Ranko Helebrant je nakon prepiske s Ivom Bancem 1. srpnja dao ostavku na mjesto zamjenika izvršnog direktoraHrvatski helsinški odbor već mjesecima potresa najveća kriza od njegova osnutka, koja je počela odlaskom dugogodišnjeg predsjednika Žarka Puhovskog prošle godine, a kulminirala objavljivanjem javnog pisma bivšeg zaposlenika Ranka Helebranta, koji je optužio sadašnjeg predsjednika Ivu Banca da je doveo HHO pred bankrot, da je zbog toga upitno čak i njegovo daljnje postojanje, posebno stoga što su posljednjih mjeseci mnogi istaknuti članovi HHO-a napustili ili zamrznuli članstvo u toj organizaciji.

“Nakon gotovo 11 godina rada u Hrvatskom helsinškom odboru za ljudska prava doveden sam u situaciju da ga moram napustiti. Osnovni razlog za tu odluku je zaista neizdrživa situacija i atmosfera u nevladinoj udruzi koja bi se trebala brinuti o zaštiti kršenja ljudskih prava drugih građana Republika Hrvatske. No dolaskom aktualnog predsjednika u studenom 2007. počeo je vrtoglavi pad HHO-a, koji će, bojim se, biti teško zaustaviti bez radikalnih zahvata. (...) Takva situacija traje već nekoliko godina i nerijetko su zaposlenici bili u situaciji da primaju plaće sa zaostatkom. Umješnošću u pronalaženju projekata ti su se nedostaci prebrodili, tako da su u konačnici sve plaće bile isplaćivane. Od početka ove godine situacija se bitno promijenila odlukom predsjednika da suspendira postojeće projekte, a kamoli da aplicira za nove, kako bismo se domogli sredstava za nastavak rada Ureda HHO-a.

Time ne samo da je ugrozio egzistenciju svih zaposlenih, nego nas je doveo u situaciju da ćemo vjerojatno morati vraćati sredstva za preuzete, a neispunjene obveze”, stoji na početku pisma koje je uputio Ranko Helebrant, a koje se u cijelosti može pročitati na Nacionalovu sajtu (www.nacional.hr) zajedno s pismima koja je Helebrant uputio Bancu prije objavljivanja pisma javnosti. Banac je na pismo, u kojem ga je Helebrant pokušao dobronamjerno upozoriti na nužnost rješavanja nagomilanih problema u HHO-u, odgovorio samo članovima Izvršnog odbora HHO-a, ali ne i autoru pisma, a nakon što mu je ovaj ponovo uputio pismo na koje on ponovo nije odgovorio, odlučio je o tome progovoriti javno. Osim zbog katastrofalne financijske situacije u HHO-u, koji je, prema Helebrantu, 1. srpnja imao 350 tisuća kuna neplaćenih dugova, a plaća zaposlenicima za travanj bila je isplaćena tek 15. srpnja, Helebrant optužuje Banca i za izrazito autoritarno ponašanje, stvaranje atmosfere nepovjerenja među zaposlenicima, samovolju pri donošenju svih važnih odluka koje se tiču HHO-a, kao i za privatizaciju službenog automobila HHO-a.

Ivo Banac, predsjednik HHO-a od studenoga 2007., svojim je vođenjem HHO doveo u najtežu situaciju do sada“Predsjednik je sve konce pokušao držati u svojim rukama, a to radi i sada, ponašajući se kao privatni vlasnik, a ne samo kao izabranik među jednakima.” Banac je poručio je za Nacional kako “ovu ‘temu’ ne želi komentirati”. Komentar je uskratio i Radiju 101, a njegovu je izjavu objavio jedino portal H-Alter.org: “Ovo nije prvi put da je gospodin Ranko Helebrant pisao pisma članovima HHO-a i na sva ta njegova pisma dobio je jedan te isti odgovor: da njegove optužbe ne stoje, i to je kraj priče što se mene tiče!” U istom komentaru stoji i da je Banac odbio odgovoriti jer se “ne želi spuštati na razinu gospodina Helebranta” te je dodao: “Ja znam da sam siguran u svoju poziciju.” Indikativno je da osim internetskog portala H-Alter.org, koji je 16. srpnja prvi objavio pismo Ranka Helebranta, portala net.hr koji je prenio vijest, te zagrebačkog Radija 101, koji je tu temu obradio u središnjoj informativnoj emisiji “Aktualni 101” ove nedjelje, nitko od medija tu temu nije smatrao važnom za hrvatsku javnost.

