'Senzacionalističke i superreformatorske izjave ministra Dragana Primorca su bez pokrića, tj. njima se tek pokušava prikriti Vladina nesposobnost da se suoči s izazovom razvoja i unaprijeđenja obrazovanja u Hrvatskoj kao ključnim strategijskim ciljem u približavanju Europskoj uniji'- komentirali su vodeći ljudi SDP-a, zastupnici Gvozden Flego, Marija Lugarić i Daniel Mondekar na današnjoj konferenciji za novinare.

Povod konferenciji prošlotjedno je objavljivanje rebalansa državnog proračuna u sferi školstva prema kojemu je Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa namijenjeno 334 milijuna kuna, no ta su sredstva, smatraju u SDP-u, nelogično i netransparentno raspoređena.

'Primorčeva politika očito se vodi po načelu- veliki promet, mala zarada, te nije ništa više nego krpanje rupa koje su sami stvorili'- izjavila je Marija Lugarić prikazujući povećanje proračunskih sredstava za školstvo tek kao privid s obzirom na to da se prema njenom mišljenju upravo za ključne strategijske projekte ta sredstva planiraju smanjiti.

U internoj raspodjeli čak 80 milijuna kuna skinut će se s projekata kapitalnih ulaganja, izdavačke djelatnosti, informatičkih znanosti, povećanja konkurentnosti, inovacija te međunarodne suradnje, pa čak i državne mature za koju pretpostavljaju da kao neuspjeli projekt zahtjeva veću pozornost.

U SDP-u su se osvrnuli i na problem nedovoljnog ulaganuja u visoko obrazovanje - 'Obrazovanje je uz zdravstvo glavni strateški cilj konkurentnosti i razvoja države i društva, a visoko obrazovanje njegov je glavni pokretač, pa ipak rast sveučilišta nije proporcionalan s rastom državnog proračuna, tj. ono raste znatno sporije.' Dodaju i kako je 'nečuveno da je Zagrebačko sveučilište, unatoč tome što je najproduktivnije, zapostavljeno u odnosu na druga hrvatska sveučilišta te bilježi najmanji rast- tek 60 posto prema 230 posto splitkog i čak do 300 posto zadarskog sveučilišta.'

Ulaganja u znanstveno-istraživačke projekte koja su prošle godine dosegla milijardu kuna također su ocijenili netransparentnima, a među najveće propuste Primorčeve politike ubrajaju i nepripremljenost Bolonjskog sustava koja će, po svemu sudeći, dočekati i sljedeće generacije.

'Možda je ipak najapsurdniji čin ove politike izdvajanje 22 milijuna kuna za opremanje i uređenje kabineta ministra i njegove administracije, što je više od svote namijenjene za članarinu u europskim fondovima te sufinanciranje njihovih projekata za obrazovanje u Hrvatskoj', istaknuli su i zaključili da je 'politika koju vodi ova garnitura tek održavanje hladnog pogona, a pojam ekonomije znanja kojim se često razmahuju u svojoj karakterističnoj retorici samo još jedna floskula u nizu.'