S LIJEVA NA DESNO: dubrovačka prorektorica Vesna Vrtiprah, splitski prorektor Igor Zanchi, Nina Šmigmator, voditeljica projekta, Danijel Koletić, Apriori komunikacije, osječki prorektor Drago Žagar, Sina Karli, glavna urednica Nacionala, Nataša Jeličić, suradnica na projektu, zadarski prorektor Mirko Jakić, predstavnik Vijeća veleučilišta i visokih škola Žarko Nožica i zagrebačka prorektorica Ljiljana PinterU konferencijskoj dvorani NCL Media Grupe Stipendijsko je vijeće nakon dugog biranja odabralo sto finalista, od kojih će Stipendijska komisija 20. lipnja odabrati 30 dobitnika Top stipendije za Top studente. Riječ je o najbogatijoj stipendiji u Hrvatskoj koja iznosi 4 tisuće kuna mjesečno. Ova godina značajna je i po tome što je stigao rekordan broj prijava u dosadašnjih šest godina koliko postoji ova akcija tjednika Nacional i partnera. Naime, pristiglo je čak 685 prijava, a samo zadnji dan pristiglo ih je oko 300, čime se odluka organizatora da rok za prijavu produži do 8. lipnja pokazala opravdanom. Stipendijsko je vijeće sastavljeno od prorektora za nastavu svih hrvatskih sveučilišta i člana Vijeća veleučilišta i visokih škola RH: Ljiljana Pinter sa Sveučilišta u Zagrebu, Mirko Jakić sa Sveučilište u Zadru, Igor Zanchi iz Splita, Vesna Vrtiprah iz Dubrovnika, Drago Žagar iz Osijeka i Žarko Nožica kao predstavnik Vijeća veleučilišta i visokih škola.

Prije samog čina biranja izabrana je kvota budućih Top studenata za svako sveučilište. U finale sa zagrebačkog sveučilišta, koje je najveće u Hrvatskoj i s kojega je stiglo najviše prijava ide 30 studenata. Iz Splita 15, Osijeka 12, kao i riječkoga sveučilište, dok Zadar i Dubrovnik imaju po 9 finalista kao i veleučilišta te visoke škole. Pula ima 4 finalista. Stipendijska komisija sastavljena od predstavnika tvrtki partnera - Nacionala, Ine, Ingre, Podravke, HRT-a, Vipneta i Diners Cluba - 20. lipnja od 100 finalista odabrat će konačne dobitnike Top stipendije, čija će imena biti poznata tek na svečanom proglašenju dobitnika 4. srpnja u hotelu Westin u Zagrebu.

Danijel Koletić iz tvrtke za odnose s javnošću Apriori komunikacije naglasio je da ove godine nije dano težište na povećanju stipendijskog fonda uključivanjem novih tvrtki partnera, nego da je cilj bio prije svega promjena zakona koji je omogućio da dođe do ukidanja poreza na stipendije do visine 4 tisuće kuna. Sredstva koja su tvrtke do sada odvajale za poreze preusmjerit će se na nadogradnju ovog projekta o čemu će više riječi biti u rujnu ove godine. Vrijedi istaknuti da se Stipendijsko vijeće ne drži striktno prosjeka ocjena, o čemu je Vesna Vrtiprah, prorektorica dubrovačkog sveučilišta kazala: “Često je razmišljanje studenata da moraju imati prosjek 5.0 da bi se prijavili za ovu stipendiju, naravno to nije uvjet jer i nešto niži prosjek ukazuje da su to izvrsni studenti i da zaslužuju jednu ovakvu stipendiju. Biografije puno znače kod studenata koji imaju isti prosjek, pa treba izabrati onoga koji će ući u uži izbor. Biografije mogu ukazati na one studente koje zaista treba odabrati među sto najboljih. Rukovodili smo se prosjekom ocjena kao osnovnim kriterijem, ali jednako su bitne i druge karakteristike i vrijednosti pojedinog studenta”.

