RADIMIR ČAČIĆ, varaždinski župan i premijerski kandidat HNS-a snimljen pred novosagrađenom sportskom dvoranom Prve gimnazije u VaraždinuRadimir Čačić, varaždinski župan i premijerski kandidat Hrvatske narodne stranke na skorim parlamentarnim izborima, krenuo je na još jednu turneju po Hrvatskoj. Nakon što je u pretkampanji, koju je počeo još sredinom rujna, obišao šezdesetak gradova i mjesta, ponovno će učiniti isto i diljem zemlje građane će pokušati uvjeriti da je najbolji pretendent za poziciju šefa hrvatske vlade. Političar i biznismen predizbornu će kampanju nastaviti vrlo ambiciozno, siguran da će njegovi dosadašnji uspjesi u vođenju Varaždinske županije javnost uvjeriti da je sposoban isti uspjeh ostvariti i na državnoj razini.

Sviđao se Čačić nekom ili ne, podaci mu svakako idu u prilog. Od 2005. kada je kao župan preuzeo vodstvo Varaždinske županije, ona je postala jedna od najnaprednijih u Hrvatskoj. Ondje se događa najveći porast zapošljavanja u državi od 36,4 posto. Ta županija ostvaruje najveći porast izvoza u zemlji od 31,8 posto, a ima i najveći izvoz po glavi stanovnika. Istodobno je riječ o šestoj najsiromašnijoj hrvatskoj županiji, ali je tek 4 posto njezinih stanovnika nezadovoljno svojim životom i smatra se socijalno ugroženima dok je hrvatski prosjek 20 posto. U Varaždin i njegovu okolicu doseljavaju se ljudi iz cijele Hrvatske. Njegova Slobodna zona godišnje ostvaruje izvoz od 300 milijuna eura. Sve to dokazuje da je “varaždinski model” uistinu vrijedi. Predizborni zadatak Radimira Čačića bit će da birače uvjeri kako je taj model primjenjiv na cijelu zemlju i kako bi cijeloj državi donio napredak.

Pri kraju priprema za svoju posljednju predizbornu turneju, Radimir Čačić Nacionalu je predstavio desetak od gotovo 50 projekata koji su županiju kojoj je na čelu učinili jednom od najperspektivnijih u državi.

Kao najvažniji od svih Čačić naglašava projekt javno-privatnog partnerstva koje je prema njegovim riječima imalo golemu ulogu u napretku varaždinskog kraja, a prvi je put u Hrvatskoj pokrenuto u Varaždinskoj županiji. U toj je regiji indirektno omogućilo pokretanje većine ostalih projekata. “Javno-privatno partnerstvo u Varaždinskoj je županiji iskorišteno za sektor obrazovanja, jer smatram da su obrazovanje i znanje najvažniji preduvjeti za napredak. Svi projekti u Varaždinskoj županiji stoga su izvorno krenuli od onih povezanih s unapređenjem obrazovanja, i na primjeru naše županije postalo je jasno kako je ulaganje u obrazovanje ujedno i ulaganje u gospodarski napredak”, kazao je Radimir Čačić napominjući kako je jedan od glavnih razloga pokretanja javno-privatnog partnerstva u obrazovanju bilo to što se do kraja mandata ove županijske vlasti želi postići da se u svim županijskim školama nastava održava u jednoj smjeni, kako bi se učenicima omogućio cjelodnevni boravak u školi. Tako bi učenici, kaže Čačić, u poslijepodnevnim satima mogli sudjelovati u dodatnoj nastavi i izvanškolskim aktivnostima, a njihovim roditeljima, osobito majkama omogućilo bi se da se zaposle. Pomoću javno-privatnog partnerstva u Županiji se radi na izgradnji i rekonstrukciji 44 škole i 16 sportskih dvorana. Do 1. rujna ove godine od 74 osnovne i srednje škole u vlasništvu Županije jednosmjenska nastava pokrenuta je u 52. Do kraja 2008. u toj će županiji biti izgrađeno gotovo 40.000 četvornih metara novih prostora za osnovne i srednje škole.

RAVNATELJ IMPULSNOG CENTRA Blago Spajić s Radimirom Čačićem “Projekt javno-privatnog partnerstva u dogradnji i izgradnji škola u Varaždinskoj županiji u osnovnoj investiciji stoji oko 300 milijuna kuna, no s uračunatom cijenom kapitala, rizikom održavanja i sredstvima javnog partnera taj trošak za Županiju godišnje ne prelazi 12 milijuna kuna”, kazao je Čačić. Dodao je i kako će do kraja godine biti završena velika višenamjenska sportska dvorana Gospodarske škole, a dovršit će se i dogradnja škole, te Elektrostrojarske i Strojarske. I. i II. varaždinska gimnazija već su dobile nove sportske dvorane, a obnovljene su i opremljene i same škole o čemu Marija Fabijan, ravnateljica II. gimnazije u Varaždinu kaže:

“Pomoću javno-privatnog partnerstva reorganizirali smo postojeći prostor, uredili kabinet fizike i biologije, uredili ulaz i hol, pripremili učionice za pet novih gimnazijskih razreda. Opremili smo je i najsuvremenijom obrazovnom tehnologijom te je otvorena i najsuvremenija multimedijska i informatička učionica. Mogu reći da su našim učenicima omogućeni zaista vrhunski uvjeti školovanja.”

