BILL I MELINDA GATES Supružnici će u svoju humanitaru zakladu uplatiti oko 50 milijardi dolara: ostat će im još oko 500 milijuna za obiteljske potrebeOvih je dana 52-godišnji Bill Gates, suosnivač softverske kompanije Microsoft, prestao neposredno voditi kompaniju i uglavnom se posvetio dobrotvornom radu. Položaj glavnog direktora prepustio je suradniku, ostao predsjednik nadzornog odbora koji samo nadzire opće poslovne strategije kompanije te preuzeo vođenje dobrotvorne fondacije osnovane 2000. godine, koja nosi ime svojih osnivača, njega i njegove supruge Melinde. U Microsoftovoj korporacijskog zgradi u Redmondu kraj Seattlea zadržao je ured, ali će u nj dolaziti samo jednom tjedno. Imat će ured i u fondaciji u predgrađu Seattlea, gdje će se pojavljivati dvaput tjedno. Uspostavio je i privatni ured nedaleko od svoje kuće, kamo će također dolaziti dvaput tjedno.

Ta će velika promjena žarišta interesa ključne osobe u kompaniji, opća je ocjena, itekako utjecati na prioritete u poslovnom svijetu. Jer Gatesov prijelaz iz svijeta korporativnog rivalstva u svijet humanitarnog dobročinstva nije samo velik osobni korak, nego i poticaj za promjene u općoj poslovnoj kulturi u SAD-u. On želi dati primjer kako bi se trebali ponašati ljudi njegovih financijskih mogućnosti za dobrobit čovječanstva, u prvom redu najsiromašnijih. I prije je pokazivao snažne humanitarne porive i davao velik novac za humanitarne svrhe, posebno za borbu protiv bolesti, ali te su donacije u odnosu na njegovo bogatstvo ipak bile razmjerno male, a u biti se nisu mnogo razlikovale od sličnih donacija drugih američkih bogataša, poput osnivača CNN-a Teda Turnera i sličnih: novac davan nekom drugom za ostvarenje opće dobrobiti.

Gates je pak, osnovavši vlastitu fondaciju prije osam godina, dao do znanja da je želi pretvoriti u motor svjetskog dobročinstva. Sva znanja koja je stekao u korporativnom svijetu i kojima je pretvorio Microsoft u najuspješniju tvrtku na svijetu, a vjerojatno i civilizacijski najznačajniju na prijelazu 20. u 21. stoljeće, sada želi primijeniti sam pronalazeći područja gdje treba ostvariti određene ciljeve, za koje vjeruje da će bitno promijeniti prilike u svijetu, a posebno život najsiromašnijih. On ne želi samo popravljati neugodne posljedice, nego mijenjati uzroke suvremenih nevolja. Po dvije stvari Gatesova će se inicijativa razlikovati od svih dosadašnjih.

Kao prvo, najavio je da će 99 posto svog novca uložiti u tu fondaciju, a njegovo bogatstvo procjenjuje se na 50 milijardiHUMANITARNI RAD Bill i Melinda Gates pomagat će djeci oboljeloj od AIDS-a (na snimci), ali će se posvetiti i pitanjim okoliša, gladi u svijetu, borbe protiv siromaštva, promicanju zdravog života dolara. On smatra da je preostali jedan posto - 500 milijuna dolara - dovoljan za sve što treba njemu i njegovoj obitelji. I njegov najbolji prijatelj, 78-godišnji američki investitor Warren Buffett, koji se posljednjih godina izmjenjivao s Gatesom na prvom mjestu liste najbogatijih, najveći dio svog novca već je darovao Gateosovoj fondaciji, zasad više od 30 milijardi dolara. Očekuje se da će im se pridružiti i brojni drugi donatori pa će fondacija imati na raspolaganju oko 100 milijardi dolara.