O prilično teškom zadatku izbora najboljih studenata pričao je i Igor Zanchi, prorektor Sveučilišta u Splitu: “Težak je ovo izbor. Primjerice, imamo kandidata koji je vrlo uspješan i poznat kao umjetnik. Međutim kao student je nešto sporiji u odnosu na kolege s istog odjela i ima neznatno niži prosjek. Tražio sam modalitet da on uđe u finale, ali nisam uspio. Listao sam biografije koje su studenti dostavili, ali kod nikoga nisam našao slabost. Za akademsku zajednicu stipendija cilja na one koji su najbolji od najboljih. Ja sam za to da se stimulira izvrsnost. Ja bih to nazvao elitom, ali je u moderno doba taj pojam dobio negativne konotacije. Elitni studenti predstavljaju populaciju koja će u narednom razdoblju voditi ovo društvo. Pogotovo na svojim poljima za što se školuju. Tu je najveća vrijednost stipendiranja, ali i da nagradi one koji su najbolji od najboljih. One koje smo prihvatili kao finaliste, a oko 20 posto od njih će dobiti stipendiju, dobro je da se vodi računa o njihovom cjelovitom djelovanju u društvu, aktivnostima koje nisu isključivo ocjene na studiju, vrijednosti koje pokazuju kompletnu ličnost”.

Prvi put ove godine, a u skladu s bolonjskim procesom, za Top stipendiju se natječu i studenti veleučilišta i visokih škola. Žarko Nožica, koji je ovom prilikom u Vijeću predstavljao veleučilišta i visoke škole, kazao je: “Mi ne ocjenjujemo samo ocjene nego stav prema životu i pozitivnu osobu. Trend je u Europi da je veći broj studenata na visokim školama i veleučilištima nego na klasičnim sveučilištima.

U Danskoj 70 posto studenata studira na veleučilištima i visokim školama. U stvari, s obzirom na potrebe i broj studenata i ono što očekujemo od tih studenata, mi smo zahvalni što je našim studentima dana šansa da sudjeluju u ovom projektu. Već se sada javilo dosta kandidata s veleučilišta, što je na neki način dobar znak jer su se prepoznali kao dio sistema”.

Predsjednik Stipendijskog vijeća od ove godine je Mirko Jakić, prorektor za nastavu zadarskog Sveučilišta koji kaže da mu je ova funkcija izuzetna čast, ali i da je prvi među jednakima. O kriterijima izbora kao i značenju Top stipendije za akademsku zajednicu kaže: “Svakako da netko tko ima prosjek ocjena 5.0 nešto znači. To, međutim, sigurno nije jedini kriterij. S obzirom da se u Vijeću nalaze profesori koji imaju iskustva u svim aspektima sveučilišnog života onda mi ne bi imali nikakvoga posla kada bi se radilo samo o ocjenama. Ove godine nešto se manje studenata javilo iz Zadra, a razlog je, prema mom mišljenju, da su naši studenti još uvijek nekako preskromni. Naime, vjerojatno se radi o tome da će naše najveće i najstarije sveučilište dobiti lavovski dio. Budući da na Zadar ide malo stipendija, oni sebe unaprijed eliminiraju iako mislim da to nije dobro. Mislim da će se stvari u tom pogledu mijenjati kako Top stipendije budu rasle. U svakom slučaju, kada ih bude više shvatit će da to nije tako. Netko tko dobije Top stipendiju danas, taj je odmah na neki način označen od svojih profesora kao eventualni budući znanstvenik, čovjek koji ima talenta. Ja već vidim po reakcijama svojih kolega koji se hvale da imaju Top studenta i preporučuju ga za znanstvenog novaka. Ni financijska strana nije zanemariva, dapače, još uvijek je, rekao bih, na žalost, važna. Ja sam prorektor za nastavu i koji put se doista sretnem s mučnom situacijom, kao kada mi dođe solidan student koji ne može upisati sljedeću godinu jer je upisao studij plaćanja za osobne potrebe i koji ne može priuštiti plaćanje upisa u sljedeću godinu. To je jedan od težih dijelova moga posla. Ovaj drugi aspekt je još važniji i mislim da će Hrvatska kao država prosperirati ekonomski i da će tako napokon postati zemlja znanja. Top stipendija je način pritiska i na državne institucije. Država mora stipendirati najtalentiranije jer ako su to nedavno shvatili Irci, a davno Japanci, zašto to ne bi shvatili i Hrvati”.

Nacionalova Top stipendija za Top studente prošlog je tjedna dobila nagradu u kategoriji Društvene odgovornosti u korporativnom sektoru, na prvom grand PRIX-u - godišnjoj dodijeli nagrada koju dodjeljuje Hrvatska udruga za odnose s javnošću. Stručni žiri HUOJ-a Top stipendiji za Top studente dodijelio je najviše bodova, osiguravši joj prestižnu nagradu u vrlo oštroj konkurenciji u kojoj su bile nominirane i akcije doniranja vozila hitne pomoći tvrtke T-mobile Hrvatska i VIPnetova kampanja projekta razminiranja Hrvatske.