KOVAČEV je na položaju šefa HBOR-a 14 godina, unatoč činjenici da je član HDZ-a; radni stol krasi mu fotografija Franje TuđmanaHrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) prije nekoliko dana obilježila je u prostorima Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu 15 godina postojanja u nazočnosti predstavnika izvršne i zakonodavne vlasti te brojnih gospodarstvenika. HBOR je u 100-postotnom vlasništvu države i u 15 godina kreditnim programima i jamstvima podržao je 35.000 infrastrukturnih i poduzetničkih projekata u koje je uložio više od 57 milijardi kuna. HBOR je počeo raditi 1992. pod nazivom Hrvatska kreditna banka za obnovu, koja je osnovana radi obnove ratom uništenih područja jeftinim kreditima. Ni godinu dana nakon osnutka banci je dana uloga i poticanja malog i srednjeg poduzetništva, a 1999. joj je dodana uloga izvozne banke kako bi kreditima s niskom kamatom kreditirala hrvatske izvoznike. HBOR-u je u hrvatskoj izvoznoj ofenzivi potkraj 2006. koju je pokrenula Vlada dana uloga jedne od najvažnijih institucija u poticanju izvoza.

Anton Kovačev na čelu HBOR-a je već 14 godina, od svoje 36. Iako je bivši saborski zastupnik Hrvatske demokratske zajednice i njegov radni stol krasi slika Franje Tuđmana kako grli dijete, održao se na tom položaju unatoč promjeni vlasti 2000. kad je na tadašnjim izborima pobijedila koalicija predvođena SDP-om. Ovaj otac šestero djece jedan je od rijetkih ljudi u Hrvatskoj koji su ostali na visokom položaju unatoč običaju u Hrvatskoj da se svakom promjenom vlasti mijenjaju i čelne osobe državnih institucija. Nedavno je HBOR postao dioničarom Europskog investicijskog fonda, članice grupe Europske investicijske banke. Time je HBOR postao prvim dioničarom iz Hrvatske te financijske ustanove, čime je dobio pravo sudjelovanja u europskim bankarskim inicijativama u vezi s poticanjem malog i srednjeg poduzetništva .

NACIONAL: Već ste 14 godina na čelu HBOR-a, unatoč promjenama političkih opcija na vlasti, što je za hrvatske prilike neobično. Kako to?
- Ostanak na funkciji trebao bi se temeljiti na rezultatima. Srećom, imam jako dobre suradnice i suradnike i uspjeli smo od banke, koja je na početku imala 325 milijuna kuna aktive, napraviti banku koja danas ima 15 milijardi kuna aktive. I ne samo da smo zadržali realnu vrijednost kapitala koji nam je država povjerila, nego smo ga i povećali. Do danas smo podržali više od 35.000 infrastrukturnih i poduzetničkih projekata i uložili više od 57 milijardi kuna u hrvatsko gospodarstvo u ovih 15 godina. HBOR nije banka ni jedne stranke ili političke opcije nego državna banka koja potiče gospodarstvo i ravnomjerni razvitak Hrvatske.

NACIONAL: Čime se HBOR točno bavi?
- HBOR je razvojna banka Republike Hrvatske, izvozna banka i izvozno-osiguravajuća agencija. Ova je banka počela prije 15 godina kao banka za obnovu u ratu uništenih područja i tada se zvala Hrvatska kreditna banka za obnovu. Već 1994. počeli smo s prvim razvojnim programima poticanja i kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva. A 1999. smo dobili dodatnu ulogu izvozne banke i otad razvijamo niz bankarskih proizvoda za kreditiranje izvoza. Imamo i zadaću osiguranja izvoza od komercijalnih i političkih rizika. Sredstva za kreditiranje naših programa pribavljamo uglavnom na međunarodnom tržištu kapitala izdavanjem obveznica ili sindiciranim kreditom.

