbiji koje su demokratski i europski orijentirane, a od Europske unije očekuje da neće voditi politiku dvostrukih mjerila, jer bi to samo potkopalo njezinu vjerodostojnost.

NACIONAL: Kako ste se odlučili da svjedočite u korist obrane na skorašnjem haaškom suđenju hrvatskim generalima?
- Ponovit ću nešto, što sam već mnogo puta rekao. Svjedok na sudu ne daje svoj iskaz ni u korist obrane, ni u korist optužbe. Svjedok iznosi činjenice, one činjenice koje su njemu poznate i onako kako su mu poznate. Tako sam se ponašao svaki put kada bih u ulozi svjedoka bio pozvan pred bilo koji sud, a tako ću se ponašati i u budućnosti. A što se suda u Haagu tiče, ako me pozove, moja je dužnost - kao građanina Republike Hrvatske - da se pozivu odazovem.

NACIONAL: Kako ocjenjujete razvoj događaja u BiH u svjetlu najava premijera Republike Srpske o mogućem raspisivanju referenduma o otcjepljenju Republike Srpske, ako međunarodna zajednica nametne nove reforme koje će jačati jedinstvene organe Bosne i Hercegovine?
- Nije dobro mahati prijetnjom referendumom za koji nema ni pravne, ni političke osnove. Nije to dobro ni za Bosnu i Hercegovinu, ni za Republiku Srpsku. O stanju u susjednoj državi uskoro ću razgovarati sa svom trojicom članova Predsjedništva BiH koji početkom ožujka dolaze u službeni posjet Hrvatskoj. Mi smo zainteresirani za mirnu i stabilnu Bosnu i Hercegovinu s kojom možemo održavati i razvijati dobrosusjedske i uzajamno korisne odnose.