A Gatesove instrukcije o namjeni toga novca bit će drugi razlog zašto će se ta fondacija bitno razlikovati od drugih. Gates je od najranije mladosti pokazivao izrazito inovativan duh. S Microsoftom i softverom stvorio je djelatnost koja dotad nije postojala, a Gates ju je velikim dijelom osobno kreirao i pretvorio u oruđe bez kojeg danas - osim pripadnika najprimitivnijih civilizacija - nitko ne može. Gates ne prestaje marljivo učiti, stalno proučava teme koje dovoljno ne poznaje, bez obzira na to je li riječ o pravu, molekularnoj biologiji, razvoju kultura, suvremenoj tehnici. On stvari uvijek promatra dinamički i u interakciji, pa je tako pristupio i svojoj fondaciji. Njegov sustavni pristup učenju i dinamično razmatranje pojava dokaz su Gatesove velike inteligencije.

U BUCKINGHAMSKOJ PALAČI Bill i Melinda Gates s britanskom kraljicom Elizabetom II. koja mu je dodijelila titulu viteza Britanskog CarstvaKako tvrdi poslovni časopis Fortune, koji mu je nedavno posvetio opširan članak nakon odlaska iz Microsofta - on želi učiniti nešto zaista veliko, nešto što će bitno promijeniti svijet, a pritom namjerava financirati ne samo istraživanje novih lijekova, nego i bazična istraživanja imunološkog sustava. Gates je posebno zainteresiran za jeftinu i ekološki čistu energiju. Okupit će najvrsnije stručnjake, a ako uspije, napravit će mnogo za sve, a ponajviše za najsiromašnije.

Gates je s 52 godine, na vrhuncu intelektualnih sposobnosti, jako motiviran, poduzetan i odlučan, pa se od njega mogu očekivati značajne stvari, u skladu sa geslom na koje je njegova majka Mary upozorila njegovu zaručnicu, sadašnju suprugu Melindu Franch, 1993. prije njihova vjenčanja: “Bill je odgajan tako da uvijek bude svjestan kako se od onih koji su najviše dobili najviše i očekuje.”

Bill Gates rođen je 1955. u Seattleu u sjeverozapadnoj američkoj saveznoj državiFILANTROPSKI TRIO Supružnici Gates s financijskim špekulantom Warrenom Buffetom koji je njihovoj zakladi dosad Washington. U školi su ga zbog velikih naočala i nespretnog ponašanja djeca zadirkivala. Zainteresirao se za nešto što je tada bilo vrlo čudno, za kompjutere, već s 12 godina. Tada još nije bilo osobnih računala (PC), kompjuteri su bili ogromni strojevi za malobrojne znanstvenike i tehničare. Još kao gimnazijalac naučio je nešto o programskim jezicima pa je i sam napisao računalne programe koji su gradskoj upravi pomogli izračunati protok vozila na nekom raskršću. Radio je s gimnazijskim drugom Paulom Allenom.

Kad je 1975. već studirao na Harvardu, s njim je osnovao Microsoft. Gates i Allen prvi su veći posao dobili te godine od tvrtke Altair, proizvođača prvog uspješnog osobnog računalaa, da za nj napišu programski jezik, i tako je nastao njihov prvi uspješni softverski proizvod, programski jezik MS-Basic. Gates se s Harvarda preselio u Albuquerque u Novom Meksiku i radio programe za Altair, polako stječući reputaciju. Tako je sasvim mala tvrtka Microsoft 1980. od najvećeg proizvođača kompjutera na svijetu, IBM-a, dobila posao da napravi operativni sustav za IBM-ov personalni kompjuter koji je IBM htio lansirati na tržište. Tako je nastao operativni sistem MS-DOS. IBM-u se tada - prema današnjim mjerilima - potkrao nevjerojatan propust: nije otkupio sva prava za MS-DOS, nego je dopustio Microsoftu da prodaje prava za taj OS i drugim proizvođačima osobnih računala. I Microsoft ga je zaista počeo prodavati po vrlo niskim cijenama i tako zainteresirao proizvođače drugih PC-ja te je početkom 80-ih - ako se izuzme kompanija Apple - imao gotovo monopol na operativne sustave za PC.

