Nakon dugo vremena interes za kupovinu nekretnina u Zagrebu se smanjio, može se vidjeti u podacima agencija i internetskih portala za oglašavanje i trgovanje nekretninama.

'Sve je centralizirano u Zagrebu kao glavnom gradu, pa je i logično da je to tržište najdinamičnije, tj. bilježi najveću ponudu, ali i potražnju. Međutim, zadnjih je mjeseci očigledan pad potražnje, što je dovelo do toga da se cijene od konca 2007., kad su kulminirale, nisu bitnije mijenjale.'- rekla nam je Jasmina Branilović iz Crozille.hr, jednog od hrvatskih internetskih oglašivača nekretnina.

Jedan od glavnih razloga ovakvoj pojavi na tržištu je, prema riječima doc.dr.sc. Josipa Tice sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, sveopći val poskupljenja i kriza koja je zahvatila cijeli svijet, a zbog koje se srozao životni standard građana.'Potražnja je naročito pala kad je krajem prošle godine Hrvatska narodna banka postrožila uvjete inozemnog zaduživanja poslovnih banaka i time indirektno povisila kamatnu stopu za stambene kredite.', istaknuo je Tica.

U takvoj financijskoj nesigurnosti građani sve opreznije biraju nekretnine. Promatrajući dosadašnju stagnaciju cijena, građani ne žele srljati s kupnjom jer očekuju da cijene još nisu dosegle svoje dno.

Stagnacija cijena u Zagrebu kao i nagli pad potražnje zaustavile su, ili barem usporile masovnu stambenu izgradnju u Zagrebu koja je krenula još 2001. Naime, nakon što je Hrvatska 2000. primljena u Svjetsku trgovinsku organizaciju, otvorila su se vrata stranom kapitalu pa su se domaće banke počele masovno zaduživati u inozemstvu ne bi li otvorile stambeno tržište povoljnijim kamatnim stopama i dugoročnijim kreditima. To je, naravno, potaknulo potražnju i interes investitora za to područje. 'Godinama je tako potražnja bila puno veća od ponude, a nekretnine su se iznimno brzo prodavale', prisjeća se Tica.

U međuvremenu se u Zagrebu izgradilo puno više nego što se uspjelo prodati, posebno popularne postale su urbane vile koje su preplavile sjeverni dio grada. Često su investitori u sve većoj utrci za profitom pokušali podvaljivati tzv.'luksuzne stanove' u tim urbanim vilama čija je cijena daleko premašivala njihovu stvarnu vrijednost, a tržište je dugo vremena to podnosilo. 'Sada se,međutim, kad je ponuda veća od potražnje, kupci više informiraju i sve teže izdvajaju novac za vlastite kvadrate, a uz kvalitetan stan očekuju i realnu cijenu. ', naglašava Jasmina Branilović.

Kontinuirani rast cijena u Zagrebu u razdoblju od 2001. do 2007. pratio je i rast cijena u velikim gradovima ostalih tranzicijskih zemalja. Josip Tica istaknuo je kako je tržište u tim, većinom bivšim komunističkim zemljama bilo znatno iza našeg, ali i da se u međuvremenu najviše razvilo. Ipak, prosječne cijene tamošnjih gradova su još uvijek za oko 20 posto niže nego u Zagrebu.

Prema podacima agencija za nekretnine prosječna cijena stambenog kvadrata u Zagrebu kreće se oko 2100 eura i to Zagreb svrstava na treće mjesto po skupoći kvadratnog metra, iza Dubrovnika u kojemu je ta cijena oko 3700 i Splita gdje je oko 2500 eura. S druge strane, u kontinentalnoj Hrvatskoj su cijene znatno niže. Osijek je najjeftiniji veći grad s prosječnom cijenom kvadratnog metra od oko 1100 eura. 'Ipak, Zagreb se s ovakvim cijenama svrstava uz bok najvećih europskih gradova. Gradovi u mediteranskim zemljama kao što su Francuska, Španjolska, Italija i dalje su među najskupljima u Europi, no nije zanemarivo da su zemlje poput Belgije, Njemačke i Austrije jeftinije od Hrvatske'- naglašava Tica.

Prema njemu, sada se može očekivati stabilizacija tržišta i normalizacija cijena što bi se trebalo nastaviti i ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. 'Tada će se tržište znatno stabilizirati zbog puno većeg prodora kupaca iz Unije i nametnuti nove standarde. Sve oni sitni investitori kojima je jedini cilj bio na brzinu zgrnuti profit i čije kompanije nemaju čvršće temelje koji jamče dugoročni opstanak, neće opstati u novom ozračju', zaključio je.

Jasmina Branilović također smatra kako će hrvatsko tržište nekretnina doživjeti značajne promjene ulaskom Hrvatske u Europsku uniju: 'Ono što se može očekivati na tržištu nekretnina nakon ulaska u EU je korekcija cijena, što znači da će cijene kvalitetnih i luksuznih nekretnina ,onih koje zadovoljavaju zapadnoeuropske i svjetske standarde, rasti dok će cijene ostalih, koje ne zadovoljavaju te uvijete, padati. Na taj način će se tržište nekretnina iskristalizirati'.