Prema najnovijim, ali još uvijek privremenim rezultatima Državnog izbornog povjerenstva HDZ ima 61 mandat, a SDP 56 mandata. Slijedi HNS sa 7 mandata i koalicija HSS-HSLS s regionalnim partnerima PGS-om i ZDS-om sa šest mandata. HDSSB i IDS imaju po tri mandata. Po jednog zastupnika imaju i HSP i HSU.

Na izbore za šesti saziv Hrvatskog sabora izašlo je 63,53 posto birača što je nešto manje nego na prošlim izborima kada je glasovalo 68,67 posto birača. Zbog neznatnih nepravilnosti glasovanje će se ponoviti na samo tri manja izborna mjesta, navode u Državnom izbornom povjerenstvu (DIP).

Prema podacima u 13 sati obrađeno je 99,93 posto glasova iz Hrvatske te 95,85 glasova iz inozemstva.
U inozemstvu je na izbore izašlo ukupno 90.200 birača, od čega čak 82.229 u Bosni i Hercegovini, gdje su do 13 sati obrađeni podatci sa svih 124 biračkih mjesta, kazao je predsjednik DIP-a Branko Hrvatin.

Nakon BiH najveći odziv zabilježen je u Njemačkoj, gdje je na 21 od ukupno 23 biračka mjesta izašlo 2.142 birača.Od svih biračkih mjesta u dijaspori obrađuju se još samo podatci za neka birališta u SAD-u i Čileu.

DIP još očekuje podatke za posebna izborna mjesta, odnosno zatvore, brodove i mjesta na kojima su glasovali vojnici.
Zbog manjih nepravilnosti, odnosno većeg broja listića u kutijama od "zaokruženog" broja glasača na listama izbori će se ponoviti na dva biračka mjesta u Zadru te jednom biračkom mjestu u Negoslavcima.

“Ipak zakon je jasan i iako se ne radi o velikim zlouporabama izbori će se morati ponoviti 9. prosinca”, rekao je Hrvatin.
Prema današnjim procjenama za jedan saborski mandat potrebno je oko 17 tisuća glasova, no u DIP-u ni danas željeli iznositi procjene o broju mandata dok ne obrade podatke sa svih biračkih mjesta.

"Još uvijek pazimo da sve bude korektno uneseno, a 'd'hondtat' ćemo kada za to dođe vrijeme", dodao je Hrvatin.

HDZ će nedvojbeno biti relativni pobjednik izbora, no ta pobjeda neće ništa značiti ako ne pronađe koalicijske partnere. Ukoliko Sanader uspije pridobiti Friščića i Đurđu Adlešić nove 4 godine mandata za HDZ će biti poprilično izvjesne. Naime tada bi uz HSU-ov jedan mandat i vjerojatnih pet iz dijaspore mogao računati na 73 mandata. Nedostajala bi i još četiri koja bi morali tražiti među manjinama ili možda kod ljutih neprijatelja iz HSP-a, koji su umalo izbrisani iz parlamenta. Je li nakon svega izrečenog u predizbornoj kampanji Anto Đapić spreman prihvatiti eventualnu Sanaderovu ponudu pokazat će naredni dani. Aktualni premijer nije dugo čekao da proglasi pobjedu. Ipak, ta pobjeda nije onakva kakvom su je sinoć predstavljali u HDZ-ovom stožeru u zagrebačkom muzeju Mimara. Sanader je u svom govoru spominjao nadmoćnu pobjedu u 7 izbornih jedinica. Kako sada stvari stoje, upravo je SDP pobijedio u 7 izbornih jedinica, a HDZ je izgubio neka od svojih tradicionalnih uporišta, kao što je Osijek, gdje bi po prvi put u povijesti mogao pobijediti SDP, uz dobar rezultat Glavaševog HDSSB-a.

Već nakon objavljivanja prvih neslužbenih rezultata visoki su HDZ-ovi dužnosnici odbili bilo kakvu mogućnost koalicije s HDSSB-om. Oni smatraju kako bi ta stranka imala samo jedan uvjet za koaliciju, a to je onaj koji HDZ ne može ispuniti. Jasno, radi se o oslobađanju Branimira Glavaša. U koaliciju ih ne planira uzeti ni SDP, pa je to jedina stranka za koju se već sada može tvrditi da će završiti u oporbi.

SDP generalno gledajući može biti zadovoljan svojim izbornim rezultatom, no ako i slijedeće četiri godine provedu u oporbi, to će moći zahvaliti katastrofalnom rezultatu u Dalmaciji. HDZ je u samo u 9. i 10. izbornoj jedinici osovjio deset mandata više od SDP-a, a to se na kraju pokazalo kao nedostižna prednost. SDP-ove liste su u tim jedinicama predvodili Željka Antunović i Ranko Ostojić. Iako nitko nije mogao očekivati da pobijede, ovakav rezultat je ozbiljan debakl spomenutog dvojca.