NACIONAL: Je li HBOR konkurencija poslovnim bankama?
- Nije. Gotovo sve europske države imaju razvojne banke, izvozne banke i izvozno-osiguravajuće agencije. Kako je Hrvatska mala država, bilo je racionalnije da se te ustanove ujedine u jednu, HBOR. S poslovnim bankama dobro surađujemo. U prošlosti je, doduše, bilo određenih nerazumijevanja jer su banke doživljavale HBOR kao konkurenciju. Mi većinu svojih kreditnih programa krajnjim korisnicima plasiramo preko poslovnih banaka, čiji je prvenstveni cilj stvaranje dobiti. Naš cilj, međutim, nije dobit nego potpora gospodarstva uz uvjet da svojim poslovanjem ne ugrozimo samu banku. Naše su kamatne stope su od dva do šest posto, dok su na početku bile i do 13 posto. Prije dvije godine napravili smo nešto što je rijetkost u svjetskom bankarstvu. Smanjili smo kamatne stope već odobrenih kredita. Tako smo poduzetnicima uštedjeli 145 milijuna kuna koje bi platili za kamate i omogućili im da tu razliku investiraju. Dakle, naš cilj nije profit, zbog čega preuzimamo i najveće kreditne rizike.

NACIONAL: Koji su to rizici?
- Primjerice, kad smo uvodili kreditni program Poduzetnika početnika, znali smo da se upuštamo u jako rizičan bankarski posao. Jer netko tko tek ulazi u poduzetničke vode nema nikakve bilance iza sebe, niti se prema njegovim prethodnim rezultatima može procijeniti uspješnost njegova posla. To je velika nepoznanica. Dulje od godinu i pol kredite za poduzetnike početnike plasirali smo preko poslovnih banaka, koje su nakon toga shvatile da nisu spremne ulaziti u tako rizične poslove. Tada smo promijenili svoj kreditni program i počeli kredite odobravati izravno. Svjesni smo da 20 do 30 posto tih kredita neće biti vraćeno i da će isti postotak poduzetnika loše završiti. Ali smo ostalima omogućili da zaposle ljude i da napreduju.

ANTON KOVAČEV otac je šestero djece; na slici sa suprugom i dva sina NACIONAL: Sve političke stranke izvoz smatraju najvažnijim, a Vlada je pokrenula Hrvatsku izvoznu ofenzivu (HIO). Je li ta ofenziva posustala?
- Prošlo je premalo vremena da bi se HIO vrednovao. Kad je HBOR počeo kreditirati izvoz, trebalo nam je dvije godine kako bi učinci postali vidljivi. Učinci HIO-a će se uskoro vidjeti, ali to treba dočekati. Smatram da je puno važnije osnaživanje hrvatskih proizvođača na hrvatskom tržištu. Jer ako se domaći proizvođač na domaćem tržištu ne dokaže svojim proizvodom, teško da će uspjeti na zahtjevnom stranom tržištu. Jako je skupo izići sa svojom robom na novo tržište. Često nam poduzetnici prigovaraju da za njih na domaćem tržištu vrijede stroži uvjeti kontrole kvalitete nego za proizvode iz uvoza. Druga ključna stvar je stvaranje novih proizvoda. Osmislili smo program financiranja izumitelja i inovatora u suradnji s BICRO-om, Poslovno-inovacijskim centrom Hrvatske. Smatram da bez novih proizvoda i stalne dorade postojećih nemamo što tražiti na stranom tržištu.

NACIONAL: Imate li dovoljno zainteresiranih za taj program?
- Na žalost, nemamo puno zahtjeva. Jedan je od problema u tom kreditnom programu to što inovator u pravilu nije poduzetnik i nema poduzetničku crtu. Stoga ih nastojimo potaknuti da se povežu s poduzetnicima koji već imaju iskustva i već su na tržištu s nekim drugim proizvodima. Velike kompanije u svijetu imaju svoje institute jer im je dobit dovoljno velika da mogu ulagati u razvoj novih proizvoda. Stotine stručnjaka rade da bi godišnje izbacili dva do pet proizvoda. Država bi trebala imati veću ulogu u poticanju inovacija jer je to mukotrpan posao koji zna trajati godinama. Ljudi često odustaju od razvoja svoje ideje jer nemaju financijskih mogućnosti.

