Izrael i SAD u 'kampanji' za prekid sukoba u regiji

Prvi put nakon dosta vremena Izrael je odaslao zahtjev za pokretanjem mirovnih pregovora s Libanonom. Velike napore u ostvarenju izraelskih diplomatskih ciljeva ulaže Washington, s namjerom da umanje utjecaj militarista Hezbollaha, koji su sasvim nenadano početkom mjeseca postali dio službene vlasti u Libanonu

Izraelska Vlada službeno je odaslala prijedlog Libanonu za mirovne pregovore, ističući kako se ovaj put radi o zahtjevu koji će za razliku od dosadašnjih bilateralnih kontakata uključivati i pitanje spornog graničnog područja u trenutnom izraelskom posjedu, a za kojeg Libanon tvrdi kako se radi o njihovoj zemlji.

Apel je odaslan od strane izraelskog premijera Ehuda Olmerta, koji je osobno zatražio konkretno rješenje višegodišnjih otvorenih pitanja između dvaju država. U ime službenog Washingtona, najveće potpore Izraelu, proteklog je vikenda Libanon posjetila i državna tajnica Condoleezza Rice. Razgovarala je s tamošnjom vladom o stvaranju preduvjeta za sastanak libanonskih i izraelskih političara, s namjerom ojačavanja bejrutske vlade prozapadnog premijera Fouada Siniora.

Ovi diplomatski potezi nastavak su recentnih napora SAD-a (i Francuske dijelom) za pokretanjem dugoročnijih mirovnih rješenja u pojasu Gaze. Prvenstveno pokretanjem pregovora između Izraela i palestinske militantne skupine Hamasa, što je sama izraelska vlada nedavno službeno potvrdila. S druge strane, krajem ovog mjeseca trebao bi započeti drugi krug pregovora između Izraela i Sirije. Ti su pregovori po većini stručnjaka simboličan početak promjena dubokog političkog razdora između zemalja u regiji.

Opravo potonja država je poznata po snažnim vezama s Libanonom, a Olmert je izjavio kako je njegov apel Libanonu logičan sljedeći korak u diplomatskim aktivnostima Izraela sa susjedima.

Fokus budućih pregovora, koji su do sada bili neizbježan faktor u svim sukobima Izraela i Libanona, biti će područje Shabaa Farms. To je područje ostalo u posjedu Izraela nakon povlačenja njihovih trupa 2000. godine, pod izgovorom da je zapravo riječ o Sirijskom području, a na koje Izrael ima pravo preuzimanja.

Međutim, Sirija tada nije proturječila glavnim pobornicima povratka područja Shabaa, libanonskoj gerilskoj skupini Hezbollah, koja uz Hamas i dalje predstavlja najveći problem za američku administraciju, koja rat protiv terorizma za sada prema svemu sudeći, učinkovito vodi jedino u slučaju smanjenja utjecaja Al-Qaide, ističe New York Times.

Hezbollah je pak zbog dobre operativne povezanosti s Iranom, ali i Sirijom i dalje iznimno snažan faktor u regiji, čiji je utjecaj popraćen sve većim naoružanjem. Kako bi smanjio utjecaj Hezbollaha, službeni Washington radi na ojačavanju prozapadnih vlada u regiji; u ovom slučaju, eliminaciji njihovog utjecaja na vlast u libanonskoj Vladi, što predstavlja gotovo nemoguću misiju, ističe francuski Le Monde.

S druge strane, Izrael je prvi put nakon dosta vremena uspostavio početne kontakte s Hezbollahom, a usko vezane uz razmjenu zarobljenika, od kojih je najveći broj zarobljen upravo nakon 2000. godine. Također, nije poznato da li su prošlomjesečni pregovori između Izraela i Sirije uključivali i pitanje spornog područja Shabaae Farmsa.

Upravo to bi mogla biti najveća prepreka u pristajanju Libanona na pregovore s Izraelom pod patronažom treće strane. Libanon smatra kako su pitanje poštivanja njihovog suvereniteta (Shabaa), puštanja njihovih zarobljenika, kao i objavljivanje njihovih karata s minama zaostalima iz rata iz 2006. godine, aspekti koji nisu predmet političkih pregovora. Drugim riječima, Libanon je najavio kako će prihvatiti pregovore, ali pod uvjetom da prije toga Izrael navedene zahtjeve ispoštuje.

Hezbollah u budućoj Vladi: veliki poraz za Washington

Zahtjevu Izraela za pokretanjem pregovora s Libanonom, niti mjesec dana prije, prethodio je sporazum tamošnje vlasti i oporbe u Dohi; do tog trenutka stubokom polariziranih opcija - sunita s jedne strane te Hezbollaha kao oporbe s druge, a s očitom namjerom da se ojača vlast i nestanu višemjesečni međusobni sukobi.

Tamo je, pod pokroviteljstvom emira i Arapske lige, odlučeno da se za predsjednika izabere general Michel Suleiman, šef vojske, kao i formiranje vlade nacionalnog jedinstva u kojoj bi oporba imala pravo veta. Također, ugovorom je predviđeno da se donese novi izborni zakon koji bi se primjenjivao do sljedećih izbora. Ovakav rasplet situacije dodatno je ojačao poziciju Hezbollaha, militarističke skupine koja je dva tjedna prije ovih događaja bila u istražnom fokusu većinske vlasti.

Naime, sunitska većina je optužila Hezbollah da posjeduje 'autonomnu telekomunikacijsku mrežu', nakon čega je smijenjen šef sigurnosti Wafiqu Choukeir, šijitski časnik za kojeg se smatra da je blizak oporbi (Hezollahu). Istraga protiv Hezbollaha uzrokovala je sukobe u više libanonskih regija, sedamdeset osoba je ubijeno, da bi se nakon toga pokrenuli pregovori koji su rezultirali 'povratkom' Hezbollaha, ovaj put kao iznimno bitnih čimbenika u provođenju vlasti na nacionalnoj razini. Upravo ovaj segment, kako ističu komentatori New York Timesa, predstavlja najveći poraz za američku administraciju. Pokretanjem pregovora između Libanona i Izraela, službeni Washington želi barem djelomično nadoknaditi poraz prozapadne većine pod vodstvom Saada Haririja.