S druge strane SDP uz prirodne partnere HNS i IDS na kontu ima 67 mandata. Uz potporu koalicije HSS/HSLS/PGS imali bi 72 mandata. Trebalo bi im još najmanje 5 mandata, najvjerojatnije manjinskih. Među manjinama SDSS ima dominatnu ulogu s 3 od ukupno 8 mandata. Tko god će dobiti njihovu potporu morat će ju skupo platiti.

Poznato je da je već 2003. Milorad Pupovac od Sanadera tražio jedno ministarsko mjesto za SDSS. Na kraju je njihov kadar Slobodan Uzelac postao državni tajnik u Ministarstvu obrazovanja, znanosti i športa. Nakon ovih izbora SDSS ima još jaču poziciju, tako da ne treba sumnjati da će se Pupovac sjetiti svojih starih zahtjeva.

Također, treba uzeti u obzir činjenicu da su barem dva zastupnika manjina, Furio Radin i Šemso Tanković, bliži SDP-u. Đurđa Adlešić i Josip Friščić danas se nalaze u situaciji koju su i priželjkivali prije izbora. Žele ih i SDP i HDZ, bez njih je gotovo nemoguće formirati Vladu.

Naravno, pod uvjetom da se ne dogodi velika koalicija, što ipak nije vjerojatno, Friščić i Đurđa Adlešić će moći tražiti puno toga. Najavljenih 8 milijardi kuna za selo sigurno će biti samo početak njihovih zahtjeva. S obzirom na kompliciranu situaciju izvjesno je jedino da novi mandatar Vlade neće biti poznat barem narednih tjedan dana.

Puno će svakako ovisiti i o predsjedniku Mesiću i njegovom tumačenju Izbornog zakona, odnosno o tome kome će on odlučiti povjeriti mandat.

Iako se uči izbora puno pričalo o mogućnosti da izbore presude glasovi iz dijaspore, to se ipak nije dogodilo. U toj je situaciji HDZ izvojevao pobjedu jer je ostvario pobjedu i ako se računaju samo glasovi iz Hrvatske.

Još jedna važan trend koji se može pročitati iz rezultata ovih parlamentarnih izbora je svakako želja birača za okrupnjavanjem i polarizacijom na političkoj sceni. Tako su potpuni podbačaj doživjele sve nezavisne liste, pa čak i one koje su na čelu imale renomirana imena poput Nezavisne liste Tončija Tadića. Također, čini se kako u slijedećem mandatu Sabora nećemo gledati Demokratski centar. Kada se tome pribroje loši rezultati HSU-a i HSP-a, lako je zaključiti da se hrvatska politička scena danas svodi na dvije velike stranke HDZ i SDP, te nekoliko manjih i regionalnih stranaka.

Poseban priča ovih izbora su bile predizborne ankete, izlazne ankete i slična istraživanja koja su se pokazala potpuno nepreciznima. Šefu HSU-a vjerojatno još ništa nije jasno. Tjednima se njegovoj stranci predviđao golemi uspjeh na izborima, neka istraživanja su HSU promovirala u treću političku stranku u zemlji, da bi na kraju osvojili jedan mandat. U budućim kampanjama ta bi se djelatnost ipak trebala obavljati kvalitetnije, uostalom to je u svojem obraćanju naciji nakon objave prvih neslužbenih rezultata tražio i sam premijer Sanader.

Iako je situacija komplicirana, zaključak je jednostavan. HDZ je pobjednik izbora, SDP ima više mogućnosti za koaliciju, a ključeve Banskih dvora drže Josip Friščić i Đurđa Adlešić.

Neslužbeni rezultati po izbornim jedinicama u 14:35

I. IZBORNA JEDINICA

1. SDP - 42,07%
2. HDZ - 31,03%
3. HNS - 6,43%

1. SDP – 33,33%
2. HDZ – 31,83%
3. HSS, HSLS – 16,53%

1. SDP – 30,79%
2. HNS – 25,34%
3. HDZ – 23,85%
4. HSLS, HSS, ZDS – 9,95%

1. HDZ – 31,20%
2. SDP – 26,80%
3. HDSSB – 15,23%
4. HSP – 7,98%

1. HDZ – 42,75%
2. SDP – 26,69%
3. HDSSB – 6,00%
4. HSS, HSLS – 5,54%
5. HSP – 5,19%

VI. IZBORNA JEDINICA

1. SDP - 36,08%
2. HDZ - 34,23%
3. HSS, HSLS - 8,27%
4. HNS - 5,42%

VII. IZBORNA JEDINICA

1. SDP - 36,90%
2. HDZ - 35,14%
3. HSS, HSLS, PGS - 6,49%
4. HNS - 5,52%

1. SDP - 40,99%
2. HDZ - 21,16%
3. IDS - 16,18%
4. HSU - 5,85%
5. HNS - 5,21%

IX. IZBORNA JEDINICA

1. HDZ - 52,09%
2. SDP - 22,63%

X. IZBORNA JEDINICA

1. HDZ - 44,55%
2. SDP - 28,27%
3. HSS, HSLS - 5,71%

XI. IZBORNA JEDINICA

1. HDZ - 81,93%
2. Neovisna lista - Lijanović - 10,07%