BEČKI ARHITEKT Boris Podrecca u stručnim krugovima slovi kao jedan od najboljih poznavatelja arhitekture srednjoeuropskih gradovaPremda su posljednjih tjedana utihnule rasprave oko projekta Tome Horvatinčića i uređenja donjogradskog bloka pokraj Cvjetnog trga, prema riječima samog investitora to je samo međufaza u kojoj se čeka odluka zagrebačkih gradskih vlasti: “Projekt uređenja bloka svakako ide, nismo odustali od toga, jedino što smo formalisti, pa poštujemo redovnu proceduru i čekamo da Grad Zagreb donese odluku o svemu tome. Drugim riječima, čekamo ishođenje građevinske i lokacijske dozvole, a jedino je pitanje hoće li one biti načinjene prema sadašnjem Generalnom urbanističkom planu ili prema izmijenjenom. U svakom slučaju, radovi kod Cvjetnog trga trebali bi započeti još ove godine. Autor idejnog rješenja Boris Podrecca spreman je na obje mogućnosti, a obojica već neko vrijeme razmatramo mogućnost da u konačnici sačuvamo dvije kuće na Cvjetnom trgu oko čijeg rušenja je bilo mnogo rasprave. Naš je stav da te kuće nemaju spomeničku vrijednost, uostalom polako se otkriva da je priča oko rodne kuće pjesnika Vidrića bila obična farsa, jer je ta kuća izgrađena desetak godina nakon što se Vidrić rodio, a upitno je i je li i kad uopće živio ondje. Ipak, ako to bude jedini prigovor i smetnja uređenju tog donjogradskog bloka, ostavit ćemo te dvije kuće. Uostalom, neki od arhitekata koji su se javili na natječaj za idejno rješenje već su unaprijed predvidjeli i tu mogućnost”, kazao je Tomislav Horvatinčić proteklog vikenda za Nacional.
Proteklih dana u zagrebačkim stručnim krugovima često se spominje da su napadi na Horvatinčića smišljeni unutar suprotstavljenih političkih i ahitektonskih krugova, koji su u protivljenju Horvatinčićevu projektu vidjeli priliku za svoje interese: politička javnost, primjerice HNS je tim osporavanjem napadao SDP i zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, a nekim arhitektonsko-poduzetničkim krugovima u interesu je da se Horvatinčićev projekt što više odulji, budući da bi u skoroj budućnosti mogao imati konkurenciju. Naime, u posljednje vrijeme zaredale su ideje o nekoliko sličnih projekata, od kojih najviše šanse za ostvarenje ima izgradnja novog stambeno-poslovnog kompleksa u Cesarčevoj ulici koji bi se nadovezivao na Gradski podrum na glavnom zagrebačkom trgu, ali i projekt koji je zasad obavijen tajnom, a riječ je o izgradnji kompleksa u Martićevoj ulici, kojemu su prema Nacionalovim saznanjima vlasnici zagrebački poduzetnik Milan Carić, odvjetnik Anto Nobilo i izdavački magnat EPH-a Ninoslav Pavić.

Budući da bi uređenje bloka pokraj Cvjetnog trga mogao postati paradigma za uređenje i drugih zapuštenih zagrebačkih blokova, zanimljivo je vidjeti kako su izgledala idejna rješenja arhitekata koji su sudjelovali na Horvatinčićevu natječaju, pa stoga Nacional objavljuje projekte svih petero kandidata. Nakon što je u kupnju nekretnina u donjogradskom bloku uz Cvjetni trg prema vlastitom priznanju utrošio više od 30 milijuna eura, Horvatinčić i njegova tvrtka Immo Worldwide u rujnu prošle godine organizirali su Anketu za izradu idejnog rješenja za novi prostorni blok u središtu Zagreba. Na natječaj bilo je pozvano petero natjecatelja: Chapman Taylor architetti iz Milana, de Architekten Cie iz Amsterdama, Boris Podrecca iz Beča, Radionica Arhitekture iz Zagreba te zagrebački dvojac Branko Silađin i Hrvoje Hrabak.

Početkom siječnja ove godine stručni žiri sastavljen od 14 članova kao najbolji odabrao je prijedlog Borisa Podrecce, koji slovi kao jedan od najboljih poznavatelja arhitekture srednjoeuropskih gradova, te je u svojoj bogatoj poslovnoj karijeri dosad uredio više od 30 različitih europskih trgova. Podreccin rad, nazvan “Galerija Sv. Magdalena” proteže se na 12 velikih etaža, od čega četiri podzemne, koje će zauzimati garaža sa sedamstotinjak parkirnih mjesta, te prizemljem i sedam katova iznad zemlje.