Žarko Puhovski, predsjednik HHO-a od 2000. do 2007. u svibnju je dao ostavku i na članstvo u HHO-uŽarko Puhovski, bivši predsjednik HHO-a od prosinca 2000. do svibnja 2007., potvrdio je, međutim, točnost tvrdnji Ranka Helebranta: “Sve što kaže gospodin Helebrant, na žalost, istina je. Ja sam u teškom položaju utoliko što sam kao dugogodišnji predsjednik HHO-a suodgovoran za lošu financijsku situaciju koja je počela prije otprilike tri godine. Drugo, smatram se suodgovornim za pacificiranje većeg dijela članstva Odbora jer sam previše obveza preuzeo na sebe i svi su se dobro osjećali dok sam ja radio, jer oni nisu morali. Sad su, međutim, stvari u mnogim aspektima mnogo lošije. Novo je vodstvo proklamiralo obnovu Odbora koja se ne vidi. No, kako više ne sudjelujem u radu Odbora, ne mogu govoriti o detaljima. Ono što mogu reći jest da u šest i pol godina, koliko sam ja bio na čelu HHO-a, nisamo imali nijednu svađu u Odboru, a odnosi među zaposlenicima bili su nedvojbeno bolji nego sada. Stvari su otišle tako daleko da će ured od 1. rujna imati praktički jednog ili dvoje zaposlenika u Zagrebu, a imao ih je sedam.”

Potvrdu o tome da još najmanje dvoje zaposlenika namjerava napustiti HHO Nacional je dobio iz nekoliko izvora, što samoVeljko Miljević je dao ostavku na mjesto potpredsjednika na dan kad je Ivo Banac izabran za predsjednika HHO-a potvrđuje ozbiljnost situacije. Dapače, dobili smo i povjerljivu informaciju da je jedna zaposlenica u ponedjeljak 21. srpnja dobila opomenu pred otkaz. Na pitanje koliko je ljudi iz HHO-a otišlo za vrijeme njegova mandata, Puhovski je rekao da je u tih šest i pol godina otišlo samo troje ljudi, ali nitko u sporu ili svađi. To se, međutim, ne može reći za situaciju u mandatu Ive Banca. U posljednjih nekoliko mjeseci ostavke na funkcije u HHO-u dali su Tin Gazivoda, Zdravko Bazdan i Veljko Miljević, koji je zamrznuo članstvo, a donedavni izvršni direktor Srđan Dvornik napustio je ured HHO-a, baš kao i autor pisma Ranko Helebrant, koji je ranije bio i vršitelj dužnosti izvršnog direktora HHO-a.

Srđan Dvornik, koji je u HHO-u radio od početka 2005., svoju je ostavku Bancu najavio još sredinom siječnja ove godine, no u punom angažmanu bio je sve do kraja ožujka. On objašnjava da je financijska kriza u HHO-u trajala i prije njegova dolaska u siječnju 2005: “Kad sam došao u HHO, nisam zatekao ni jedan trajniji izvor financiranja, odnosno donatora koji bi financirao HHO kao organizaciju koja pomaže neposrednim žrtvama kršenja ljudskih prava. Stoga sam svoj angažman na mjestu izvršnog direktora HHO-a shvatio kao neku vrstu kriznog menadžmenta i u te tri godine uglavnom se bavio traženjem novca za funkciniranje HHO-a. Kad je Banac došao na mjesto predsjednika i kad je osnovan sanacijski odbor u kojem su u početku bili on, Danijel Žderić, Puhovski, Vlatko Silobrčić i Dragomir Vojnić, shvatio sam da me nitko ništa ne pita niti se savjetuje sa mnom kao izvršnim direktorom u protekle tri godine, da im ukažem gdje bi bili problemi. Imam dojam da su izveli neke zaključke promatrajući stvari izvana, ne provjerivši situaciju iznutra. Iz tih su sastanaka zaposlenici bili posve isključeni, umjesto da se provede zajednička analiza i rasprava o tome što smo napravili, što nismo Srđan Dvornik je u siječnju 2008. najavio je ostavku na mjesto izvršnog direktora, a radio je do kraja ožujkanapravili i što bismo mogli napraviti za opstanak HHO-a.” Dvornik je objasnio i pravilo, koje vrijedi u HHO-u, da zaposlenici, koji su plaćeni za svoj rad, ne mogu ujedno biti i članovi HHO-a, a oni koji su članovi HHO-a ili Izvršnog odbora HHO-a ne mogu biti plaćeni za svoj rad. Tako, primjerice, Puhovski za svoj dugogodišnji istaknuti angažman u HHO-u nikad nije dobio ni kunu, baš kao ni Zdravko Bazdan, donedavni potpredsjednik i voditelj podružnice HHO-a u Dubrovniku.