STEVE BALLMER od 2000. je glavni direktor Microsofta i nastavit će voditi korporaciju nakon Gatesova odlaskaDrugim riječima, gotovo svi PC-ji na svijetu obavljali su osnovne funkcije po uputama koje je napisao Gates, jer se Allen teško razbolio od raka i napustio Microsoft. Gates je na tržište lansirao i dodatne aplikativne programe na temelju MS-DOS-a. Isprva je na tržištu bilo i mnogo drugih aplikativnih programa, koje su pisale razne softverske tvrtke na bazi Gatesova MS-DOS-a. Nitko nije uočio da Gates, tolerirajući postojanje i drugih proizvođača, malo-pomalo preuzima monopol, jer je - sam stvarajući i unapređujući operativni sustav - mogao lakše od ikoga drugog na nj nadograđivati aplikativne programe. Basnoslovno je zarađivao, jer su gotovo svi PC-ji proizvedeni u SAD-u, a potom i u svijetu, imali njegov MS-DOS. On ga je prodavao po komadu, a enormne zarade omogućavale su mu da proširuje kompaniju. Napravio je grafičku verziju operativnog sistema Windows, koji je danas također kompjuterski standard.

U Microsoftu je, zahvaljujući golemom profitu, uspijevao zaposliti najbolje informatičke stručnjake, a davao im je veliku kreativnu slobodu na glavnim pravcima razvoja koje je zacrtao. Proširio je djelovanje i na Hollywood pa je s redateljem Stevenom Spielbergom potpisao sporazum o zajedničkoj kompaniji, koja će u kompjuterskim igrama i interaktivnoj televiziji koristiti likove koje smisli Spielberg.

Gates tvrdi da je svoje carstvo i svoj utjecaj izgradio samo “na jednostavnoj ideji kako će na svakom stolu, u svakoj kući, u svakom uredu, biti po jedan PC”. Njegovi protivnici tvrde da je njegova vizija bila sasvim drukčija, da je utemeljena na “jednostavnoj monopolističkoj ideji kako će na svakom stolu, u svakoj kući, u svakom uredu biti po jedan PC - s Microsoftovim operativnim sustavom”.

Neovisno o Gatesovim motivima, danas je situacija takva: na svakom stolu u gotovo svakojS LEE MYUNGBAKOM, predsjednikom Južne Koreje kući u razvijenom svijetu, a i u mnogim kućama u svijetu u razvoju, nalazi se barem po jedan PC, najčešće s Microsoftovim, odnosno Gatesovim operativnim sustavom. Gatesovi programi raširili su se i internetom, ali ne kako je on to želio. Kao zaljubljenik u televiziju poslovanje je proširio i na tu sferu. Prije desetak godina dovršio je svoju kuću u Seattleu, gdje je sagradio i posebnu prostoriju s 24 televizijska ekrana na zidu. Onamo se uselio sa suprugom Melindom, koju je upoznao na seminaru za zaposlenike Microsofta. Ona je tada bila zadužena za razvoj interaktivnih sistema. Nakon što su se 1994. vjenčali, ona je napustila posao u Microsoftu. Dobili su troje djece. Ona se posvetila obitelji i humanitarnom radu.

Gates je s roditeljima razvio jako dobre odnose, iako u doba njegove mladosti oni nisu imali razumijevanje za njegove ideje. Majka se sjećala kako ga je uvijek morala tjerati da nešto radi, da dođe na ručak, a on oj je uvijek odgovarao da nema vremena za ono na što ga ona tjera, jer “upravo nešto razmišlja”. To se doimalo kao dječje izmotavanje, ali oni sada priznaju da je “dobro razmišljao”. Jedan od njegovih najvećih prijatelja postao je Warren Buffet, trgovac nekretninama i investitor iz Omahe u Nebraski, mnogo stariji i naoko sasvim drukčiji, zatvoreniji i nezainteresiran za kompjutere, kojima se naučio služiti tek prije nekoliko godina. No i Gates i Buffet jednostavni su, nepretenciozni ljudi koji vole putovati pa - budući da im se i obitelji dobro slažu - često putuju skupa. Obojica su, kao i njihove žene, veliki ljubitelji bridgea pa ga satima kartaju, bilo u Omahi, bilo u Seattleu. Iako se Buffet obogatio ulaganjem u druge tvrtke, u Microsoft nije bogzna što investirao, jer rijetko ulaže u dionice poduzeća za visoku tehnologiju, u koju se slabo razumije. Poslije je ipak kupio 100 dionica Microsofta, i nije pogriješio.

