Posljednje alarmantne brojke pokazuju kako je zbog kompleksnih ekonomsko-političkih okolnosti došlo do negativnog domino efekta za najranjivije zemlje svijeta, a odjeci krize uzrokovane poskupljenjem hrane postale su stvar notorne sadašnjosti. Svjetska banka ističe kako je u proteklih tri godine hrana poskupjela 83 posto, dok ugledni časopis Economist tvrdi kako je prema svim statistikama hrana danas najskuplja od 1845.

Eminentne svjetske institucije i udruge ističu kako je uz postojećih 500 milijuna gladnih ljudi-špekulacije na tržištu, prenamjena hrane u gorivo, smanjene obradive površine ili pak poskupljenje nafte, na području globalnog juga stvorilo još 100 milijuna ljudi koji gladuju. U najsiromašnijim zemljama, simptomatičan je porast uvoza hrane za čak 40 posto, uz nevjerojatno poskupljenja koja dosežu dosad neviđene granice.

Prošlog je tjedna, u namjeri da se pošalje humanitarni apel i započne konkretan pristup problemu, u svijetu održano nekoliko sastanaka, od kojih su prednjačili venezuelanski s više od 30 zemalja, te sastanak Japana s afričkim zemljama; gdje je daleko najgora situacija. Dogovoreno je dugorčno povećanje proizvodnje hrane za isključivu namjenu distribucije najugroženijim područjima crnog kontinenta. Ovi multilateralni dogovori predstavljaju svojevrsan uvod reafirmaciji cijelog svijeta u nastojanju brzog pronalaska rješenja, barem tako tvrde stručnjaci.

Najvažniji u ovom kontekstu trebao bi biti trodnevni summit u Rimu na vrhu zemalja članica agencije Ujedinjenih naroda za hranu (FAO), koji je započeo jutros, a u sljedećim danima bi trebao poslužiti svjetskim silama za revidiranje 'recentne' globalne krize kao i pronalaženje konsenzusa oko zaustavljanja divljanja cijena, prenose agencije. Na summitu sudjeluje i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, uz predstavnike 193 zemalja FAO-a, stručnjake i znanstvenike.

Fokus razgovora sadržan je u samom naslovu teme "Sigurnost hrane u svijetu i klimatske promjene i bioenergija"- elementima koje se drže najodgovornijima za cjelokupno postojeće stanje. Apelirajući na svjetske sile; države koje imaju najveći utjecaj u globalnim ekonomskim tekovinama, glavni tajnik Ban Ki-moon rekao je da u ovoj krizi koja je dovela do gladi i nereda svuda po svijetu, države moraju smanjiti izvozna ograničenja i uvozne namete, ističući da svjetska proizvodnja hrane mora do 2030. narasti za pedeset posto kako bi zadovoljila sve veću potražnju.

Poentirao je kako 'gladni' dio svijeta doslovno plaća cijenu zbog malog ili gotovo nikakvog investiranja u poljoprivredu na globalnoj razini, ističući kako bi se ovaj fenomen ubrzo mogao proširiti van dosadašnjih granica zemalja trećeg svijeta. "Ako se ne budemo prema ovoj tematici odnosili na pravilan način, izvjesno je proširenje problema te stvaranja novih kriza; negativnog utjecaja na ekonomski rast, socijalni napredak pa čak i na političku sigurnost u većini svjetskih zemalja", upozorio je Ki-moon.