Nakon što su objavljeni rezultati srbijanskih parlamentarnih izbora jedno je postalo sigurno; da će bilo koja dominantnija politička struja, bilo proeuropska ili pak radikalno-nacionalistička, za formiranje vlade morati tražiti savezništvo s bivšom Miloševićevom Socijalističkom partijom Srbije(SPS) koja se posve neočekivano promaknula u jedno od najvećih iznenađenja izbora.

Unatoč najvećem broju mandata koje su prikupile koalicije okupljene oko Tadićeve Demokratske stranke i njihovih političkih oponenata iz Šešeljevog radikalnog tabora, 20 osvojenih mandata koji su u rukama predsjednika SPS-a Ivice Dačića uvelike će definirati buduće političko podneblje države koja je na razmeđu dvaju putova; prema euroatlantskim integracijama i okretanju ubrzanom ulasku u EU, ili pak s druge strane izolacionizmu i potpunom zakoretu prema Rusiji, smatraju analitičari.

Samim time, 'Miloševićevi' socijalisti imaju odlučujući broj mandata koji nedostaje i jednoj i drugoj strani da bi mogli formirati buduću srbijansku vladu. Kako bi prikupio dovoljan broj mandata i potvrdio jučerašnju izjavu kako 'radikale nitko neće spriječiti da formiraju vladu', potpredsjednik Srpske radikalne stranke Tomislav Nikolić ostvario je prvu uspješnu etapu prema tom putu, preko današnjeg sporazuma s Koštuničinom strankom DSS, koja je zajedno s Novom Srbijom (NS) osvojila 30 mandata. Dvije strane dogovorile su četiri načela rada moguće buduće koalicijske vlade, a taj će sporazum u srijedu ponuditi i Socijalističkoj partiji Srbije.

S druge strane, predsjednik DS-a Boris Tadić nastojati će u nadolazećim danima između ostalih 'nagovoriti' te iste socijaliste zajedno s manjinama na koaliranje, u namjeri da prikupi dostatnih 126 parlamentarnih mjesta, čime bi onemogućili Šešeljev dolazak na vlast, ali i novi premijerski mandat za Koštunicu, što mu je navodno i prije izbora obećao Nikolić.

Prema navodima Blica, presudni sporazum o koaliranju između Tadićeve koalicije „Za europsku Srbiju“, mogao bi biti najlogičnije rješenje. Prvenstveno iz razloga što se Dačić već duže vrijeme zbog pragmatičnih razloga želi politički i ideološki distancirati od percepcije stranke koja i dalje održava konzistentnu miloševićevsku politiku, ali i zbog predizbornih Tadićevih parola 'i za Europu i za Kosovo', što je prema Dačićevim izjavama idealnija solucija od one koju nude radikali. Međutim, najveća prepreka savezništva SPS-a s Tadićevom koalicijom, jest političko razilaženje socijalista s Liberalno-demokratskom partijom Čedomira Jovanovića; strankom bez čijih će 13 mandata formiranje demokratskog bloka biti gotovo neizvedivo.

Danas je potpredsjednik SPS-a Branko Ružić kazao kako je za njih neprihvatljivo razgovarati s LDP-om o formiranju buduće vlade Srbije, kao i to da ta koalicija podupre bilo čiju manjinsku vladu. Ključni problem na relaciji dvaju stranaka je činjenica što je upravo Jovanović kao bliski suradnik ubijenog bivšeg premijera Zorana Đinđića uhitio Slobodana Miloševića, nakon čega je on predan Sudu za ratne zločine u Den Haagu.

Sud u Haagu predstavlja drugu točku prijepora cjelokupnoj potencijalnoj koaliciji, jer SPS nije za suradnju s njima i smatraju kako je tribunal 'politička institucija'. Treći je aspekt pridruživanje Tadićevoj koaliciji manjinskih stranaka, na koje on ozbiljno računa. Tu su prvenstveno "Mađarska koalicija - Ištvan Pastor", koja je prešavši cenzus dobila četiri mandata, a osim njih u parlament su ušli "Bošnjačka lista za evropski Sandžak - Sulejman Ugljanin" s dva mandata, te Koalicija Albanaca Preševske doline s jednim mandatom.

Dok Tadić nastoji pronaći rješenje oko stvaranja vodeće srbijanske koalicije, radikalne stranke u ovom trenutku čekaju još samo izjašnjavanje SPS-a, a dogovori između Koštunice i Nikolića naspram toga su prije današnjeg sporazuma predstavljali 'sekundarnu stvar' koja se mogla naknadno riješiti. U slučaju da se socijalisti ipak odluče za opciju i koaliciju koja će definitivno priskrbiti ubrzavanje pretpristupnog procesa s Europskom Unijom, te samim time sa strane stave neke svoje radikalnije političke stavove, izvjesno je kako će Demokratska stranka Srbije, te njihovi partneri Nova Srbija sljedeće četiri godine zajedno s radikalima sjediti u oporbenim redovima, što je danas potvrdio potpredsjednik SRS-a Tomislav Nikolić. "U srijedu će u vladi Srbije biti održan trojni sastanak na kome treba vidjeti jesu li ta četiri načela prihvatljiva i za SPS. Ukoliko jesu, imat ćemo vladu SRS-DSS-SPS, a ako nisu, radikali će biti u oporbi", rekao je Nikolić

Posljednji rezultati: Koaliciji "Za europsku Srbiju" 102 mandata

Po posljednjim podacima Republičke izborne komisije (RIK), izborna lista "Za europsku Srbiju" (ZES) dobila je 102 mandata, dok je Srpska radikalna stranka (SRS) osvojila 78. To su podaci na temelju 98,30 posto obrađenih biračkih mjesta i 99,58 posto biračkog tijela. Izborna lista Demokratska stranka Srbije (DSS)-Nova Srbija (NS) osvojila je 30 mandata, koalicija okupljena oko Socijalističke partije Srbije (SPS) 20, a LDP 13 mandata.