U Dubrovniku je protekloga vikenda održan 3. znanstveni skup pod nazivom «Duborovački medijski dani» koji se ove godine bavio temom «Uloga odnosa s javnostima u kreiranju javnoga mnijenja». U radu skupa sudjelovali su brojni istaknuti medijski stručnjaci, profesori studija novinarstva i novinari iz Njemačke, Austrije, Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije i Hrvatske, djelatnici služba za odnose s javnostima te studenti novinarstva iz Hrvatske i Crne Gore. Tijekom trodnevna rada sudionici Dubrovačkih medijskih dana pokušali su objasniti koliko zbivanja zabilježena u medijima stvaraju djelatnici u odnosima s javnostima i kakvi se etički prijepori zbog toga mogu pojaviti.

Znanstveni skup održan je pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Stjepana Mesića koji je u pismenoj poruci izrazio zadovoljstvo što Dubrovački medijski dani svake godine okupljaju sve veći broj sudionika iz različitih zemalja. «U demokratskim društvima odluke ne donose niti pojedinci, niti upravljačke strukture koje su iznad ili izvan društva. Odluke donose građani. A da bi mogli odlučivati, građani moraju biti obaviješteni. Neobavještenim ljudima lako se manipulira, njih se lako zavodi, a zavedene ljude nije nimalo teško navesti na odluke koje u najmanju ruku nisu u njihovom interesu. Upravo je za to važno da se djelatnici u svakoj profesiji rukovode pravilima i etikom svoje struke bez manipulacije i bez iskrivljavanja realne slike društva» istaknuo je Mesić u svojoj poruci.

Dubrovačke medijske dane otvorilo je izlaganje prof. dr. Stjepana Malovića pod nazivom «Javno mnijenje ili manipulirana javnost», a Malović je tom prigodom istaknuo da su novinari i PR sve bliže jedno drugome. Naglasio je i da je većina vijesti u hrvatskim novinama iz samo jednoga izvora, a taj je uglavnom neka služba za odnose s javnostima. Smatra da se na taj način dobiva jednostrana slika svijeta.

Boris Hajoš, tajnik Hrvatske udruge za odnose s javnošću, opisao je stanje struke odnosa s javnostima u Hrvatskoj. Istaknuo je da je u PR poslu još uvijek veći broj žena, ali se polako povećava i broj muškaraca. Hajoš je naglasio da se PR-om počinje baviti sve više novinara objasnivši da je to najvjerojatnije zbog nesigurnosti novinarskog posla. PR u Hrvatskoj još uvijek je u fazi razvoja, naglasio je Hajoš navodeći da je ta djelatnost najslabije razvijena u istočnoj Hrvatskoj.

U izlaganju «PR preuzima novinarske poslove», profesor Sveučilišta u Mainzu Michael Kunczik istaknuo je da je najveća PR kampanja u svijetu napravljena u Njemačkoj nakon drugog Svjetskog rata kada je dnevno više od stotinu afirmativnih članaka za Njemačku bilo objavljeno u novinama. Kunczik je to istaknuo kao primjer kako novinari mogu utjecati na javno mnijenje.
«Iako PR treba uspostaviti povjerljiv odnos s medijima, novinari trebaju izvještavati objektivno. Ako su novinari neovisni od PR-a, tada ispunjavaju svoju dužnost», naglasio je Kunczik.

Irmgard Bayer, urednica bečkih novina Ärzte Krone, koja je radila i u PR-u i novinarstvu, smatra da je PR pošten posao koji nudi poštene informacije.

«Novinari pišu dnevne vijesti i ne mogu ponuditi cijelu istinu, nego samo mali dio. PR je tu čistiji» ocijenila je Bayer.

Profesor Sveučilišta u Tuzli Najil Kurtić održao je predavanje pod nazivom «Vjerodostojnost medijskih objava» u sklopu kojega je istaknuo da je odgovornost za vjerodostojnost prenesena na medije koji generalno gaje nepovjerenje prema PR-u. Kurtić smatra da odnosi s javnostima trebaju biti i «uši organizacije», a ne samo služba iz koje izlaze informacije.

Profesor Sveučilišta u Beču Thomas A. Bauer govorio je o teorijskim aspektima javnog mnijenja. On smatra da je komunikacija proces koji nema završetka i koji stalno traje, a ujedno je i otvorenost za iznenađnje s druge strane bez očekivanja istog mišljenja. Osim organizacijskog shvaćanjam, smatra Bauer, važno je i kulturno shvaćanje PR-a.

Po prvi puta ove godine na Drubrovačkim medijskim danima održana je i studenstka tribina na kojoj su sudjelovali studenti iz Hrvatske i Crne Gore. Zanimljivim predavanjima predstavili su se studenti Visoke novinarske škole iz Zagreba, Sveučilišta u Dubrovniku i Univerziteta u Podgorici.

Organizatori Dubrovačih medijskih dana najavili su da će iduće godine na znastvenom skupu središnja tema biti «Vjerodostojnost medija».