Zagrebačka “Radionica arhitekture”, koju vodi ugledni zagrebački arhitekt Goran Rako na natječaj je prijavila svoj projekt nazvan “Cvjetni prolaz”. Zamišljen kao nastavak prolaza Oktogon koji spaja Ilicu i Cvjetni trg, novi bi prolaz funkcionirao kao nova pješačka ulica na više nivoa, dok bi na vrhu izgrađenih zgrada bili smješteni krovovi prekriveni travom i tzv. drvenim palubama. Zanimljivost projekta koji je osmislio 55-godišnji Goran Rako očituje se i u tome da je u dokumentaciji odaslanoj na natječaj autor gotovo predvidio da će se oko uređenja bloka podići suprotstavljena mišljenja, pogotovo što se tiče rušenja dviju kuća koje gledaju na Cvjetni trg. Naime, u njegovu se rješenju nalazi prva varijanta koja predviđa bruto površinu od 50.000 četvornih metara koja uključuje rušenje dviju kuća, ali postoji i druga varijanta, od 45.000 četvornih metara kojom bi se navedene kuće bez rušenja uklopile u novoizgrađene prostore.

Skupina “De Architekten Cie”, jedan od vodećih nizozemskih arhitektonskih ureda u kojem kao partneri djeluju Branimir Medić i Pero Puljiz na natječaj su prijavili svoj rad nazvan “Diskretni šarm”. Bruto površine od 49.615 četvornih metara, ovaj projekt osim izgradnje stambenog tornja u koji bi se smjestilo 78 stanova veličine od 50 do 200 četvornih metara predviđao je u sredini bloka smjestiti novi natkriveni gradski trg, koji bi, kao produžetak Cvjetnog trga bio “novi gradski lounge”. Medić i njegovi suradnici u svojoj su natječajnoj dokumentaciji dali do znanja da su svjesni kako će obnova bloka pored Cvjetnog trga biti pod budnom pažnjom javnosti, jer će “uspješnost sanacije i reurbanizacije ovog bloka zasigurno utjecati na budućnost sličnih intervencija u budućnosti”. Isto tako, Medić i suradnici podsjetili su na velike mogućnosti danas uglavnom zapuštenih gradskih blokova, navodeći kao primjer Atrij ZKM-a u Teslinoj i Arheološkog muzeja u Gajevoj ulici koji su tijekom Univerzijade preko noći postali žarišta društvenog života, što su u određenom dijelu zadržali i do danas.
Talijanski “Chapman Taylor architetti” na natječaju je sudjelovao s projektom “Hoto prolaz”, ukupne bruto površine od 80.973 četvorna metra, što uključuje sedam katova javnih i komercijalnih prostora na koje se nadovezuje dvije uzdužne zgrade s po još 10 katova. Idejni tvorac projekta koji se u stručnim krugovima komentirao kao previše megalomanski je 50-godišnji Gianfranco Lizzul, rođeni Puljanin koji je nakon završene srednje škole u Puli završio studij arhitekture na venecijanskom sveučilištu, a od 1993. nalazi se na popisu članova Royal Institute of British Architects.

Peti projekt na natječaju izradili su ugledni zagrebački arhitekt Branko Silađin i predsjednik Društva arhitekata Zagreba Hrvoje Hrabak. Njihov projekt nosi naziv “Zagreb centar”, ukupne površine od 39.000 četvornih metara, a njegova posebnost je prolaz u prizemlju koji je razbijen s nekoliko građevinskih otoka. Zanimljivost njihova projekta je potpuno zadržavanje dviju kuća koje gledaju na Cvjetni trg.

U svakom slučaju, namjere Tomislava Horvatinčića potaknule su mnoge Zagrepčane, od stanara, arhitekata i gradskih političara da počnu ozbiljnije razmišljati o uređenju donjogradskih blokova koji u većini slučajeva nemaju nikakvu uporabnu vrijednost niti za same stanare okolnih zgrada, a kamoli za građane. Utoliko su Horvatinčićevo angažiranje nekolicine uglednih arhitekata i njihova idejna rješenja zanimljiva za propitkivanje daljnjeg uređenja zapuštenih blokova hrvatske metropole.

Očuvanje dviju spornih kuća

Branko Silađin i Hrvoje Hrabak na natječaju su sudjelovali s projektom "Zagreb centar", kojim bi se dvije kuće na Cvjetnom trgu sačuvale od rušenja. U svojem obrazloženju projekta napisali su: “Današnje stanje cjelokupne građevne strukture ovog kao i većine donjogradskih blokova ne zadovoljava osnovne potrebe, zahtjeve i očekivanja jezgre milijunskog grada. Pogotovo se to može kazati za ružno i nehigijensko stanje unutrašnjosti tih blokova. U ovom projektu maksimalno bi se zadržao postojeći ambijentalni odnos s vanjskim prostorima pa bi se zadržala i pročelja zgrada Preradovićev trg 6 i Preobraženska br. 6 kao i osnovni odnos uličnih volumena prema crkvi Sv. Preobraženja dok se uvučeni volumen nove građevine jasno identificira i karakterizira strukturu novog sadržaja u unutrašnjosti bloka”, napisali su Silađin i Hrabak.