NACIONAL: Slažete li se s mišljenjem koalicije HSS-HSLS da turizmu treba vratiti status izvoznika?
- Slažem se. Turizam kao gospodarska grana uza sebe veže niz drugih djelatnosti i proizvodnih grana. S kreditnim programima koje nudimo nastojimo povezati turistička poduzeća s poduzetnicima iz ostalih gospodarskih grana financirajući uoči sezone nabavu inventara, opreme, namirnica i ostalih proizvoda koji su potrebni za normalno funkcioniranje turističke sezone.

NACIONAL: Ima li smisla kreditirati brodogradilišta koja iz godine u godinu stvaraju dugove?
- U izvoznim statistikama brodogradnja je značajna industrijska grana. Međutim, samo poboljšanje izvoznih brojki sigurno nije razlog da podržimo brodogradnju. Ona je važna jer na sebe, poput turizma, veže druge proizvodne grane i niz malih i srednjih poduzeća. Sigurno je da brodogradnju treba sačuvati, ali na drukčiji način. Ona mora biti racionalnije organizirana, produktivnija i usmjerena na proizvode koji su konkurentni. Mi ne možemo korejskim brodograditeljima konkurirati jeftinim tipskim proizvodima. Treba proizvoditi specijalizirane brodove koji nose veću dodanu vrijednost. Uljanik je dobar primjer.

NACIONAL: Slažete li se s lanjskom ocjenom MMF-a da HBOR znatno povećava javni dug?
- Ne slažem se da HBOR značajno generira javni dug. Naša inozemna zaduženja nisu značajna u ukupnoj masi zaduženja. Temeljno je pitanje na što se troše sredstva koja se zadužuju. Mi ne kreditiramo nikakvu potrošnju. Sredstva koja mi plasiramo odlaze na izgradnju komunalne infrastrukture i poticanje gospodarstva.

NACIONAL: Jedan od vaših osnovnih djelatnosti je omogućavanje ravnomjernijeg razvoja Hrvatske. Na koji način to želite postići?
- U našim kreditnim programima zastupljenije su županije koje su u razvitku ili trebaju dodatnu potporu, dok razvijenije sudjeluju u manjoj mjeri. Grad Zagreb i Zagrebačka županija su, primjerice, manje zastupljeni. Određeni broj kredita manje razvijenim županijama dajemo uz minimalne kamatne stope od 2 posto.

NACIONAL: To je pozitivna diskriminacija?
- To je svojevrsna pozitivna diskriminacija. Takve kredite odobravamo županijama koje još uvijek pate od ratnih razaranja, otocima, županijama u kojima prevladava poljoprivredna proizvodnja. Ako pogledate s političke strane, vidjet ćete da su sve županije kojima pomažemo stranački šaroliko zastupljene, jer, kao što sam rekao, ovo je državna banka.

NACIONAL: Jesu li vam iz HDZ-a nudili neki ministarski položaj u eventualnoj budućoj vladi ako ta stranka ostane na vlasti?
- Nemam nikakve političke ambicije. Dokazao sam se u ovom poslu i imam još dovoljno energije i izazova da ga nastavim obavljati zajedno sa svojim suradnicima.

NACIONAL: Svoje ste mandate obavljali s raznim vladama. S kojom ste najbolje surađivali?
- Moram reći da sam sa svima imao dobru suradnju. Aktualna vlada pružila nam je snažnu potporu donošenjem novog Zakona o HBOR-u i povećanjem temeljnog kapitala sa 3,7 na 7 milijardi kuna. Povećanjem temeljnog kapitala HBOR je dobio povjerenje za nastavak svoga rada, ali je dobio i nove zadatke, kao što je još snažnija uloga HBOR-a u poticanju hrvatskog izvoza, malog i srednjeg poduzetništva i projekata zaštite okoliša.