Slovenski diplomati izjavom osuđuju curenje infomacija

Izjavom koju je dosad potpisalo 340 slovenskih diplomata osuđuje se postupak djelatnika odgovornih za curenje službena zapisa sa sastanka infomacija u medije

Približno 340 slovenskih diplomata i djelatnika ministarstva vanjskih poslova dosad je potpisalo izjavu u kojoj osuđuju postupak zasad nepoznatih kolega koji su ljubljanskom Dnevniku i beogradskoj Politici otkrili bilješke o razgovoru slovenskih i američkih diplomata u Washingtonu.

I narednih dana bit će moguće potpisati izjavu u kojoj se navodi da Slovenija i njezina diplomacija imaju velik ugled u svijetu. Osuđuje se, kako se navodi, lakomislen odnos prema službenim dokumentima koji je rezultirao curenjem službene korespondencije veleposlanstva u Washingtonu i ministarstva vanjskih poslova u domaće i strane medije.

"Takva je objava u medijima u suprotnosti s interesima države koja predsjeda Europskom unijom i to govori o nepoštenju i slaboj profesionalnoj savjesti nekih suradnika Ministarstva vanjskih poslova koji su izdali poslovnu tajnu, iako su bili svjesni da se radi o osjetljivim pitanjima i da će to izazvati neprilike u međunarodnim odnosima", stoji u izjavi.

Slovenski su diplomati podržali stajalište ministra vanjskih poslova Dimitrija Rupela da su interne bilješke o razgovorima sa stranim predstavnicima uobičajena forma u kojoj se bez rezervi iznose otvoreni pogledi jedne i druge strane te da je skandal nastao isključivo zato jer je interna diplomatska bilješka, namijenjena profesionalnim diplomatima, bila objavljena u medijima, a onda zlonamjerno protumačena kao dokaz za tezu da se Slovenija podvrgava politici SAD-a, iako je na čelu Europske unije.

Razlozi protiv referenduma o HrvatskojPrijedlog o slovenskom referendum na kojem bi se odlučivalo o tome želi li Slovenija Hrvatsku u EU, preuranjen je i zato nije aktualan, izjavio je za Slovensku tiskovnu agenciju STA profesor na Pravnom fakultetu u Ljubljani Miro Kavčič.

Komentirajući nedavni prijedlog ultranacionalista i zastupnika Slovenske nacionalne stranke (SNS) Zmage Jelinčiča da Slovenci na takvom referendumu glasuju o pitanju "Jeste li za to da Hrvatska u EU uđe sama ili s drugim državama zapadnog Balkana?", Kavčič je rekao da je pitanje nepravilno formulirano.

"Slovenci bi mogli na referendumu glasovati samo o tome slažu li se kao državljani Unije s ratifikacijom hrvatskog pristupnog ugovora. No kako Hrvatska takav ugovor s EU-om još nije potpisala, Jelinčič za sada ne može pokrenuti pitanje raspisivanja takvog referenduma", pojasnio je Kavčič.

Prema slovenskom ustavu postoje tri vrste referendumskog izjašnjavanja- prva, kad građani sami donose neki zakon, druga kad neki zakon žele poništiti, i treća je tzv. konzultativni referendum, kad se o nekom pitanju izjašnjavaju, ali ih vlada ne mora poslušati. Takav je, primjerice, bio referendum o radu trgovina nedjeljom.

Slovenci, kao i državljani drugih država EU-a, imaju se prilike referendumom izjasniti o međunarodnim ugovorima, kakav će biti i hrvatski pristupni ugovor, ali je u europskoj tradiciji da na taj način odlučuju ili o važnijim europskim ugovorima ili o svom pristupu nekom obliku integracije, a ne o članstvu drugih država, rekao je Kavčič.

Naglasio je da se ratifikacija sporazuma koji se odnose na proširivanje integracije na nove članice obično prepušta parlamentu ili vladi.