Od studenoga 1998. do prosinca 2006. Europskom sudu za ljudska prava upućene su 103 žalbe protiv Hrvatske. Od 76 predmeta u kojima su donesene presude, u 72 je utvrđena barem jedna povreda Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Vijeća Europe. Od početka siječnja do 3. svibnja 2007. Europski sud donio je još 12 novih presuda protiv Hrvatske u kojima je utvrđena povreda članka Konvencije o nerazumnoj duljini sudskih postupaka, a u nekima i povreda prava na mirno uživanje vlasništva, iznijela je podatke zamjenica predsjednika Ustavnog suda prof. Jasna Omejec na savjetovanju "Aktualna pitanja kaznenog zakonodavstva", koje je počelo danas u Opatiji.

Omejec je objasnila da je većina tužbi koje je prihvatio Europski sud u odnosu na Hrvatsku povezana s ratom, posebice štetom počinjenom terorističkim djelovanjem ili kršenjem ljudskih prava pripadnika Hrvatske vojske i policije, potom zbog neizvršavanja presuda domaćih sudova, nerazumno dugih suđenja te slučajeva vezanih uz povrat imovine i stanarska prava. Zanimljivo je to da se podaci o broju zaprimljenih zahtjeva u godišnjim izvješćima Europskog suda međusobno razlikuju.

Pred Europskim sudom trenutno se vodi veći broj postupaka protiv Hrvatske u kaznenim stvarima, u kojima se tvrdi da mjerodavna tijela nisu poduzela sve za zaštitu osobe koja je bila u opasnosti, da najbliži srodnik nije uključen u istragu o smrti ubijene osobe, da je pritvorenika pretukla policija te da nije bilo dostatnih razloga za pritvor osobe optužene za ratni zločin nad civilnim stanovništvom.

Ove godine obilježava se 10. obljetnica stupanja na snagu Konvencije u odnosu na Hrvatsku koja se kao dio unutarnjeg pravnog poretka primjenjuje neposredno što domaći sudovi još uvijek teško prihvaćaju. "Kad bi sudovi, pri čemu bi im trebali pomagati i odvjetnici, primjenjivali konvenciju na način kako to čini Europski sud, primjenjujući iste kriterije, i češće se pozivali na njihove presude, to bi svakako predstavljalo važan pomak u razvoju zaštite ljudskih prava u Hrvatskoj", rekla je Omejec i dodal da se na tekst Konvencije treba gledati kao podlogu na temelju koje se kroz praksu Europskog suda zaštićenim pravima daje sadržaj i smisao.

Europski sud za ljudska prava je od 1955. do kraja 2006. zaprimio ukupno 437.919 zahtjeva, a doneseno je ukupno 7528 presuda. U prva tri mjeseca ove godine zaprimljeno je još 12.000 zahtjeva ili 6 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Na kraju 2006. bilo je 89.887 neriješenih zahtjeva.