O razlozima svoje ostavke Zdravko Bazdan nije htio razgovarati ni komentirati najnoviju situaciju u HHO-u: “Ovi potresi ne služe nam na čast, ali ostao bih bez komentara. Ja sam u HHO-u od prosinca 1993., a ostavku na mjesto zamjenika predsjednika dao sam upravo zbog stvari koje su se događale u posljednje vrijeme. Ostavku sam najavio na sjednici Izvršnog odbora koja je prethodila plenumu, a prije plenuma podnio sam i pisanu ostavku na mjesto potpredsjenika. Ostao sam još uvijek član jer je HHO dio mene, i svima kojima su na srcu demokracija i ljudska prava. Od osnutka HHO-a u travnju 1993., osim prvog predsjednika i suosnivača HHO-a Ivana Zvonimira Čička, Žarko Puhovski od svih članova i bivših predsjednika HHO-a najviše je napravio za demokraciju i promicanje i zaštitu ljudskih prava u Hrvatskoj. Članovi Odbora na posljednjem plenumu HHO-a, kojem nisam prisustvovao, nepošteno su postupili prema Puhovskom koji je na čelu teTin Gazivoda je u svibnju dao ostavku na mjesto člana Izvršnog odbora HHO-a organizacije bio šest i pol godina i koji je usred plenuma dao ostavku i izišao.”

Istaknuti član i potpredsjednik HHO-a od 2003. do 2007. bio je i odvjetnik Veljko Miljević, koji je rekao kako je nedavno istupio iz te organizacije upravo zbog neslaganja s predsjednikom Bancem: “Profesor Banac imao je zamjerke prema meni zbog mog angažmana u slučaju Glavaš. Iako mi je Izvršni odbor dao za pravo, jer sam i prema Ustavu kao odvjetnik bio dužan preuzeti obranu, svoje sam članstvo stavio u mirovanje upravo zato da više ne bi bilo problematizirano zbog mog zastupanja Branimira Glavaša. Osim toga, ne nalazim motiva biti u toj organizaciji dok joj je na čelu Ivo Banac. Neki ljudi obratili su mi se privatno i u tajnosti iznijeli svoje nezadovoljstvo situacijom u HHO-u. Takvu situaciju nismo imali još od 1998.” Miljević ističe osobni angažman bivših izvšnih direktora Tina Gazivode i Srđana Dvornika, koji su sudjelujući u raznim projektima uspijevali pronaći sredstva za funkcioniranje ureda HHO-a i uspijevali funkcionirati bez intervencije Vlade.

“Nismo htjeli uzeti novac od Vlade, iako nam je čak i potpredsjenica Jadranka Kosor svojedobno nudila pomoć, jer bismo tada doveli u pitanje neovisnost svog rada kao nevladine organizacije. Umjesto toga, radije smo prije dvije godine odlučili prihvatiti manje donacije od poduzeća koja imaju čisto poslovanje. Profesor Banac u tom pogledu ima sasvim drugačiji stav. S jedne strane izjavljuje da novca ima te da se on pobrinuo za to, a s druge stanje u uredu nikada nije bilo lošije. Zdravko Bazdan je 18. svibnja dao ostavku na mjesto potpredsjednika HHO-aTakva situacija i postupanje Ive Banca koje je dovelo do toga da je u posljednjih šest mjeseci otišlo pet-šest najistaknutijih ljudi koji su vodili HHO u zadnjih 10 godina, po mom mišljenju neizbježno vodi do prestanka rada Odbora, barem pod ovakvim rukovodstvom”, dodao je Miljević.

I osnovna zamjerka Helebrantova pisma Bancu odnosi se na ukidanje ili neaktivnost na projektima koji su bili glavni financijski izvor za rad HHO-a posljednjih godina. Putem raznih projekata, poput onih posljednjih kao što su “Monitoring zatvorskog sustava u RH”, “Škola ljudskih prava za srednjoškolce”, raznih ljetnih škola i seminara o zaštiti ljudskih prava, HHO je mogao nastaviti rad i na direktnoj zaštiti ljudskih prava, odnosno takozvanom aktivizmu posebno zbog toga što je interes donatora za direktnu zaštitu ljudskih prava u posljednje vrijeme bio sveden na minimum. Potreba za tim oblikom aktivizma još uvijek postoji pa je potrebna veća snalažljivost u osiguravanju financijskih sredstava za tu namjenu.

Tako je, primjerice, HHO početkom 2006. s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnog društva sklopio ugovor da će u iduće tri godine dobivati 350 tisuća kuna institucionalne potpore godišnje, ali to je pokrivalo samo 7-8 posto njihovih potreba, a taj ugovor istječe ove godine. Osnovni Helebrantov prigovor Bancu odnosi se na nepostojanje strategije kojom bi se namaknula sredstva za rad HHO-a. U proljeće ove godine već se otvorilo pitanje financijske krize u HHO-u. Tada je odjednom stigao novac iz nepoznatog izvora. Banac je i sam na plenumu Odbora izjavio da je HHO dobio 160 tisuća kuna, ali nije objasnio odakle su stigla ta sredstva, iako bi poslovanje HHO-a trebalo biti transparentno. Stoga su se pojavile razne sumnje i nagađanja o tome tko je donirao taj novac. Lista donatora može se vidjeti i na službenim stranicama HHO-a, ali iz nje nije vidljivo kad su posljednji put donacije izvršene ni u kojem iznosu te da li ti donatori i dalje financiraju HHO.