Tomislav Domazet Lošo, mladi genetičar sa zagrebačkog Instituta ''Ruđer Bošković'' razvio je novu metodu "genomske filostratigrafije" koja daje odgovore na neka od najvećih zagonetki evolucije koje su mučile biologe od vremena Charlesa Darwina do danas.

Ta nova metoda, kako je priopćeno sa IRB-a, službeno će biti objavljena u časopisu "Trends in genetics", jednom od najuglednijih svjetskih časopisa za molekularnu genetiku, a široj znanstvenoj javnosti bit će premijerno predstavljeno sljedećega tjedna u Splitu na 5. svjetskoj konferenciji forenzičke genetike i molekularne antropologije.

Izučavanje i uspoređivanje fosilnih ostataka otkrivenih na različitim lokalitetima diljem svijeta, jedini je izravni pristup istraživanju evolucijske povijesti. Međutim, takvim je pristupom teško točno rekonstruirati cjelovit evolucijski put neke žive vrste, jer bi to zahtijevalo otkrivanje mnoštvo fosila iz različitih razdoblja njezina evolucijskog razvoja. Kako je unaprijed nemoguće predvidjeti gdje će se pojedini takvi fosili naći, evolucijska istraživanja umnogome ovise o sreći u otkrivanju dobrih paleontoloških nalazišta.

Mladi je genetičar u svojem radu, kako je priopćeno, uspješno doskočio tom problemu. On je, naime, pokazao da je u genima svakog živog organizma "zapisana" čitava evolucijska povijest vrste kojoj taj organizam pripada, te je ujedno pojasnio i postupak kojim se taj do sada neprepoznati zapis može jasno "očitati".

Kako je istaknuto, novi pristup istraživanju evolucije omogućio je Tomislavu Domazetu i njegovim suradnicima rasvjetljavanje nekoliko velikih i do sada neriješenih znanstvenih zagonetki vezanih uz teoriju evolucije. Kao prvo, pokazali su da dijelovi organizma izloženiji okolišu češće doživljavaju evolucijske promjene. Zatim, uspjeli su rasvijetliti i evolucijski slijed nastanka tzv. zametnih listića, pratkiva koja nastaju u tek začetom organizmu tijekom prvih dana njegova razvoja, i iz kojih se tijekom daljnjeg razvoja zametka razvijaju sva ostala tkiva. Na posljetku otkrili su mogući genetički uzrok tzv. kambrijske eksplozije, događaja koji je zaintrigirao još i Charlesa Darwina, kada su prije 540 milijuna godina u geološki kratkom razdoblju neobjašnjivo naglo nastali gotovo svi danas postojeći životinjski oblici.

Sljedećeg utorka u Splitu, u predavanju o forenzičkoj genetici i molekularnoj antropologiji, Domazet će predstaviti rezultate primjene nove metode na izučavanje ljudskog genoma.