Županijske vlasti omogućile su svim srednjoškolcima u Varaždinskoj županiji od 1. rujna 2005. besplatan autobusni i željeznički prijevoz do škole. Na to su se odlučili jer je 99 posto škola u gradu Varaždinu pa je u njih svakodnevno putovalo dvije trećine, odnosno 5400 srednjoškolaca. Sve to rezultiralo je činjenicom da je danas broj djece koja upisuju srednju školu veći od broja onih koji završe osnovnu.

Nastojeći da što više mladih u Županiji upiše i završi fakultet, vlasti su 2005. odlučile budućim studentima isposlovati studentske kredite. Ubrzo je na nivou Županije u suradnji s Varaždinskom bankom osmišljen sustav koji studiranje financira u cijelosti, a studenti novac vraćaju kad nađu posao. Tim modelom svim je mladima u Županiji, bez obzira na dob i ocjene, te bez jamaca i drugih garancija, omogućeno da dobiju kredit za bilo koji fakultet u zemlji i svijetu. Kredit se odobrava bez iznimke svakom budućem studentu, a jedini uvjet nastavka kreditiranja je redoviti upis na sljedeću godinu studija. U Varaždinskoj županiji u kojoj je prije ovakvih poticaja tek 8 posto stanovništva imalo visoko obrazovanje, od srpnja 2005. do danas odobreno je 590 kredita u ukupnom iznosu od oko 32 milijuna kuna. Projekt je u županiji povećao broj studenata za trećinu, ali je i promijenio broj onih koji u roku završavaju fakultete. Dok u Hrvatskoj prosječno samo 45 posto studenata redovito daje godinu, u Varaždinskoj županiji 90 posto studenata redovito prelazi na višu godinu studija. Među njima su i Silvija i Ivan Koračević, brat i sestra koji studiraju u Zagrebu pomoću studentskih kredita. Silvija Koračević, studentica druge godine Pravnog fakulteta kaže:

NOVA SPORSTKA DVORANA Druge gimnazije u Varaždinu sagrađena je putem javno-privatnog partnerstva “Studentski kredit podigla sam odmah na početku studiranja na Pravnom fakultetu, dok je moj brat Ivan, koji je na 4. godini Fakulteta računarstva, kredit zatražio prije dvije godine. Na podizanje kredita nas je nagovorio naš otac kako bi nas malo pritisnuo da redovito dajemo godine, što je i jedini uvjet kreditiranja. Za sada nam to uspijeva, a novac od kredita uvelike nam je olakšao život u Zagrebu i dao nam osjećaj samostalnosti. Osjećamo se puno bolje jer ne moramo za sve tražiti novac od roditelja.”

