Pogreb nekadašnjeg ruskog predsjednika Borisa Jeljcina, koji je u ponedjeljak 23. travnja umro od srčanog udara, održat će se na groblju manastira Novodeviči u Moskvi u srijedu, koja je proglašena i danom nacionalne žalosti. Zbog toga je ruski predsjednik Vladimir Putin za četvrtak odgodio svoj godišnji govor koji je u srijedu trebao održati pred parlamentom.

Putin, bivši štićenik i nasljednik prvog ruskog predsjednika u telefonskom je razgovoru s Jeljcinovom suprugom izrazio sućut obitelji te istaknuo kako je "nova demokratska Rusija, slobodna država otvorena svijetu" rođena zahvaljujući bivšem predsjedniku Jeljcinu.

U brzojavu sućuti Jeljcinovoj udovici Naini, Mihail Gorbačov, čije su reforme u Sovjetskom Savezu utrle put kraju Hladnoga rata i političkom usponu Borisa Jeljcina, istaknuo je predanost bivšeg ruskog predsjednika u preobrazbi bivše komunističke zemlje. "Premda smo se ponekad bitno razilazili u političkim pitanjima, obojica smo pokušavali činiti ono što je najbolje za našu zemlju i njezin narod", napisao je Gorbačov.

Brzojavi sućuti Jeljcinovoj obitelji pristižu iz cijeloga svijeta.

Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u svom je brzojavu napisao kako će Jeljcinovo ime ostati nerazdvojno povezano s razdobljem demokratizacije Rusije. Mesić je također istaknuo kako će "Hrvatska posebno pamtiti Borisa Jeljcina po tome što je bio na čelu Ruske Federacije u vrijeme uspostave diplomatskih odnosa između naših dviju zemalja."

Američki predsjednik George W. Bush u ponedjeljak je izrazio sućut ruskom narodu, odajući priznanje Borisu Jeljcinu za povijesnu ulogu koju je odigrao u raspadu Sovjetskog Saveza i doprinosu učvršćenju slobode i demokracije u Rusiji, te jačanju odnosa s SAD-om.

Francuski predsjednik Jacques Chirac istaknuo je kako je Boris Jeljcin omogućio "slavodobitnu pobjedu slobode" i izveo Rusiju na "put demokracije". Jeljcina je još nazvao "pravim prijateljem s kojim sam se tako rado susretao".

Bivša britanska premijerka Margaret Thatcher rekla je da Jeljcinu "treba odati počast kao domoljubu i osloboditelju" te je dodala da bi "bez Borisa Jeljcina Rusija ostala pod utjecajem komunizma, a baltičke države ne bi bile slobodne".

Ukrajinski predsjednik Viktor Juščenko u brzojavi sućuti obitelji preminulog bivšeg ruskog predsjednika istaknuo je da je Jeljcin bio "veliki demokrat i političar-heroj čije se ime veže uz cijelo jedno razdoblje svjetske povijesti".

Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso kazao je da je Jeljcin "kao predsjednik bio pred golemim izazovima i teškim zadaćama, ali sigurno je da je zbližio Istok i Zapad i pomogao da se sukob zamijeni suradnjom".

Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer izjavio je: "Predsjednika Jeljcina ćemo pamtiti po odvažnosti kojom je utirao novi, demokratski put za svoju zemlju".

Politički čelnici Latvije, Litve i Estonije odali su počast prvom predsjedniku poslijesovjetske Rusije istaknuvši njegove velike zasluge u osamostaljenju tih zemalja, bivših republika Sovjetskog Saveza.