U engleskom Timesu objavljen je članak o hrvatskom predsjedniku Stjepanu Mesiću. Povod za članak engleski je dnevnik našao u Mesićevom posjetu grobu Sir Fitzroya Macleana, jednog od heroja 2. svjetskog rata. Timesov novinar Magnusa Linklater s Meesićem je pričao o njegovoj antifašističkoj prošlosti, ali i viđenju povijesnih ličnosti i događaja na ovim prostorima. Posebno je zanimljivo pročitati predsjednikovo mišljenje o Josipu Brozu Titu.

Fitzroy Maclean je bio osobni izaslanik Winstiona Churchilla, kojem je britanski premijer povjerio zadaću da odabere koga će saveznici podržati u borbi protiv njemačkih okupacijskih snaga na području bivše Jugoslavije. Maclean nije imao nimalo laku zadaću, s obzirom da je morao izabrati četničkog pokreta pod vodstvom bivšeg oficira jugoslavenske kraljevske armije Draže Mihajlovića i neovisnog partizanskog pokreta pod vodstvom Josipa Broza Tita.

Maclean je po dolasku procijenio kako bi za Britaniju bilo bolje da podrži partizane. Churchill je njegovu procjenu uvažio, navodno uz komentar kako „Britaniju samo zanima tko može više naštetiti Nijemcima“. Ta se odluka pokazala ispravnom i omogućila je pobijedu nad fašizmom na ovim prostorima, pa je zato Mesić odlučio posjetiti Macleanov grob i odati mu počast.

U članku autora na više se mjesta apostrofira zanimljiva Mesićeva životna priča sa snažnim naglaskom na njegova antifašistička uvjerenja. „Moja cijela obitelj je bila u partizanima. Jedanaest članova moje obitelji je izgubilo život boreći se na strani antifašističkih snaga“, kaže Mesić.

Istovremeno, mogu se pročitati i predsjednikova razmišljanja o nekim povijesnim dilemama. Tako Mesić smatra kako je Macleanova odluka da podrži partizane i Tita bila jedina ispravna koju je mogao donijeti.

„Mihajlović je bio na strani okupatora. Četnici su čuvali prugu Beograd – Atena, kojom su se koristili Nijemci. Za njih je to tada bila najsigurnija pruga u Europi. Jedini koji su se stvarno borili protiv fašista bili su Titovi partizani“, smatra Mesić.

No, dva desetljeća kasnije taj je isti režim Mesića poslao u zatvor. Tito ga je, kaže, optužio da želi ponovno uvesti kapitalizam u Jugoslaviju, ali to nije promijenilo njegovo mišljenje o Titu kao jednoj od najvažnijih povijenih ličnosti na ovim prostorima.

„Pokušavam objektivno sagledati sve pozitivne strane Titove vladavine. On nije mogao vladati Jugoslavijom uz europski model demokracije, jer toga na tim prostorima nikada do tada nije bilo. Ta je država držana na okupu samo pomoću sile i Titove karizme. Kada je on umro, nestala je i kohezija. No da ga nije bilo, nikad ne bi bilo moderne hrvatske države. On je bio hrvatski heroj, isto kao i Fitzroy Maclean“, smatra Mesić.

Ipak, Mesić smatra kako bi Tito teško mogao shvatiti da će u budućnosti predsjednik postati netko koga je on poslao u zatvor.

„Teško da bi to mogao shvatiti. Ali s druge strane i ja sam jednako iznenađen. Da me netko tada pitao je li vjerojatnije da ću postati predsjednik Hrvatske ili Mozambika, odgovorio bih ovo drugo“, zaključuje Mesić.