Paralelno sa studentskim kreditima i poticanjem mladih na srednjoškolsko obrazovanje u Varaždinskoj županiji željeli su unaprijediti ono po čemu Hrvatska više od dva puta zaostaje za razvijenim svijetom, a to je takozvano cjeloživotno obrazovanje, odnosno obrazovanje odraslih koje bi im omogućilo usavršavanje znanja koja su već stekli u srednjim školama i na fakultetima, ali i obrazovanje onih koji srednju školu nisu pohađali. Kako razvoj gospodarstva i tehnologija zahtijeva neprestano usvajanje novih vještina i znanja u razvijenom svijetu već se odavno osnivaju razne institucije koje odraslima omogućavaju da se usavrše na određenim poljima. Tako je u Varaždinu 2005. osnovan Institut cjeloživotnog obrazovanja i novih tehnologija, te Impulsni centar i tehnološki park o čemu govori ravnatelj Impulsnog centra Blago Spajić:
“Ove institucije pokrenute su s ciljem povezivanja stručnjaka i poduzetnika koji zajednički žele primjenjivati nove tehnologije u svakodnevnom poslovanju, ali i omogućavanja prakse za učenike i studente. Također se nudi i osnovno i srednje obrazovanje za odrasle, a istodobno je tvrtkama na području Županije omogućeno da ondje dodatno obrazuju svoje zaposlenike. U sklopu Instituta svoje ‘ispostave’ imaju i brojne visoke škole pa primjerice, kod nas učenici rade sav namještaj i stolariju za potrebe škole i Tehnoparka. Impulsni centar u Varaždinu može u usavršavanja istodobno primiti deset tvrtki odnosno pedesetak zaposlenika, a u njegovo opremanje Županija je dosad uložila 4,3 milijuna kuna.”
Tome, što je Varaždinska županija za svoje projekte od EU-a dobila dva puta više novca nego cijela Hrvatska zajedno, uvelike je pridonijelo osnivanje tamošnje Agencije za razvoj (AZRA). Stručnjaci te agencije specijalizirani su da procijene kakve projekte Europa želi financirati, a zaduženi su za kreiranje i pripremu takvih projekata za koje će se kasnije tražiti potpora EU-a. O svemu tome educiraju i sve zainteresirane pojedince, obrtnike i male tvrtke, a u Županiji procjenjuju da će preko projekata koji su pripremljeni u ovoj Agenciji, Varaždinska županija od EU-a dobiti do 4 milijuna eura.
Ivanka Sačer, jedna je od mnogih vlasnika farmi za uzgoj krava za proizvodnju mlijeka, kojima je Županija dala poticaje i pomogla pri dobivanju kredita Kako bi svojim stanovnicima pomogla u pokretanju novih poslova ili proširenju starih, te tako utjecala na veće zapošljavanje i rast gospodarstva, Županija je osnovala svoju Garancijsku agenciju. Agencija je s radom počela 1. travnja 2006. godine i od tad je mnogim gospodarstvenicima, obrtnicima i malim tvrtkama pomogla da prošire svoje poslove. Garancijska agencija to čini na način da bankama garantira za uspjeh poslovnih projekata onim privatnicima koji inače banci ne mogu dati traženu garanciju u vidu nekretnine ili kapitala. Garancijska agencija prikuplja zahtjeve pojedinaca, procjenjuje ih, a potom one koje smatra perspektivnima za zapošljavanje i rast gospodarstva, šalje jednoj od deset banaka s kojima surađuje. Kada banka povratno pošalje procjenu rizika, Garancijska agencija pokrije razliku do maksimalno 45 posto. Na taj način u Varaždinskoj županiji privatnici su dosad izgradili nekoliko vrtića, među kojima i privatni dječji vrtić Mala oaza u mjestu Bartolovec. Karin Linet Kosir kaže:

“Dugo sam imala želju otvoriti dječji vrtić, ali naprosto nisam mogla ispuniti uvjete koje su za kreditiranje tražile banke. Prijavila sam svoj projekt Županiji i oni su mi putem Garancijske agencije omogućili da dobijem kredit. Ukupna je investicija bila 1,4 milijuna kuna a garancija Županije iznosila je 204.400 kuna. Danas ovaj vrtić pohađa 24 djece, a naši kapaciteti vrtića su više nego dovoljni i za nove mališane jer je predviđen za boravak 60 djece, a pritom ćemo zaposliti i devetero ljudi.”

STUDENTI Silvija Koračević i njezin brat Ivan u Zagrebu studiraju uz pomoć studentskih kredita koje svim studentima daje Varaždinska županija Pomoću Garancijske agencije, na Varaždinskom je području posljednjih godina otvoreno i 27 novih farmi mliječnih krava, a priprema se otvaranje još 15. Županijske vlasti su financirale kupnju i postavljanje spremnika za mlijeko u kojem ga zajednički pohranjuje desetak malih proizvođača i ondje ga čuvaju u kontroliranim uvjetima. Velikim mliječno-prerađivačkim industrijama je jeftinije mlijeko pokupiti iz nekoliko takvih spremnika, pa su ga počeli pojačano otkupljivati, što je utjecalo na porast uzgoja mliječnih krava. Osim toga, kako su u Varaždinskoj županiji iz škola izbacili nezdrave napitke i hranu, a umjesto njih uveli mlijeko i mliječne proizvode, otvorilo se dodatno tržište koje također potiče stočare na uzgoj mliječnih krava. Takav pristup doveo je do toga da se uzgojem mliječnih krava ponovno počelo baviti oko 200 obitelji diljem Županije, a vlasti planiraju da će se taj broj i udvostručiti. Među onima koji su uz pomoć Garancijske agencije i ostalih poticaja u posljednjih godinu dana otvorili farmu za uzgoj krava je i obitelj Sačer. Vlasnica farme Crnko Ivanka Sačer o tome je rekla:
“Danas na našoj farmi imamo 45 krava, što bi bez garancija i poticaja Županije naprosto bilo nemoguće. Pokretanje farme nam je omogućilo životnu egzistenciju, a kako planiramo i širenje posla nadamo se da će nam ovaj posao donijeti i dobru zaradu. Važno je da imamo kome prodati mlijeko, jer je to izvor naše osnovne zarade. Danas svoj proizvod imamo gdje plasirati, što je prije nekoliko godina bilo gotovo nemoguće, a to nam automatski omogućava bolji život.”