Tko god je uložio u dionice Microsofta, nije pogriješio. Iako su se posljednjih godina pojavile procjene da će Microsoft zapasti u teškoće, to se nije dogodilo. Kompanija i dalje raste, a prihodi su u posljednjoj fiskalnoj godini, koja je završila u lipnju, porasli za 18 posto. I dalje pokriva 90 posto tržišta operativnih sustava i uredskih aplikacija. I dalje provodi strategiju koju je osmislio Gates. I dalje će nastojati održati monopol u te dvije sfere te ojačati svoj položaj ondje gdje je zakasnila s većim investicijama, u prvom redu u internetu.

Iako je Microsoft ogromna kompanija, ima dva velika protivnika, s kojima će nastaviti ratovati i nakon što je Gates otišao. Prvi je Apple, najveći Microsoftov suparnik još otkako su obje tvrtke na sličan način nastajale prije 30-ak godina, entuzijazmom mladih zaljubljenika u računala. Microsoft je uspio preuzeti veći dio tržišta PC-ja, ali je Gatesa i njegove suradnike uvijek mučilo opće uvjerenje da su Appleovi proizvodi kvalitetniji, elegantniji, sofisticiraniji, da imaju više klase i stila. Apple sad još više zabrinjava ljude u Microsoftu ne samo zato što je opet počeo širiti svoj udio u prodaji PC-ja, nego i stoga što jača i preko drugih proizvoda - prodajom iPoda i MICROSOFT ZUNE (gore), glazbeni player koji je trebao biti odogovor na Appleov iPod - Zunea je prodano 2 milijuna, iPoda 170 milijuna; Steve Jobs (desno) s iPhoneom, posljednjim Appleovim hitomiPhonea, pa će sigurno nastaviti s pokušajima da suzbije Microsoft na području PC-ja. Drugi veliki protivnik Microsofta je internetska kompanija Google, koja se u sferi interneta neusporedivo bolje pozicionirala od Microsofta, velikim dijelom i stoga što je isprva Gates podcijenio značenje interneta. Microsoft sad poduzima velike napore da nadoknadi taj zaostatak, ali nije uspio kupiti veliku internetsku kompaniju Yahoo! i njenu internetsku tražilicu, pa se tvrdi da će početi brzo razvijati vlastite internetske servise.

Gates je jedan od onih poslovnih ljudi koji smatraju da posao treba napustiti kada je na vrhuncu, a ne kad krene silaznom putanjom. Svoj odlazak iz Microsofta najavio je rano i dobro ga pripremio, za vrijeme kad tvrtka bude u zamahu. Posljednjih godina sve više odgovornosti u vođenju kompanije prepuštao je vršnjaku Steveu Ballmeru, kojeg je također upoznao na Harvardu i koji mu se pridružio u Mocrosoftu 1980. Mjesto glavnog direktora prepustio mu je još 2000. Prije četiri godine Gates je u povjerenju obavijestio Ballmera da odlazi iz Microsofta, a prije dvije godine i javno. O onome što je radio posljednjih godina Gates je izjavio: “Već neko vrijeme nisam prva osoba kompanije, niti više o ičemu odlučujem.” Prepustio je Ballmeru da okupi vlastiti tim, i da Gatesove dužnosti polako preuzima sam ili ih povjerava suradnicima, posebno u razvijanju pojedinih proizvoda, na čemu je Gates prije predano radio.

Gatesa u Microsoftu više nema, a iako se Ballmer po naravi razlikuje od agresivnog Gatesa, opće je uvjerenje da velikih promjena u načinu poslovanja neće biti, da će se nastaviti agresivnost na tržištu kao da je Gates još uvijek tu. Nedostajat će njegova široka vizija i to će za Microsoft biti najveći izazov. Gatesove vizije sada su drugdje, u sferi dobročinstva.